John 12

Maria na Iesu erigaato Betaniai

Mataio 26:6-13; Mareko 14:3-9

Pasova velekwana toma taula toitoi wailai roe voa aonai, Iesu Betaniai eagoto. Laasaro Betaniai etaluwai, e vonai ekwaregato, Iesu na kwarega na evega-kuliiti-waiato. Vonai Iesu ralialona ganiganina gekalaato. Mareta na garia ganigani erapalaato, Laasaro maki vonai ganigani kapunai getanu-koukouto talimara ria getanu-kouto, geganiganiwai. Ne Maria na mulamula ponana nama iwavagina lita kapana vetaina egapiato, ne Iesu gagena ganapana eriga-agiato, e guina na eiru-lakiato. Numa maparana vomulamula ponana na evaiato. Vomulamula gautupu arana nad lamuna na gekalaawai, voina kamu vagi. Na Iesu gena melo ta arana Iudas Isakariota, e Iesu roe nea vou pene lewaa talimana, ekilato, “Rakagau gaurai emulamula maparana siliva monira tinavu toitoi (300) ai ati pevoi-agaia? (E talima kwapuna voina rigolo kwapuna aonai vetaina). Pere voi-agia, pe voina monina pere gapia, lealea talimara pere venira.” Ia vovetaina ekilato, ati lealea talimara evetugarawai gaurana, na kwalana ia lema talimana gaurana. Ia moni putena evua-loulouawai, e vopute aonai moni elemarawai, ne gena ririwa gaura evoi-agirawai.

Ne Iesu na evaikilarato, netiwtao, “Ioraokwania, e vavinena rakagau pere kalaa gauna pekalaa, ia na au tauniparaku mulamulana peiru-kunea, toletoleku ulanana. Lealea talimara vanagivanagi gomi ria pio talu, na au gomi ria ati pita talu-vagi.”

Rupu Veaga velera kamura na Laasaro pia vagia negetiwato.

Iuda talimara vogovagi gekamonagito Iesu Betaniai. Ne vonai geagoto, ati Iesumo ulanana, na Laasaro maki pia gitaa ulanana. Laasaro kwarega na Iesu na evega-kuliiti-waiato. 10 Vovetainai gaurai Rupu Veaga velera kamura navuga getovoato Laasaro maki pia vagi-kwaregaa negetiwato. 11 Kwalana ia pakunai Iuda talimara vogo ira geriana gelaka-gerevagito, ne Iesu gevega-taunataunaato.

Iesu gena lakatoga Ierusalemai gevonevone-agiato

Mataio 21:1-11; Mareko 11:1-11; Luka 19:28-40

12 Elaganiato aonai, velekwa ulanana gevogomaito talimara vovogo gekamonagito, Iesu Ierusalemai warau eagowai. 13 Lauta e kalamo laura vetaira gaura gegapito, ne Iesu genai geagoto, gelailaito, negetiwato,

“Hosana,
Velekou aranai evogomaina talimana ita vega-namaa!
Isaraela geria King ita vega-namaa!”
14 Iesu na doniki natuna ta erawaliato, ne atanai etanukauto, Puka Veaga aonai ekilana gelegelenai,

15 “Siona natuna, (Ierusalema talimami), ragai iokali,
iopoe-ago, gemi Vele evogomaina,
ia doniki natuna atanai petanukau.”
16 Votoma gena melo na egaura ati getugamagi-ilurato. Na Palagu na Iesu evega-rageato e maeka ralema iwavagina eveniato mulinai vou, ira geripa-rorirorito, egaura maparara getalorato, ia gekilagiato. E geripato, vokala maparara ia genai gekalarato.

17 Iesu na Laasaro kala vatuna kovogana na ekea-piatiato, e kwarega na evega-kuliiti-waiato tomanai, taunilimalima gutuma para ia ria. Na votalima na vokala gegitaato valina roe wagepiaawai. 18 Talima gutuma geagoto Iesu ria pia verawali, kwalana gekamonagito, Iesu na vegailia irauna ekalaato pakunai. 19 Vovetainai Parisea talimara matotaura aorai geveineveineto, gekilato, “Gogitaana, gomi ati gotiligana. Iogitaa, etanopara talimana maparana ia mulinai gelakana.”

Grik talimara reketa na Iesu getavuato

20 Velekwa tomanai aliruputali ulanana Ierusalemai geverageto talimara aorai, Grik pa Helene talimara reketa maki gelakakauto. 21 Ira geagoto Filipo genai, ne gevaikilaato, negetiwato, “Velepara, ai gaririwana Iesu aia gitaa nagatina.” Filipo Galileia tanonai vanuga ta arana Betesaida talimana. 22 Filipo eagoto Anduru eve vaikilaato, ne tauria ruala geagoto, Iesu gevaikilaato. 23 Iesu na evega-gelerato, netiwato, “Orana warau pekwara, Taunilimalima Natuna maeka ralema iwavagina pene vaia. 24 Taunatauna vagi avaikilamina, vuiti uvena kwano aonai pene rigo e pene kwarega vou, ganira vogo ia genana pia wala. A vuiti uvena kwano aonai ati pene rigo e ati pene kwarega genai, gereganamo pene mia. 25 Gena maguli eulamagiana talimana na gena maguli pene piatogaa. A e tanoparai gena maguli etugamagi-piatogaana talimana na, gena maguli e etao-togaana maguli vanagi ulanana. 26 Au vetugunagiku eago-veniana talimana muliku ai pene laka; pe au ariginai, au vetugunagiku eago-veniana talimana maki vonai au goti. Au vetugunagiku eago-venina talimana, au Tamaku na ia maki pene vega-namaa.”

Iesu gena kwarega ekilagiato

27 “Ewagumona au aoku evekwalavina, e geku tugamagi pekamu. Gaurai rakagau naanatiwa? Ana kila, ‘Tama, eora ono mai-vega-namaku’ naanatiwa? Aikina, au geku vogomai ganina taunatauna aonai pama kwara ea. 28 Tamaku, goi aramu ono vega-ragea.” Ne karo ta kupana ema rigoto, netiwato, “Au na araku warau pavega-ragea, e eia maki mapana vega-rage-waia.”

29 Talima gutuma vonai rugakou na vokaro gekamonagiato, ne gekilato, “Kupa pekulua.” Mareketa gekilato, “Aneru taa na pevega-vegupua.” 30 Iesu na evega-gelerato, netiwato, “Ne karo ne ati au ulakuna pevogomai, na gomi ulami na pevogomai. 31 Ewagumona tanoparai Palagu na veagirori ekalaana. Ewagumona Palagu na etanopara velena, Satani, eveakalovoana. 32 Ne au tanopara na pene gapi-itiku, voanana taunilimalima maparara au geku ai pana rolo kavira.” 33 Ia evetaina ekilato, ia gena kwaregai raka pene kwarega-tiwa gauna ekilagi-atiato.

34 Taunilimalima gevega-geleto, negetiwato, “Ai rova kilara gakamonagito, Keriso pene talu-vanagivanagi, goi rakagau gaurai okilana, Taunilimalima Natuna pia gapi-itia? Taunilimalima Natuna rai?” 35 Ne Iesu na evaikilarato, netiwato, “Maeka gomi ria ati pene mia rau. Maeka gomi ria roe nea aonai, maekai iolaka, mukuna na negapimina nea. Mukuna aonai elakana talimana ati ripana, ia ravanana eagona. 36 Maeka gomi ria roe nea aonai, maeka pio vega-taunataunaa, pe maeka natunai pio ago.” Ekila ekilagi-gaturato mulinai eraokwanirato, ne eagoto, ati pia rawalia kapunai etaluwai.

Iuda talimara na Iesu roe voa ati gevega-taunataunaawai

37 Iesu na Iuda talimara wailarai vegailia irau vagira vovogo ekalarato, na roe voa ati gevega-taunataunaawai. 38 Voanana peroveta talimana arana Isaia gena kila etaunataunato, Isaia evetaina ekilato,

“Velekou,
rai na ai gema kila pene vega-taunataunara?
Rai genai Velekou gena tiavu pene matagai?”
39 Ira na Iesu ati gevega-taunataunato ganina, Isaia kapu taai gena talotalo ai maekilato,

40 “Palagu na matara evega-kelerato,
e aora evega-mukunarato,
kwalana matarana ragai pia poepoe,
e aorai ragai pia tugamagi-ilu ulanana.
Au geku ai ragai pia waikule,
naavega-namarana kalinana.”
41 Isaia vovetaina ekilato, kwalana ia na Iesu maekana ralemana e tiavuna iwavagina egita-kuneato, gaurai ia ekilagiato.

42 Iuda kuneagina velera vovogo na maki Iesu gevega-taunataunaato, na Parisea talimara kalira na gekaliwai, gaurai Iesu ati gekilagi-matagaiawai. Kwalana pene pia kilagi-matagaia genai, Parisea talimara na rupu na nege gaivagirana kalinana. 43 Kwalana Iuda velera geria ririwa kamuna, taunilimalima na pia vega-ragera, a Palagu na pene vega-ragera tugamagina ati gekalaawai.

Iesu gena kilana taunilimalima pene agirorira

44 Iesu eparalato, netiwato, “Au pene vega-taunataunaku talimana ati au evega-taunataunakuna, na au etugukuto Palagu na evega-taunataunaana. 45 E au egitakuna talimana na au etugukuto Palaguna egitaana. 46 Au maeka, etanoparai avogomaito, gaurai au pene vega-taunataunaku talimana mukuna aonai ati pene talu. 47 Pene talima taa na au geku kila ekamonagiana, na ati evega-taunataunaana, au na votalima ati pana agiroria. Kwalana au ati tanopara agirorina ulanana avogomaito. Aikina. Au tanopara vega-magulina ulanana avogomaito. 48 Au erugakuna e au geku kila ati egapi-ragerana talimana, agirorina talimana ta etaluna. Au na akilagirato kilara, vokilara na ia piave agiroria toma ikanai. 49 Kwalana au ati matotauku geku rorirori ai akilana. Na Tamaku, au etugukuto Palaguna, na au evega-nagikuto au rakagau pana kilagia e raka pana kilagi-tiwaa. 50 Au ripaku, Tamaku gena kila na taunilimalima maguli vanagivanagi pia vaia. Gaura pakurai au na rakagau akilagirana kilara, rakagau Tamaku na evaikilakuna pana kilagira netina kilaramo.”

Copyright information for `KHZ