Mark 3

Iesu ghe ghelei emasinala nima mate ateva tale nau manga ateva

(Mat 12:9-14; Luk 6:6-11)

Iesu ghe mene kupi ssola tale kateva ale nivelu eitaua, me kateva taita ghe tokatoka, katelange nimane matena ia. Taumattu ngatoa mataira ghe laolao nonga ta Iesu va, Iesu aue ghelei emasinaia tale nau manga ateva, o karika. Laghe anna va marova eghelei emasinaia, aue la laa ghaulieinia ta namuu ngatoa laghe aitoieinila. Iesu ghe uela ta taita ateva nimane atelange matena ia va, “Tingina saela, me umae toko.”

Me Iesu ghe kolomilala va, “Vaalua, tale inangari nipaopao, ita rooroo tani ghelei masi niuungu ta nau manga ateva, o tani ghelei sesa niuungu? Ita rooroo tani sausi mene kateva taumattu me erooroo tani toka amasina, o ita uvi ematea?” Taumattu ngatoa karika laghe liu poila inangarina Iesu.

Iesu ghe aitara seela ta taumattu ngatoa me ghe sessaiela. Eghe tarala va karika righi niaielousi tale urunguitaniira, liuna avalua o me karika ghe masinala ta ngetana. Eghe uela ta taita ateva va, “Korosila nimam atelange.” Taita ateva ghe korosila nimane atelange, me ghe masinala. Nau Paresi etoa laghe tarala voto o ghe lutula, laghe kupi ghoala, me laghe lao sio tani tara kapuna atoa Herot. Laghe ailoeaala salana vaalua la rooroo tani uvi emate Iesu.

Oroieili taumattu ngatoa laghe aimuli teela Iesu

Iesu me kapuna disaepolo atoa laghe kasu vulila voto ateva o, me laghe lao sio tale ateo talia ngateae eGalili. Tana taumattu ngatoa laghe aimuli teeiela. Taumattu tale distriki eteva eGalili, eJiudia, eJerusalem, distriki eteva eIdumea, me pai kativilau tale ateo ateae eJodan, me tale anue masau eTair me Saidon, laghe nongola voto Iesu ghe gheleila, me oroieili taumattu laghe mene mae sio ta Iesu. Iesu ghe uela ta kapuna disaepolo atoa va, “Am aimanomanosiaala teva paanaka, poli oroieili taumattu ngatoa aue la mae, me aue la ghaisiriki tani mae taraieghi.” 10 Poli angghe ghelei emasinala oroieili tau sessa atoa, liuna avalua o me oroi tau sessa atoa laghe aloanna tani mae akalakala me tani poso Iesu. 11 Nau ekapa atoa lo atoa raroai etoa laghe tokatoka ta ngetaira laghe taatara Iesu, laghe kaakatuu ta liue kkena me laghe samasama atingina me laghe ue va, “Io natuna io God.” 12 Iesu ghe auliaa ngakorokorongana ta ngetaira va la rau mene laa ghaotu va ia see.

Iesu ghe kolola kasangaulu ghalua disaepolo

(Mat 10:1-4; Luk 6:12-16)

13 Iesu ghe saela tale motouru. Eghe kolola lo atoa ghe aloannaailila, me laghe mae sio ta ngetana. 14 Eghe sui etoongala kasangaulu ghalua (12) taumattu va ila la toka aitaua teeia, me ghe aselala va apostolo ila. Aue esungila tani ppoa ngakapa see inangarina ateva God, 15 me aue etau lao sarasarakana tani suu velu raroai etoa. 16 Eghe kolola kasangaulu ghalua: Saemon ta kateva, Iesu ghe aseala va Pita etana; 17 eghe kolo teela Jems me Jon, natuna ilalua Sebedi (eghe asela arariirarua aluae ta Boanerges, maloeanina va “taumattu nongina palapalanga ateva eaangari”); 18 eghe kolo teela Andru, Pilip, Batolomiu, Matiu, Tomas, Jems natuna ia Alpius, Tadius, Saemon aghe aseala va Selot ia,
3:18 SelotSelot atoa laghe aloanna tani aiuvi tani ghelei aRom atoa la kupi ghoa eIsraeli.
,
19 me Jiudas Iskariot, taita ateva auena ghe tau lao Iesu ta nimaira tau ngai ssateena atoa.

Iesu me Belsibul

(Mat 12:22-32; Luk 11:14-23; 12:10)

20 Iesu eghe lao sio tale ale ateva eghe tokatoka etana, me poli tana taumattu ngatoa laghe mene mae sio tani velu eitaua, Iesu me kapuna disaepolo atoa karika righi nauira tani namanama. 21 Kapuna atoa Iesu laghe nongola voto eghe poppoa me ghe gheeghelei, me laghe mae sio tani kune velua, ta laghe ue va, “Angghe veeveenala.”

22 Katoa tau ngai aapasunga tale inangari nipaopao laghe kasula eJerusalem me laghe ue va, “Belsibul ange kupiela. Etiutiu velu raroai etoa tale sarasarakaniaane Belsibul, ia namuu ia tale raroai etoa.”

23 Iesu ghe kolo aitaueinilala me ghe auliaala kateae kiukiu niaimatoonga. Eghe uela va, “Vaalua, Satana erooroo tani sungi velu Satana? 24 Marova taumattu tale kateva patunganua la tam tingina aitaua, me niaiuvi eteae elutu, karika aue la korokorongana. 25 Marova taumattu tale ale ateva la tam tingina aitaua me niaiuvi elutu, karika aue la korokorongana. 26 Me marova Satana essa tee kapuna atoa aue ghalue ila, me eghalua atoka ila, karika aue la korokorongana. Aue la ruu ekilanga. 27 Karika teva taumattu erooroo tani kupi sso tanganue taumattu ngateva sarasarakana ia me eghaa peina. Marova ealoanna, eiri etoka tau ngalena ateva, me evira ghaa peina. 28 Aghaauliaa ngakoronna etaimim va God aue kaluaa isaa akapa ssavoto me sesa nginangari taumattu epoppoa saasakia tee God. 29 Me marova taumattu eauliaa saasakia tale Spirit Manga ateva, God karika aue kaluaa isaa oia me auena. Ia oia lo ateva ssavoto aue toka ta ngetana nau ekapa atoa.” 30 Iesu ghe auliaala poli laghe ue va, “Raroai eteva etokatoka etana.”

Kinna Iesu me kapuna atoa

(Mat 12:46-50; Luk 8:19-21)

31 Kinna Iesu me kapuna taita atoa laghe rekatala, me laghe nim suula inangari va eghoa taraila. 32 Oroieili taumattu ngatoa laghe tokatoka talieinia, me laghe uela ta ngetana va, “Kinam me kapum taita atoa me vause atoa eleka la paepaeo.”

33 Iesu ghe liula me ghe uela va, “See ia kinaghi me see ila kapughu taita atoa?” 34 Eghe aitara seela tale taumattu ghe taatalianga tokaia, me ghe uela va, “Taumattu oia kinaghi me kapughu ila! 35 Se eaimuli tee nannane Tamaghi, ia kapughu taita ia me kapughu vause ia me kinaghi ia.

Copyright information for `EMI