Luke 4

Namu ngateva ta raroai etoa ghe tootoongaala Iesu

(Mat 4:1-11; Mak 1:12-13)

Iesu ghe lau sae mae tale ateo ateae eJodan, me Spirit Manga ateva ghe pasula etana, me ghe ssoainiela tale voto ateva karika righi taumattu etana. Namu ngateva ta raroai etoa ghe tootoongaala Iesu tale ghaatingaulu (40) nau. Isaa o nau karika ghe namanama poila, me airuuruu tale isaa o nau ghe maloola.

Namu ngateva ta raroai etoa ghe mae sio ta Iesu me ghe uela va, “Arova Natuna io God, uauliaa tale atu etiulu o me ekoli me everete.”

Iesu ghe liula me ghe uela va, “Uru ngai Manga ateva eauliaa va, ‘Taumattu karika emaamaulue nonga tale inana.’”
4.4Diuteronomi 8:3


Namu ngateva ta raroai etoa ghe saeaala Iesu tale motouru tani apasunga anue namuu ngakapa atoa tale kosa ateva oia, me tale ia o tuku nau erighi ghe tara akapala kosa ateva. Ghe uela ta Iesu va, “Aue atau aatu tuutuliena, me unamuu tani aitara isaa oia voto. Ta laghe tau mae sio etaghi, me arova aghaloanna tani taula ta see, aue ataula. Isaa o voto aue peim arova usuuiaa me ukaueinaghi.”

Iesu ghe liula me ghe uela va, “Uru ngai Manga ateva eue va, ‘Ukaua nonga Vau eteva kapum Goto ia, me ughungu nonga etana.’”
4.8Diuteronomi 6:13


Ghe mene saeaala Iesu tale pungani ale manga ateva eJerusalem, me ghe uela va, “Arova Natuna io God, ulove velu sio. 10 Ta Uru ngai Manga ateva eauliaa va,

“‘Ia aue suu kapuna ensolo atoa
tani sio aitara ngamasinailiio,
11 Me aue la sau evukalaio me
karika aue ttukainio tale atu.’”
4.10-11Sams 91:11-12

12 Iesu ghe uela etana va, “Uru ngai Manga ateva eue va, ‘Urau mene tootoonga Vau eteva kapum Goto ia.’”
4.12Diuteronomi 6:16


13 Namu ngateva ta raroai etoa ghe ruu ekapala unna nitootoonga ta Iesu, me ghe kasu vuliela tani mene toi mene teva masi nau ppae.

Iesu ghe tiuaala niuungu eGalili

(Mat 4:12-17; Mak 1:14-15)

14 Iesu ghe ghaala sarasarakana tale Spirit Manga ateva, me ghe kiri lao see sio eGalili, me kiukiuna ghe lao sio tale masaliki ekapa atoa. 15 Ghe aapasunga tale aleira ale nivelu eitaua ngatoa, me ila akapa laghe aarueinia.

Laghe tiu vella Iesu eNasaret

(Mat 13:53-58; Mak 6:1-6)

16 Iesu ghe lao sio eNasaret nongina ghe namuula, me tale nau manga ghe ssola tale ale nivelu eitaua ngateva, nongina eghe ghelei nau ekapa atoa, me ghe tingina saela tani riti Uru ngai Manga ateva. 17 Me laghe taula buku eteva unna ia propete Aisaea, laghe asease va skrol, ghe rrokaiela, me ghe paela inangari Aisaea ghe pitila, 18 ghe uela va,

“Spiriti eteva ta Vau eteva etokatoka etaghi,
poli eghe suitoongainaghila
tani ppoa masi inangari ta lo atoa karika peiira.
Me ghe sungieghila tani ppoa va la ghaa velu lo atoa tale ale mata voovoo,
mata salusalu etoa aue la taatara,
tani ruu maammatana ta lo atoa la gheelei sesa etaira,
19 me tani aulia ngaotu va nauna oia Vau eteva tani asaangi kapuna taumattu.”
4.18-19Aisaea 61:1-2; 58:6

20 Iesu ghe taliela buku eteva, me ghe taue lao sio ta lo ateva ghe aaitara buku, me ghe toka siola tani ppoa. Ila akapa laghe pasiaala mataira etana, 21 me Iesu ange aaulia etaira va, “Inangari oia ange koronnala ghaine tale nongonongoaaimim.”

22 Laghe soghila tani nongo masi inangari ghe kupi ghoa mae ta paane, me laghe masimasila, me laghe aaikolomieinila va, “Ia oia natuna Josep, o karika?”

23 Iesu ghe auliaala etaira va, “Akilakila va aue am ue ta tuku inangari eteva va, ‘Io dokta io, ughelei emasinaio mua.’ Me aue am ue etaghi va, ‘Ughelei mua righi voto oia tanganuem, nongina ami ghe nongola ughe gheelei voto eKapenium.’”

24 Ghe mene uela va, “Aghaaulia ngakoronna etaimim va karika toa la rooroo tani oneonea teva propete tanganuena. 25 Aghaaulia ngakoronna va oroi vause raue vulu eIsraele nau ta Elaija, nau karika teva vaoo tale kotoluae (3) ninamanama me ghaonomo (6) ulana, me paka maloo ateva ghe asola eIsraeli. 26 Vau eteva ghe tam suula Elaija va ghe lao ta teva Israeli, ta ghe lao sio tale masaliki eteae eSarepat, ta vause raue vulu eteva elome tale anue namuu ngateva eSaidon. 27 Me tee, oroi taumattu nge Israeli, isiki tasussuku eteva ghe ghaailala, nau ta Elaisa, karika laghe raarangisanala, me Naaman nonga, aSiria ia, ghe raarangisanala.”

28 Lo atoa elome tale ale nivelu eitaua ngateva laghe nongola inangarina me ghe sessaieiliila. 29 Laghe tingina saela, me laghe kuneiela, me laghe ae velue ghoala eleka tale masaliki taatara ateae, me laghe saeainiela tale motouru eteva. Laghe aloanna tani bbi velue sio tale vallae. 30 Me Iesu ghe kasula ta mallomeira, me ghe kasu vulilala.

Iesu ghe ghelei emasinala taita ateva raroai eteva etana

(Mak 1:21-28)

31 Iesu ghe lao sio eKapenium, tale anue namu ngateva eGalili. Ta nau manga ateva ghe aapasunga inangarina God ta taumattu ngatoa. 32 Laghe soghiaala voto ghe auliaa nonginaaili taumattu ngateva matuutuliena ia.

33 Elome tale ale nivelu eitaua ngateva, taita ateva, raroai eteva ghe tokatoka etana. Ghe sama anamuula, 34 me ghe uela va, “Iesu aNasareti io, umae sio tani ghelei sa ateva etaimami? Vara ughelei saasakieinamami? Akilakilaio, io kapuna manga io God.”

35 Iesu ghe uela va, “Urau mene sama! Kupi ghoa mae!” Ghe kupi ghoala, me ghe ghelei taumattu ngateva ghe katuula elome ta taumattu ngatoa, me karika ghe vakovakola.

36 Ila akapa laghe soghiaala tani nongo me tara, me ngila ghe aippoa elome etaira va, “Saa voto lo oia? Matuutuliena me sarasarakana inangarina! Eaippoa raroai etoa, me la kupikupi ghoa!” 37 Kiukiuna Iesu ghe lao sio tale mene kasina masaliki.

Iesu ghe ghelei emasinala oroi taumattu

(Mat 8:14-17; Mak 1:29-34)

38 Iesu ghe kupi ghoala tale ale nivelu eitaua ngateva, me ghe lao sio tanganue Saemon. Alumuna Saemon ghe iisiki, vilikina ghe aanasa atingina. Laghe aulieiniela ta Iesu va esausia. 39 Iesu ghe tingina valaala ta komona vause ateva, me ghe paola isiki eteva, me ghe kapala. Vause ateva ghe masinala, ghe totula, me ghe aimanomanosiaala inana.

40 Nau sinaka ateva angghe suusuu, laghe maea ngakapa asio taumattu asease isiki etana, tani ghaa niaisausi ta Iesu. Ghe nim saasaoa nimana etaira me laghe maamasina. 41 Raroai etoa laghe kupikupi vulu ghoa taumattu ngatoa, me laghe samasama namungaili, laghe ue va, “Io Natuna io God.” Iesu ghe paopaola va, “Am rau mene sama,” poli ila raroai etoa lakilakila va ia Mesaea ia.

Iesu ghe poppoa

(Mak 1:35-39)

42 Elue talaua poppoa Iesu ghe ssola tale voto ateva karika righi taumattu etana, me laghe paepaea. Nau laghe paeala, laghe auliaala etana va erau mene kasu. 43 Ghe auliaala etaira va, “Karika apoppoa nonga etaimim. Atani ppoa masi inangarina ararimangalina ateva God ta mene kasina masaliki taatara, mausina avalua o me Tamaghi ghe sungieghila.” 44 Liuna avalua o me ghe poppoa tale ale nivelu eitaua ngatoa eJiudia.

Copyright information for `EMI