Luke 8

Gare reketa Iesu ria geagoto

Voia mulinai Iesu na vanuga kamura e vanuga keira eago-venirawai, Palagu gena Basileia Valina Namana evopatagiawai. Gena melo gagalana ruala na geveakavaato. Gare reketa maki ia ria geagoto, Iesu na palagu rakavara vogare aorai egui-atirato e geriai viti, evega-namarato. Ta Maria, arana gevatoato Magadala vanugana garena. Egare aona na palagu rakavara taulatoi kwapuna egui-atirato. Mataa Ioana, Kusa garawana. Kusa ia Heroda gena rinaga egita-tagorawai talimana ta. Ta Susana, e gare mareketa maki vogo vavagina. Egare geria rinaga na Iesu magena melo geveakavarawai.

Parapore-Araga talimana vuiti uvera evaroto

Mataio 13:1-9; Mareko 4:1-9

Taunilimalima gutuma para getanu-kouto vanuga, maparara na Iesu genai geagoto. Ne ia na geria parapore ta ekilagiato, netiwato,

“Araga talimana gena aragai elakato, gena vuiti vuara pene pia-lovolovora ulanana. Epiarawai aonai, reketa rauparai geketoto. Ne taunilimalima na gepana-vevilirato, e manu na geganirato. Reketa vatu kapurai geketoto. Getuputo, na ati rau gemalaito, kwalana kwano ati nanuna. Reketa gawa maginiginira aorai geketoto. Ne gawa maginiginira ria gekala-kouto, na varovaro gaura gepinupinurato gaurai gekwaregato. Reketa kwano namanai geketoto, getupu-nama-iwavagito, gevuato, kwapurakwapura vuara tinavuna (100).” Aonai Iesu karona evega-kamuato, netiwato, “Mategana talimana pene kamonagi.”

Rakagau gaurai Iesu na parapore ekilagirato

Mataio 13:10-17; Mareko 4:10-12

Gena melona Iesu gerenagiato voparapore ganina rakagau. 10 Iesu na evega-gelerato, netiwato, “Palagu gena Basileia kilara veavugara gomi gemi ai evega-matagairana, na maparara parapore ai avaikilarana, pia gitara, na ganira ati pia ripara, pia kamonagira, na ati pia tugamagi-ilu.”

Vuiti vuara paraporena ganina

Mataio 13:18-23; Mareko 4:13-20

11 Eparapore ganina evetaina: Vuiti vuara Palaguna kila. 12 Rauparai geketoto vuiti uvera taunilimalima na Palagu gena kila gekamonagiana. Na Satani evogomaina, Palagu gena kila ira aora na egaivagirana, Vali Namana nege vega-taunataunaana e nege magulina kalinana. 13 Kwano mavatunai geketoto vuiti uvera, taunilimalima na Palagu gena kila gekamonagiana e mavererera na gegapi-rageana. Na ira noo talima ati lamura vetaira. Lagani kianamo, Palagu gena kila gekwalanaana, na vekalatovo pene kwara aonai pia keto. 14 Gawa veginivegini aorai geketoto vuiti uvera, ira taunilimalima na Palagu gena kila gekamonagiana, na tugamagi vogovagi gekalarana, tanopara rinagara getugamagi-kokokokorana e tanopara gena maguli vererera na Vali Namana ekou-taliana. Gaurai vuara namara ati etugurana. 15 Na kwano namai geketoto vuiti uvera, ira taunilimalima na Palagu gena kila gekamonagiana, maaora namara na e manamara na gegapi-ragerana, gegapi-gaugaurana, vuara namara etugurana.

Lamepa taotaona kapuna

Mareko 4:21-25

16 “Talima taa na lamepa pene ekapuana genai, ati gulo na pene kou-talia, pa vala kapulenai pene taoa. Aikina, ia na lamepa taotaona kapunai pene taoa. Pia laka-toga talimara maparara na maekana pia gitaa ulanana.

17 Veavuga gaura maparara pia matagai, vegunima kilara pia ripara e pia kilagi-atira.

18 Gaurai gokamonagirana kilara pio rogona tolera. Kwalana magena kamonagi talimana Palagu na tugamagi-ilu pene venia, ati gena kamonagi talimana, ia etugamagina magena tugamagi-ilu, na gena tugamagi-ilu maki pene gapi-pakaa.”

Iesu tinana e tarina melora

Mataio 12:46-50; Mareko 3:31-35

19 Iesu tinana e tarina melora ia genai geagoto, na taunilimalima gutuma gaurai, ati geria raupara ia laganai pia laka-kavi. 20 Talima taa na Iesu evaikilaato, netiwato, “Goi tinamu e tarimu numa mulinai geruga-tagona, goi getavumuna.” 21 Ne maparara Iesu na evaikilarato, “Palagu na kila gekamonagiana e gekalarana talimara ira au tinaku e au tariku.”

Iesu na agi e aku ekila-wairato

Mataio 8:23-27; Mareko 4:35-41

22 Toma ta Iesu magena melo gati ai geragekauto, ne Iesu na evaikilarato, netiwato, “Ita wati vanagi, kovu vokavai.” Ne gevevanagito. 23 Gevevanagiwai aonai, Iesu emaitu-kwaregato. Aonai na ragepogi ekwaragiato, aku gati aonai gevepopo-rigowai, gati roli epuluto. 24 Ne gena melo geagoto, gevagoato, gekilato, “Vevega-ripa talimamu o, Vevega-ripa talimamu o, ita tapuluna, roli takwaregana!” Iesu etogaitito agi e aku ekila-wairato, ne geaikito, e erawa-taliato. 25 Iesu na gena melo evaikilarato, netiwato, “Gomi gemi kamonagi arigia?” Ira gekalito e getugamagi-kavato, matotaura geverenagi-verenagito, negetiwato, “Etalima e rai? Ia na agi e aku pevaikilara aonai, karona pege kamonagia!”

Iesu na palagu rakavara aonai getaluwai talimana evega-namaato

Mataio 8:28-34; Mareko 5:1-20

26 Vokapu na Iesu magena melo geagoto, Gerasa (pa Gadara) talimara geria kapu ai gekwarato, Galileia kavata taitarinai. 27 Iesu gati na elaka-rigoto aonai, palagu rakavara na eporogiato talimana ta evogomaito Iesu genai. Ia vovanuga talimana. Rauvagi-vegata ati rapugana etaluwai, ati numai, na kala kapuna vatu kovogarai. 28 Ia na Iesu egitaato aonai, ekogo-lailaito, ne Iesu gagena kwalanai eketo-talito, netiwato, “Iesu o, goi Goloka Iwavagi Palaguna Natuna, au geku ai rakagau ono kalaa notina? Anogimuna, ragai pono vega-vitivitiku!” 29 Ia vovetaina ekilato, kwalana Iesu, na palagu rakavana evaikilaato votalima genana ene laka-vagi. Vega-vogo vavagina palagu rakavana na egapiawai, gagena e gimana teini na gekwatuawai, na teini erapurawai, ne palagu rakavana na kapu pakarai elakagiawai.

30 Iesu na erenagiato, netiwato, “Goi aramu rai?” Ia na evega-geleato, netiwato, “Au araku ‘Vogovagi,’” kwalana palagu rakavara vogo vavagina na geporogiato gaurai. 31 Ne palagu rakavara na Iesu genogiato, lega ropu-kelaunai ragai pene tugu-agora. (Voo palagu rakavara geria tipura kapuna).

32 Vonai pae laveta ta golo kapanai geunaunawai. Gaura pakurai palagu rakavara na Iesu genogiato, pae aorai ia laka-toga, negetiwato. Ne Iesu na evaikilarato, “Ioago!” 33 Gaurana palagu rakavara votalima genana gelaka-piatito, pae geriai gelaka-togato. Ne vopae gewaloku-lovolovoto, roparopa na geralupito, kovu ai gevegugutu-kwaregato.

34 Pae gitatagora talimara na rakagau ewalato gauna gegitaato, ne gerakato, vovali gepiaato vanuga kamunai e vanuga keirai. 35 Taunilimalima gegoto-agoto, rakagau ewalato gauna iave gitaa ulanana. Iesu genai gekwarato aonai, ira na votalima, palagu rakavara vogo ia genana gelaka-piatito talimana, gerawaliato, Iesu gagena kwalanai etanu-tagowai marapugana e gena tugamagi maki rorirori. Gaurai ira maparara gekalito. 36 Vokala gegitaato talimara na palagu rakavara na geporogiato talimana raka enama-tiwato valina taunilimalima geriai gepiaato. 37 Gaurana Gerasa kapuna talimara maparara na Iesu genogiato, pene raokwanira negetiwato, kwalana gekali-rakavato gaurai. Gaura pakurai Iesu gati ai eragekauto, maewaikuleto. 38 Palagu rakavara genana gelaka-piatito talimana na enogiato, Iesu goti pia laka netiwato. Na Iesu na etugu-waiato, evaikilaato, 39 “Ono waikule gemu numai. Palagu na goi gemu ai pekalaa kalana taunilimalima pono vega-ripara.” Gaurai ia eagoto, gena vanuga talimara maparara Iesu gena kala ia genai gewalato gaura evopatagirato.

Iesu na vavine ta e gare ta evega-namarato

Mataio 9:18-26; Mareko 5:21-43

40 Iesu kovu vokavana na ewaikuleto aonai, taunilimalima gutumana gegapi-rageato maverererana, kwalana maparara na gealo-tagoawai. 41 Ne rupu gitatagona talimana ta arana Iairo, Iesu genai eagoto, gagena kwalanai evetiu-talito, enogiato, gena numai ia ago netiwato, 42 kwalana ia natuna vavine na kekeimo, roli ekwaregawai gaurai. Gena rigolo gagalana ruala.

Iesu eagoto aonai taunilimalima gutuma na gelaka-piipipiawai.
43 Voia aonai gare ta, genai rala vitina; rigolo gagalana ruala eviti-agiato. Ia gena rinaga e moni maparara evega-aikirato toketa geriai gena viti pia vega-namaa ulanana. Na taa na ati evega-namaawai. 44 Taunilimalima gutuma mulira na evepipi-togato, makavata na evelakatito, Iesu laganai ekwarato. Iesu gena rapuga pipinai evegapikauto. Ne veganamo gena rala viti eaikito. 45 Iesu everenagito, ekilato, “Rai na au penapa-kaunagiku?” Maparara geveopa-tagoto, gekilato, “Au aikina.” Na Petero ekilato, “Vevega-ripa talimamu, taunilimalima ogitarana, pege galukorope-gavumu e gelaka-pekupekumuna.” 46 Na Iesu ekilato, “Ta au geku ai penapakau, kwalana au ripaku, tiavu au gekuna pelakati.” 47 Egare warauna eripato, ia ati gena veavuga rauparana, gaurai manuga-golugoluna eagoto, Iesu gagena kwalanai evetiu-talito. Iesu genai rakagau gaurai enapakauto e gena viti veganamo eakito valina ekilagi-atiato taunilimalima wailarai. 48 Ne Iesu na evaikilaato, netiwato, “Natuku, gemu kamonagina pevega-namamu. Gaurai, maaomu namana ono laka.”

49 Iesu roe waekilakilawai aonai, talima ta rupu gitatagona talimana Iairo gena numa na evogomaito, netiwato, “Natumu warauna pekwarega. Vevega-ripa talimana ragai ono vega-vekwalavia.” 50 Iesu na vokila ekamonagiato, aonai Iairo evaikilaato, netiwato, “Ragai pono kali, pono kamonagi vegata, pe ia pene maguli.” 51 Iairo gena numai ekwarato, aonai Iesu na taunilimalima evaikilarato, numai ragai pia laka-toga, Petero, Teimiti, e Ioane, e vavine tamana e tinanamo. 52 Maparara getagiwai e getagi-kilakilawai aonai, Iesu na evakilarato. “Ragai iotagi, vavine e ati pekwarega, ia tipo emaituna.” 53 Taunilimalima na gemamai-agiato, kwalana ira geripato, vavine ekwaregato. 54 Ne Iesu na vavine gimanai egapito, evaikilaato, ekeaato, “Natuku o, ono kuliiti!” 55 Gaurai palaguna ewaikuleto, emagulito, veganamo ekuliitito. Iesu na evaikilarato, vavine pia gupua. 56 Ia tamana e tinana gevevega-kali-rakavato, na Iesu na evaikila-taitalirato, ekala valina talima ta genai ragai pia kilagia.

Copyright information for `KHZ