Mark 1

Jon tau ngai asuu ia ghe poppoa

(Mat 3:1-12; Luk 3:1-9, 15-17; Jon 1:19-28)

Aitiutiu tale masi inangarina Iesu Karisto natuna ia God. Isaa oia masi inangari nongina Propet Aisaia ghe pitila:

“Nongola, aue asuu kateva taumattu aikasua inangarighi,
1.2Malakai 3:1

ia aue muemue ta ngetam.
Ia aue aimanomanosiaa salam atikirighi.”
1.2Aisaia 40:3

“Tale voto ateva karika righi taumattu ghe tokatoka etana, kateva lingi ngalo taumattu ekolokolo eue va,
‘Am aimanomanosiaala salane tikirighi Vau palepale. Am ghelei eghulughuluena akapa salane.’”
Jon, ia o taumattu ngateva uunguaane tani asuu taumattu, eghe lao sio tale voto ateva karika righi taumattu etana, me ghe poppoa ta taumattu ngatoa va la nangai oghioghia, me la ghaa niasuu, me God aue ekaluaa kaluira ssavoto. Ila akapa eJiudia, me taumattu ngakapa atoa eJerusalem laghe mae sio tani nongo Jon. Laghe aulia ngaotu sesa gheleiaira, me Jon ghe asuulala tale ateo ateae eJodan. Jon ghe aasae ghinnanina laghe gheleila tale uu kamolo (ghaata kkena ia), me ghe iriiria tale aiirina ateae. Ghe namanama toto me iruena nge tapaa tuvui. Eghe auliaa ngaotu va, “Kateva taumattu aue emae emuli ta ngetaghi, sarasarakaniaane namuu ta ngetaghi. Karika masi taumattu ngieghi va asuiaa patukkeghi, me arroka oasa enaghinaghi unna aikasukasu. Aghi aghaasuuem tale manu, me ia aue easuuem tale Spirit Manga ateva.”

Jon ghe asuula Iesu

(Mat 3:13-17; Luk 3:21-22)

Tale isaa o nau Iesu ghe kasula eNasaret eGalili, me ghe lao sio, me Jon ghe asuuela eJodan. 10 Nau eteva Iesu ghe lau sae mae tale paamanu eteva, eghe tarala epona liu ghe otiela, me Spiriti eteva nongina ghila ateva valusu ia ghe sio mae ta ngetana. 11 Epona liu kateva lingi ngalo ghe uela va, “Io natughu io, aghailousiangailiio, me masimasiaaghi ta ngetam namungaili.”

Satana ghe tootongaala Iesu

(Mat 4:1-11; Luk 4:1-13)

12 Katengaata ta Spiriti eteva ghe suula Iesu ghe ssola tale voto ateva karika righi taumattu ta ngetana. 13 Iesu ghe tokala ghaatingaulu nau, me Satana ghe mae sio tani tootongainia. Eghe tokatoka tee ghaata kkena nge tapaa tuvui etoa, me enselo atoa laghe sio mae tani sausia.

Iesu ghe tiuaala tani ppoa masi inangari

(Mat 4:12-17; Luk 4:14-15)

14 Nau eteva laghe atoka ssola Jon tale ale mata voovoo, Iesu ghe mae sio eGalili, me ghe tiuaala tani ppoa masi inangarina God. 15 Eghe ue va, “Nau eteva God ghe aulieiniela ange rekatala, me ararimangalina ateva God ange kalakalanginala. Am nangai oghioghia, me am aikaaia masi inangari.”

Iesu ghe kolola disaepolo ghaata

(Mat 4:18-22; Luk 5:1-11)

16 Iesu ghe kasukasu elaolao elosamarra eGalili, me ghe tarala Saemon me nengana ta Andru. Lalu ghe lukuluku, poli uunguairarua tani luku kko. 17 Iesu ghe uela ta ngetairarua va, “Amalu mae usieghi, me aue agheleiemalua me amalu tau ngai luku taumattu iemalua.” 18 Arovaeaata ta lalu ghe velu elokoila uneirarua uvena me lalu ghe usiela.

19 Iesu ghe mene kasu tau lao sio, me ghe tarala mene ghalua, Jems me nengana ta Jon, natuna ilalua Sebedi. Lalu ghe tokatoka tale olimoirarua paanaka ateva, me lalu ghe aimanomanosiaa uneirarua uvena. 20 Nau Iesu ghe tarailaluela me ghe kololaluela, me lalu ghe tingina vulu saela tamairarua tale paanaka ateva tee tau ngai uungu etoa, me lalu ghe usiela.

Iesu ghe ghelei emasinala taita ateva raroai eteva etana

(Luk 4:31-37)

21 Laghe lao sio tale masaliki eteae eKapenium. Ta nau manga ateva, Iesu ghe ssola tale ale nivelu eitaua ngateva, me ghe aapasunga inangarina God ta taumattu ngatoa. 22 Nau eteva laghe nongola inangarina, laghe soghiaala, poli karika ghe aippoa nongina tau ngai apasunga ngatoa tale inangari nipaopao, ta nongina taumattu ngateva matuutuliena ia.

23 Elome tale ale nivelu eitaua ngateva, kateva taumattu raroai eteva ghe tokatoka etana. Ghe sama anamungailila me ghe uela va, 24 “Iesu aNasareti io, umae sio tani ghelei sa ateva etaimami? Vara ughelei saasakieinamami? Akilakilaio, io manga io kapuna io God.” 25 Iesu ghe uela ta raroai eteva va, “Umatua atoka, me ukupi vulue ghoa.” 26 Me raroai eteva ghe soghesogheainiela, me ghe aore anamungailila, me ghe kupi vulu ghoa mae taumattu ngateva. 27 Taumattu ngatoa laghe soghiaala voto ateva o ghe lutula, me laghe tiuaala tani aipoa elome ta ngetaira. Laghe uue va, “Sa ateva ange lutula? Taumattu ngateva oia ange auliaala ouna kiukiu, me nongina taumattu ngateva matuutuliena aippoaane. Nau eaipoa tee, raroai etoa la nongonongoa.” 28 Arovaeaataaili ta kiukiuna voto Iesu ghe gheleila ghe kasu ekapa seela eGalili.

Iesu ghe ghelei emasinala oroi taumattu

(Mat 8:14-17; Luk 4:38-41)

29 Katengaata ta Iesu me taumattu ngatoa laghe kupi ghoa mae tale ale nivelu eitaua ngateva, me laghe lao sio tanganue Saemon me Andru, tee Jems me Jon. 30 Alumuna vause ateva Saemon ghe iisiki, ghe asoaso tale komo poli vilikina ghe aanasa. Vara me laghe auliaala ta Iesu va alumuna Saemon ghe iisiki. 31 Iesu ghe lao sio me ghe posola nimane atelange, me ghe totu etokaiela. Aanasa ateva ghe kapala, me ia o vause ateva ghe aimanomanosiaala inana, me laghe namanamala.

32 Pai ngelo alai sinaka ateva angghe suula, me taumattu ngatoa laghe maea asio tau sessa akapaaili etoa ta Iesu. Laghe maea asio tee taumattu raroai ghe tokatoka ta ngetaira. 33 Taumattu ngakapa atoa tale masaliki eteae laghe velu eitauaala tale paa ngatamana ateae tale ale ateva. 34 Iesu ghe ghelei emasinala oroi tau sessa atoa, me ghe tiu vella oroi raroai etoa. Raroai etoa laghe kilakilaia, liuna avalua o me ghe auliaa runga va karika la mene aipoa.

Iesu ghe poppoa

(Luk 4:42-44)

35 Elue talaua poopooa Iesu ghe ghue totula, me ghe kasu vulila masaliki eteae, me ghe ssola tale kateva voto karika righi taumattu etana, me ghe tiuaala tani looloo sae. 36 Saemon me kapuna atoa laghe aimulila tani laa paea. 37 Nau laghe taraiela me laghe uela va, “Taumattu ngakapaaili etoa la paepaeo!”

38 Iesu ghe liula me ghe uela va, “Ita lao tale mene kasina masaliki kalakalangina. Aghaloanna tani laa ppoa tee etaira, poli mausina avalua o me aghe mae sio.” 39 Eghe kasu ekapa seela tale masaliki eGalili me ghe poppoa tale aleira nivelu eitaua, me ghe tiutiu velu raroai etoa ta taumattu ngatoa.

Iesu ghe ghelei emasinala tau tasussukuna ateva

(Mat 8:1-4; Luk 5:12-16)

40 Kateva taita tau tasussukuna ia ghe mae sio ta Iesu, me namungaili ta ghe kolomila Iesu. Taita ateva oia ghe suuiaala ta liue kkena Iesu, me ghe uela va, “Marova ualoanna, uroo tani ghelei eraarangisanaieghi ta mata God.”

41 Iesu ghe alousiusi teeiela, me ghe saua asaela nimane atelange etana me ghe uela va, “Aghaloanna. Angu raarangisanala!” 42 Katengaata ta tasussuku eteva ghe kapala, me taita ateva ghe masinala.

43 Iesu ghe sungiela va ekasu parasi, me eghe auliaa ngasarasarakanala va, 44 “Urau mene auliaa voto elutula etam. Ulao me ulaa ghapasungainio ta pristi eteva, me ughelei aiaavusuvusuena tani apasunga va vilikim ange raarangisanala, nongina Moses ghe auliaala. Me taumattu ngatoa aue la kila va angu raarangisanala.” 45 Me nau taita ateva ghe kupi ghoala eghe auliaala ta taumattu ngatoa sa ateva ghe lutula etana. Ghe kiukiua ngakapa seela tale masaliki ghe lao sio etana. Liuna avalua o me Iesu karika ghe mene laolao tale tummatavanga, ta ghe nim tokatoka tale masaliki karika righi taumattu etana, me taumattu ngatoa tale isaa akapa masaliki laghe mae taataraia.

Copyright information for `EMI