John 19

Vovetaina gaurai Pilato na Iesu egapiato, vetali talimara pa soldia evenirato, ne gekwariato. E soldia na walokoko makalana gauna gevatu-rokurokuato, kraon vetaina, ne Iesu repanai gekou-kauato. E rapuga mogana kalovakalovana na gevega- rapugaato. Ne wailanai gelaka-kavito, ne gevaikilaato, negetiwato, “Iuda talimara geria King, toma namana!” Ne wailana gevaleato.

Pilato maelaka-piatito Iuda talimara geriai, ne evaikilarato, netiwato, “Iogitaa, au na ia gomi wailami ai ama vaiatiana ganina ana vega-ripami, au na ia genai kepi ta ati parawalia.” Ne Iesu ema laka-piatito, repanai kraon koukau, walokoko makalana gevatuato gauna, e rapuga kalovakalovana maki roe waerogagi-tagoawai. Ne Pilato na Iuda talimara evaikilarato, netiwato, “Iogitaa, talimana ea.”

VoRupu Veaga velera kamura mageria vetugunagi taura na gegitaato aonai, geparalato, negetiwato, “Iosatauroa! Iosatauroa!” Ne Pilato na evaikilarato, netiwato, “Gomi matotaumi na ioago-agia, e iove satauroa, kwalana au na ia genai kepi ta ati parawalia.” Iuda talimara na gevega-geleato, negetiwato, “Ai magema rova, ai gema rova ekilana, ia pene kwarega vegata, kwalana ia matotauna Palagu Natunai pevekilagi.”

Pilato na vokila ekamonagiato aonai, ekali-rakavato. Ne numa kamunai maelaka-togato, ne Iesu evaikilaato, netiwato, “Goi ravanana ovogomaito?” Na Iesu na ati evega-geleato. 10 Ne Pilato na evaikilaato, netiwato, “Goi ati oririwana au pono vega-geleku ei? Goi ati ripamu au mageku tiavu goi pana satauromu e mageku tiavu goi pana luga-vagimu?” 11 Iesu evega-geleto, netiwato, “Pere Palagu na kupa na goi tiavu ati pere venimu genai, ewagumona au goi gemu tiavu kapulenai ati para ruga. Gaura pakurai, au egapikuto goi gimamu ai etaokuto talimana, gena rakava kamu iwavagi.” 12 Pilato na vokila ekamonagiato, ne raupara etavuwai, gena ririwa Iesu pene luga-vagia. Na Iuda talimara roe wagelailaiwai, negetiiwai, “Pene goi na etalima pono luga-vagia genai, goi ati Kaisara gatana. Rai talima matotauna evekilagina vele netina, ia na Kaisara, Roma geria vele, ekilagi-piatogaana.”

13 Pilato na vokila ekamonagiato, ne Iesu ema vaiatiato, ne eagoto, Kota ekamonagiana talimana gena tanukau ai evetanukauto. Vokapu “Vatu Kalakauna” negetiiwai. E Heberu karonai “Gabata.” 14 Votoma Pasova velekwana ulanana kalamaavu tomana, ora gauna 12 koloko warau egapiato. Ne Pilato na Iuda talimara evaikilarato, netiwato, “Iogitaa, gemi vele ea!” 15 Na ira geinalato, negetiwato, “Iokaliagia! Iogapi-pakaa! Iove satauroa!” Pilato na maerenagirato, netiwato, “Gemi vele ana satauroa, ei?” Rupu Veaga velera kamura gevega-geleto, negetiwato, “Kaisara gereganamo ai gema vele, mavele poluna ta aikina.” 16 Gaura pakurai Pilato na Iesu ira gimarai etao-kauato pia satauroa ulanana.

Iesu gesatauroato

Mataio 27:32-44; Mareko 15:21-32; Luka 23:26-43

Ne vetali talimara na Iesu gegapiato, gevaiagoato.
17 Iesu gena satauro evua-itiato, elaka-piatito, eagoto kapu arana “Repa Gavana Kapunai” Heberu karonai vokapu arana “Gologota” 18 Vokapu ai ira na Iesu gesatauroato talima ruala ria; ta kavatai, ta kavatai, Iesu nuganugai. 19 Pilato na kila reketa mara revareva kwatunai etalorato, ne satauro kukunai genaero-kauato. Etalorato kilara ea, “IESU, NASARETA TALIMANA, IUDA TALIMARA GERIA VELE.” 20 Vokila Heberu karonai, e Roma karonai, e Grik karonai etalorato. Iesu gesatauroato kapuna vanuga kamuna laganai, gaurai Iuda talimara gutuma na vokila geagiato. 21 Ne Rupu Veaga velera kamura na Pilato gevaikiaato, negetiwato, “‘Iuda talimara geria vele’ ragai ono taloa, na evetaina ono taloa, ‘Ia ekilato, au Iuda talimara geria Vele.’”

22 Pilato na evega-gelerato, netiwato, “Rakagau au na pataloa kilana pataloa vegata.”

23 Vetali talimara na Iesu gesatauroato mulinai, gena rapuga gegapirato, kava vativati gekalarato, ne vetali talimara na geria kwapurakwapura gegapito, vega-kapule rapugana geraokwaniato. Kwalana vega-kapule rapugana ia rapuga kwapuna namo getuliato. A ia ati rapuga kinikinira getuli-koukourato vou gekalaato rapugana. 24 Vovetaina gaurai matotauria nuganugarai gekila-koukouto, negetiwato, “Ragai ita ralea, na iru ulana ta ita kalaa, pene iru talimana na vorapuga pene gapia.” Ekala gekalaato ganina taunatauna, Puka Veaga aonai getaloato kilara pia taunatauna ularana, evetaina ekilana, “Au geku rapuga ira vekarawarai gewarerato, e au geku rapuga ularana iru ulana ta gekalaato.” Vovetaina gaurai vetali talimara na vokala gekalarato.

25 Iesu gena satauro kwalanai gare vativati geruga-tagowai: Iesu tinana, e Iesu tinana vavine kavana, e Maria, Klopa garawana, e Maria, Magadala garena. 26 Iesu na tinana e eulamagiawai melona vonai rugatago egitarato, ne tinana evaikilaato, netiwato, “Natumu melona nea.” 27 E gena melo evaikilaato, netiwato, “Tinamu nea.” Votoma na vegata, Iesu gena melo na Iesu tinana gena numai evaiagoato, ne egita-tagoawai.

Iesu gena kwarega

Mataio 27:45-56; Mareko 15:33-41; Luka 23:44-49

28 Voia mulinai Iesu eripato, gena inagulu maparara warau pevega-aikira. E Puka Veaga aonai getaloato kilana pene taunatauna pakurai netiwato, “Au nanuna pekalaku.” 29 Vine nanuna mamakina makwagutu na vonai miatago. Nanu romagina gauna vine nanuna mamakina aonai getuguraiato. Vine nanuna mamakina na evonuto, ne isopo ragana kwalunai gekwanu-kauato, ne getugu-rageato, Iesu pipiganai getao-kauato. 30 Iesu na vovine nanuna mamakina eniuato, ne ekilato, “Peaiki.” Repana egelo-rigoto, ne tauniparana na ia palaguna elaka-vagito, ekwaregato.

Soldia taa na Iesu penipenina ekwanuato

31 Votoma kala-maavu tomana, kwalana pene lagania voo Tapati veagana kamuna ta Pasova velekwana tomara aorai. Gaura pakurai Iuda talimara ati geririwato, voTapati veagana kamunai kwarega talimara tauniparara satauro kukunai pia mia-tago. Vovetaina gaurai Pilato genogiato, Iesu e votalima ruala gagera pia kwari korura, ne satauro kukura na pia gapi-rigora. 32 Gaura pakurai vetali talimara gevogomaito, ne gesatauro-kuneato talimana gagena gekwari-koruato, talima vega-rualana Iesu goti gesatauroato maki vovetaina gekalaato. 33 Na Iesu genai gevogomaito aonai, Iesu gegitaato warau ekwaregato, gaurai gagena ati gekwari-koruato. 34 A vetali talimana taa namo Iesu penipenina kolovana ekwanuato. Ne veganamo ekwanuato kapuna na rala e nanu gevepopo-atito.

35 Eia egitaato talimana na evaravaragiato, e ia gena varavara taunatauna. Ia ripana, ia ekila-taunataunana, e ia na ekilagi-matagaiana ganina, gomi na maki pio vega-taunataunaa ulanana. 36 Ekala gekalarato kwalana, Puka Veaga aonai getalorato kilara pia taunatauna, netina, “Ia tiligana ta vagi ati pia gaukorua.” 37 Puka Veaga aonai etaloato kilana ta evetaina ekilana, “Penipenina gekwanuato talimana genai mapia poe-rage.”

Iesu getoleato

Mataio 27:57-61; Mareko 15:42-47; Luka 23:50-56

38 Eia mulinai Iosepa, Arimatea talimana, na Pilato enogiato, Iesu tauniparana pene gapia ulanana. Pilato na rorirori eveniato, ne eagoto, Iesu tauniparana eve gapiato. Iosepa Iesu gena melo taa, na Iuda talimara kalira na ekaliwai, gaurai elaka-veavugawai, gena kamonagi ati evega-matagaiawai. 39 Nikodemo, tovotovonai Iesu genai pogi aonai eagoto talimana, maki eagoto. Ia na muro e aloe gekao-vevilirato mulamulana kilogram gagala toitoi (30) maki egapi-kauato. (Voveiru mulamulana ponana nama iwavagi). 40 Ne Iesu tauniparana gegapiato, tauria ruala na rapuga kulokulo namana mamulamulana na gekumuato, Iuda tenera na kwarega talimara gekalarawai gelegelena.

41 Iesu gesatauroato kapuna maaragana. Voaraga aonai kala kovogana ta vatu na gekoloato, vokala kovogana rogoti gere vetao-agia. 42 Votoma voo Iuda talimara geria kala maavu tomana, e vokala kovogana maki kavinagi, gaurai Iesu tauniparana gegapiato, vonai geve tao-togaato.

Copyright information for `KHZ