1 Thessalonians 2

Pol a Tesalonaika naŋgo ambleq di wau yej qaji a deqa anjam marej

1O was qu, niŋgi segi qalie, iga nami niŋgi qa bosim nuŋgo ambleq di wauoqnem gago wau di laŋa uloŋosai. 2Niŋgi qalie, iga niŋgi qa bosaisosimqa bati deqa iga Filipai qureq di sonamqa tamo naŋgi na iga jaqatiŋ egoqnsib ugeugeigoqneb. Ariya bunuqna iga nuŋgo qureq bonamqa gago Qotei na iga are siŋgilatetgej deqa iga jeu tamo naŋgi deqa ulaosai. Iga siŋgila na tigeloqnsim Qotei aqa anjam bole niŋgi merŋgoqnem. 3Bati deqa iga niŋgi metŋgosim endegsi merŋgoqnem, “Niŋgi Yesus qa nuŋgo areqalo siŋgilatiye.” Bati di iga anjam uge bei merŋgosaioqnem. Iga nuŋgo ambleq di sosim kumbra jiga ti gisaŋ kumbra ti yosaioqnem. 4Qotei a segi gago are miligi peleiyoqnsiq une bei unosai deqa a na iga wau egsiqa mergej. “Niŋgi ijo anjam bole mare mare laqniye.” Deqa iga endegsi are qalosaioqnem, “Iga Qotei aqa anjam maroqnimqa tamo naŋgi na iga nugoqnsib gago ñam soqtetgoqnqab.” Iga degsi are qalosaioqnem. Gago areqalo agiende. Qotei a segi na gago are miligi peleiyoqnsim gago wau qa areboleboleiyoqnqajqa deqa are qalem. 5Niŋgi qalie, iga na walawala anjam bei niŋgi merŋgosaioqnem. Osim nuŋgo iŋgi iŋgi qa maulgonaq anjam bole bei laŋa gisaŋ na niŋgi merŋgosaioqnem. Gago kumbra di Qotei a segi qalie. 6Iga wauoqnem di niŋgi ti tamo uŋgasari qudei ti na gago ñam soqtetgwajqa deqa iga wauosai. 7Bole, iga Kristus aqa wau tamo deqa iga na niŋgi endegsi merŋgwa kere, “Niŋgi na silali iŋgi iŋgi qa iga aqaryaigiye.” Ariya iga degosai. Iga niŋgi koba na aŋgro kiñilala bul lawo soqnem. Ai naŋgi na naŋgo aŋgro mom naŋgi muŋgum anainjreqnub dego kere iga nuŋgo ai bul sosim niŋgi geregereiŋgoqnem. 8Osim iga niŋgi tulaŋ qalaqalaiŋgoqnem. Deqa iga nuŋgo silali yaiŋgwajqa are qalosaioqnem. Iga Qotei aqa anjam bole niŋgi merŋgwajqa are koba qaloqnem. Di segi sai. Iga gago segi ŋambile dego uratosim niŋgi aqaryaiŋgwajqa are qaloqnem. Di kiyaqa? Niŋgi gago kadoi bole deqa.

9O was qu, niŋgi qalie, iga niŋgi koba na sosim Qotei aqa anjam bole niŋgi merŋgoqnem bati deqa iga waukobaoqnem. Iga na niŋgi gulube eŋgwa uratosim deqa iga gago segi baŋ na qanam ti qolo ti tulaŋ siŋgila na wauoqnsim dena gago segi iŋgi iŋgi awaiyosim uyoqnem. Niŋgi na iga silali qa aqaryaigwajqa iga deqa merŋgosaioqnem.

10Iga na niŋgi tamo uŋgasari Kristus qa nuŋgo areqalo siŋgilateqnub qaji niŋgi kumbra bole osorŋgoqnem. Iga kumbra uge bei osorŋgosai. Iga Qotei aqa ŋamgalaq dia kumbra bole tiŋtiŋ nuŋgo ambleq di yoqnem. Di niŋgi qalie. Qotei a dego qalie. 11Niŋgi qalie, abu naŋgi na naŋgo aŋgro naŋgi tingitnjroqnsib dalnjreqnub dego kere iga na niŋgi dego tingitŋgoqnsim dalŋgoqnem. 12Iga na nuŋgo areqalo tigeltetŋgosim nuŋgo are miligi siŋgilatetŋgwajqa deqa osim anjam merŋgoqnem. Osim niŋgi anjam endegsi merŋgoqnem, “Niŋgi Qotei aqa kumbra keretosib walweloqniye. Qotei agi a na niŋgi endegsi metŋgej, ‘Niŋgi ijoq babqa e nuŋgo Mandor Koba sosiy niŋgi taqatŋgosiy joqsiy laŋ qureq oqitqa dia niŋgi so bole gaigai sqab.’”

Tesalonaika Kristen naŋgi Yesus qa naŋgo areqalo siŋgilatoqnsib siŋgila na tigelesosib gulube qoboiyoqneb

13Iga Qotei aqa anjam niŋgi merŋgeqnam niŋgi quoqnsib endegsib marosaioqneb, “Anjam di mandam tamo naŋgo anjam.” Niŋgi degsib marosaioqneb. Niŋgi quoqnsib maroqneb, “Bole, anjam di Qotei aqa anjam tiŋtiŋ.” Niŋgi degsib maroqneb deqa Qotei aqa anjam di nuŋgo are miligiq di siŋgila na waueqnu. Di kiyaqa? Niŋgi Kristus qa nuŋgo areqalo siŋgilateqnub deqa. Deqa iga gaigai niŋgi qa are qaloqnsim Qotei biŋiyeqnum. 14O was qu, tamo uŋgasari Judia sawaq dia Kristus Yesus beteryesosib Qotei aqa ñam qa koroosib loueqnub qaji naŋgo kumbra agi niŋgi dego degsib dauryeqnub. Agi Juda naŋgi na Qotei aqa tamo uŋgasari Judia sawaq di unub qaji naŋgi gulube koba enjroqneb dego kere niŋgi dego nuŋgo segi leŋ naŋgi na gulube koba eŋgeqnub. 15Nami Juda naŋgi na Tamo Koba Yesus qalsib moioteb. Qotei aqa medabu o qaji tamo naŋgi dego ñumoqnsib moiotnjroqneb. Osib naŋgi na iga dego wigonab iga nuŋgo qure uratosim jaraiem. Tamo naŋgi di kumbra Qotei a areareteqnu qaji di olo gotraŋyoqnsib tamo kalil naŋgi jeutnjreqnub. 16Osib iga na sawa bei bei qaji tamo uŋgasari naŋgi Qotei aqa anjam minjrqajqa gam getentetgeqnub. Sawa bei bei qaji tamo naŋgi Qotei na eleŋaim deqa maroqnsib gam getentetgeqnub. Deqa naŋgi bati gaigai naŋgo segi une tulaŋ kobaqujateqnub. Naŋgo kumbra dena Qotei aqa minjiŋ bosiq naŋgoq di unu.

Pol a Tesalonaika naŋgi olo unjrqajqa are koba qaleqnu

17O was qu, Juda naŋgi na iga wigeb deqa iga niŋgi uratŋgosim bati truquyala sawa beiq di soqnem. Deqa iga nuŋgo ulatamu unosaieqnum. Ariya niŋgi gago are miligiq di unub deqa iga niŋgi ti sobulejunum. Deqa iga niŋgi qa olo bosim nuŋgwajqa gam ŋameqnum. Iga niŋgi olo nuŋgwajqa are koba qaleqnum. 18Iga niŋgi qa olo bqajqa are koba unu. E Pol e segi bati gargekoba niŋgi qa olo bqajqa yeqnam Satan na gam getentetgoqnej. 19Mondoŋ gago Tamo Koba Yesus a olo laŋ qureq na boqnimqa iga gago wau kie qa siŋgila na tigelosim Yesus aqa ŋamgalaq di areboleboleigwas? Iga gago wau kie qa Yesus minjim a na mergwas, “Niŋgi ijo wau tamo bole”? O was qu, agi niŋgi segi qa iga areboleboleigwas. 20Od, iga niŋgi qa tulaŋ areboleboleigeqnu. Niŋgi na gago are tulaŋ boletetgeqnub.

Copyright information for BOJ