Luke 12

Opakau talimara pio gita-tagora

Mataio 10:26-27

Vovepaka aonai taunilimalima gutuma kamu vagi warauna getanu-kouto, panatali kapuna aikina, aonai Iesu gena melo evaikila-kunerato, netiwato, “Pio vegitatago-namanama Parisea talimara geria paraoa egoro-agiana mulamulana genana, kwalana ne ira geria opakau kalana gaurai. Koutali gaura maparara pia matagai, veavuga kilara maparara pia ripara. Gaura pakurai rakagau mukunai gokilagiato gauna, maekai piave kamonagia, rakagau kovoga mukunanai tegai gokilagi-garigariato gauna, numa kinira na piave keagi-rigoa, taunilimalima maparara na pia kamonagia ularana.”

Palagu kalina na pita kali

Mataio 10:28-31

“Gataku maparami, avaikilamina, taunipara pia vagia, na mulinai kala ta ati mapia kalaa talimara kalira na ragai pio kali. Na ana vega-ripami, rai kalina na pio kali: Palagu kalina na pio kali. Taunipara pene vagia mulinai magena tiavu, gomi mapene pia rigomi, kalova egala-vanagivanagina kapunai. Pa, au na avaikilamina, iamo kalina na pio kali!

Manu girigiri imaima maki toea rualanamo gevoirana, ei? Na Palagu na ta vagi maki ati etugamagi-lekwalekwaana. Taunatauna vegata, gomi repami guira maki maparara Palagu na evega-agi-gitakaurato. Pe ragai pio kali; gomi voimi kamu vagi, manu girigiri vogo voira maki govanagirato.”

Iesu pene kilagi-matagaia e pene kilagi-veavugaa

Mataio 10:32-33; 12:32; 10:19-20

“Au na avaikilamina, rai na au taunilimalima wailarai pene kilagi-matagaiku, ia maki Taunilimalima Natuna na Palagu gena aneru wailarai pene kilagi-matagaia. Na rai na au taunilimalima wailarai pene rugaku e pene kilagi-veavugaku, ia maki Palagu gena aneru wailarai pana rugaa e pana kilagi-veavugaa.

10 Taunilimalima Natuna rai na ekilagi-rakavaana, Palagu na ia gena rakava pene tugamagi-piatogaa, na rai na Veaga Palaguna ekilagi-rakavaana, ia gena rakava ati pene tugamagi-piatogaa.

11 Iuda talimara geria rupu ai pia agirorimi, e vanuga velera e Kota kamura gekamonagina talimara wailarai pia vaiagomi genai, ragai pio tugamagitugamagi, irau raka nogo kilatiwana. 12 Kwalana Veaga Palaguna na votomai rakagau pio kilagi kilara pene vega-ripami.”

Parapore -Rinaga vogo talimana

13 Taunilimalima gutuma aora na talima taa na Iesu evaikilaato, netiwato, “Vevega-ripa talimamu o, au kakaku ono vaikilaa, ai tamamai na eraokwanirato rinagara ene warera, pe au kava taa ene veniku.” 14 Iesu na evega-geleato, netiwato, “Melo o, au rai na gomi ruala gemi rinaga warewarera ularana etaokuto?” 15 Ne evaikilarato, netiwato, “Pio vegita-tago! Rogomi pio vetole, rinaga vogora ririwamagira nogo kalana nea; kwalana taunilimalima geria maguli taunatauna ati geria rinaga vogora na gevega-walarana.”

16 Ne eparapore ekilagiato, netiwato, “Rinaga vogovagi talimana ta gena araga na ganigani namara evega-walarato. 17 Ia etugamagito, ekilato, ‘Au raka ana kala-tiwa? Eganigani maparara eeravai ana tao-koura?’ 18 Ne ekilato, ‘Au evetaina ana kala. Ganigani ataorana numara kunera ana lovora, numa kamura ana kalara. Enai vou au geku ganigani e rinaga maparara pana tao-koura. 19 Ne au matotauku pana vevaikila, “Goi gemu gau namara vogo galagala vavagi potenu-koura rigolo vogovagi ularana. Pe, ono agalagi, ono gani, ono niu e ono verere.” ’ 20 Na Palagu na evaikilaato, netiwato, ‘Goi gaurai kawa! Toma pogi goi gemu maguli agapi-vagiana gemuna, ne egemu rinaga potao-koura gaura rai na pene vaira?’

21 Vetainamo raira matotauramo geria rinaga getao-kouna talimara ati geria rinaga Palagu wailanai.”

Ragai pono tugamagitugamagi

Mataio 6:25-34

22 Ne Iesu gena melo evaikilarato, netiwato, “Gaura pakurai, avaikilamina, gemi maguli ragai pio tugamagira, rakagau pio gani; pa tauniparami rakagau na pio rapugara. 23 Maguli gau kamuna, a ganigani gau keina, e taunipara gau kamuna, na rapuga gau keina. 24 Kao iotugamagira, ati gevarovarona e ati gekuakuana; ati geria ganigani taokou-agira numara, na Palagu na egupurana! Gomi gau iwa vavagimi, manu kei! 25 Gomi rai otugamagitugamagina, gemu maguli kiata pono vega-mogaa ripa pa? 26 Egau keina ati pono kalaa ripa, rakagau gaurai magau reketa ririwarai otugamagitugamagina?

27 Uraura tiarera iogitara raka gekala-tiwana. Ati geinaguluna e rapuga ati getulina. Na avaikilamina, King Solomona gena verapuga ralemana maki gevanagiana. 28 Pene Palagu na tano gawara vovetaina evega-rapugarana, ira toma gekalana, a pogipogi kalovai pia pia-ragera, Palagu na gomi vovetaina pene vega-rapuga-namanamami. Gomi kamonagi kei talimami! 29 Gaura pakurai ragai pio poe-irauirau, toma irau rakagau goganina e goniuna; e ragai pio tugamagi-vekwalavi maki. 30 Kwalana Palagu ati ripara talimara maparara negaura getavurana, a gomi Tamami ripana negaura goririwarana. 31 Na Palagu na Basileia pio tavu-kunea, aonai negaura maparara pene venimi.”

Rinaga kupai pio tao-koukoura

Mataio 6:19-21

32 “Laveta keina, ragai pio kali, kwalana Tamami gena ririwa aona mavealevana na gena Basileia pene venimi. 33 Gemi rinaga iovoi-agira, monira ati geria e ati garia talimara iovenira. Ati pia rakava paotira iogapira, gemi rinaga kupai iotao-koukoura, vonai ati pia aiki, vonai lema talimara ati pia laka-kavi e palo na maki ati pia vega-rakavara. 34 Kwalana gomi gemi rinaga ariginai, gomi aomi maki vonai.”

Vetugunagi talimara namara

Mataio 24:42-51

35 “Inagulu pakunai pio verapuga-maavu e gemi lamepa pia wae vegata. 36 Vetugunagi talimara na geria vele numai gealo-tagoana vetaina pio vealo. Vegarawa velekwana na pene waikule, vanagi ai pene koekoe genai, gena vanagi pia raka kala-pakaa ulanana. 37 Vetugunagi talimara kerora roe voa aonai geria vele pene waikule nama. Taunatauna avaikilamina, gena rapuga pene ligo-kaua, ganigani kapunai pene vega-tanura, ne ganigani pene venira. 38 Vovetugunagi talimara vealotago roe voa aonai geria vele pene waikule vonama, irauna pogi nugana pa amoamo kavanai pene vogomai.

39 Na pio ripa, pene numa talimana ripana, arigi orai lema talimana pene vogomai numa pene gita-tagoa, pe lema talimana maki lema pene veraulea. 40 Gaura pakurai gomi maki pio vealo-tago, kwalana Taunilimalima Natuna ati gotugamagiana oranai pene vogomai.”

41 Ne Petero na erenagiato, netiwato, “Velekou, eparapore aimo gemai okilagiana, pa taunilimalima maparara geriai maki?” 42 Velekou evega-geleto, netiwato, “Rai vorinaga gitatagora talimara na kila ekamonagiana e kala rorirorira ekalana, gena vele na evirigiato, numa e vetugunagi talimara pene gita-tagora, e ganigani maki orara rorirorirai pene venira? 43 Vovetugunagi talimana, gena vele na evaikilaato gelegelenai einaguluna, penema rawalia nama. 44 Avaikila-taunataunamina, ia gena vele na rinaga maparara gitatagora talimanai pene taoa. 45 Na pene vetugunagi talimana pene kila, ‘Au geku vele gena waikule pekwaipo vagi,’ ne vetugunagi marura e garera pene kwarira, e pene gani e pene niu-kawakawa. 46 Vetugunagi talimana gena vele gena waikule ati etugamagiana tomanai, e ati eripaana oranai pene kwara. Gena vele na peneve pati-kinikinia, e ati gevega-taunataunana talimara ria peneve taoa.

47 Vovetugunagi talimana gena vele gena ririwa ia ripana, na ati ekala-maavu-veniana e gena vele na ririwa ati ekalarana, kwarikwari kamu iwavagina pene gapia. 48 A vetugunagi talimana ati ripana gena vele gena ririwa, peneve inagulu kawa, voina pene kwaria, na ati vogo pene gapira. Vogora eveniato talimana genana vogora mapene ririwara; vogovagira eveniato talimana genana vogovagira pene tavu-venia.”

Ati maino, na veware

Mataio 10:34-36

49 “Au kalova avogomai-agiato tanoparai, e geku ririwa pere galakau-kune nama! 50 Na au bapatiso ta pana gapia, e au atugamagitugamagina, pene ago, pana vega-aikia! 51 Gomi gotugamagina, au maino tanoparai avogomai-agiato? Aikina, avaikilamina, veware-kavaluga ulanana avogomaito. 52 Ewagumona pene ago wailarai, numa kwapuna talimara imaima pia vetao-kavaluga, toi kavatai e lua kavatai, lua kavatai e toi kavatai. 53 Tamana natuna maruna goti pia vepaka, natuna maruna tamana goti pia vepaka; tinana natuna vavinena goti pia vepaka, natuna vavinena tinana goti pia vepaka; tegama garena kamuna tegama garena keina goti pia vepaka, e tegama garena keina tegama garena kamuna goti pia vepaka.”

Ora pene kwara vegailiana

Mataio 16:1-4

54 Iesu na taunilimalima vogo evaikilarato, netiwato, “Pene garo everigona aonai iloa ruparupara gerai-atina gogitarana genai, gokilana, ‘Gura pene keto,’ ne gura eketona. 55 Waiatina kavana (south) na gavurigo erigona aonai gokilana, ‘Garo tiavu vagi ene rala,’ ne garo tiavu vagi eralana. 56 Opakau talimami! Tanopara e kupa vegailiara kilagikilagira ripami; rakagau gaurai ewagumona elagani kolemara ati goriparana?

57 Rakagau gaurai matotaumi na ati gotugamagi-pakaana arigia rorirori? 58 Etamanimuto talimana goti veagirori kapunai roe wagoagona aonai pio maino. Pene aikina genai, eveagirorina talimana gimanai pene vetao-kaumu, ne eveagirorina talimana na tipura numana gitatagona talimana gimanai pene vetao-kaumu, ne tipura numana gitatagona talimana na tipura numanai peneve kana-gavumu. 59 Avaikilamuna, ati pono laka-piati, pene ago, gemu metau voina maparana pono vega-voi-vagia.”

Copyright information for `KHZ