Mark 10

Vegarawa lugalugana

Mataio 19:1-12; Luka 16:18

Iesu vokapu eraokwaniato, ne Iudea tanonai eagoto, Ioridana waina kavatai evanagito. Taunilimalima gutuma para ia genai geagoto, ne ekalawai vetaina maevega-riparato.

Ne Parisea talimara mageagoto, ia geverenagi-opakauato, negetiwato, “Maru ta garawana pene vega-lakaa genai, rova na pene gapia?” Iesu na evega-gelerato, netiwato, “Mose gena rova aonai rakagau netina?” Gekilato, “Mose gena rova evetaina ekilana, vegarawa lugalugana pepana pene taloa vou, garawana pene tugu-lakaa.” Iesu na evaikilarato, netiwato, “Mose na erova etaloato, kwalana gomi aomi vekanagavu roe nea. Na Palagu na gau maparara ekalarato aonai, ia na taunilimalima maki ekalarato maru e gare. ‘Vovetaina pakunai tau taa na tamana e tinana pene raokwanira, garawana goti pia talu, ne ira taura ruala pia kwapuna.’ Gaura pakurai ira ati ruala, na kwapunamo. Vovetaina gaurai Palagu na eveakwapunarato talimara talima taa na ati mapene tao-vepakara.”

10 Gewaikuleto numai, gena melo na gerenagiato vokila ganina rakagau. 11 Iesu na evega-gelerato, netiwato, “Rai na garawana pene raokwania, gare ta mapene garawaa, ia peveopa-lema. 12 Gare maki vovetaina, ia garawana pene raokwania, tau taa na mapene garawaa, ia maki peveopa-lema.”

Iesu na melo keira evega-namarato

Mataio 19:13-15; Luka 18:15-17

13 Talima reketa na naturia gevaiagorawai Iesu genai pene gapi-kaulagira ularana, na gena melo na gekila-wairato. 14 Iesu na egitarato aonai eparuto. Ne gena melo evaililarato, netiwato, “Nemelo keira ia vogomai au geku ai, ragai pio gui-waira, kwalana Palagu gena Basileia netalima vetaira geria. 15 Taunatauna avaikilaminia, rai na Palagu gena Basileia ati pene gapi-ragea melo keina vetaina, ia Basileiai ati vagi pene laka-toga.” 16 Gaurai Iesu na melo keira epani-itirato, ne gimana atarai etao-kaurato, evega-namarato.

Rinaga talimana

Mataio 19:16-30; Luka 18:18-30

17 Iesu voanana ekuliitito, ne elakato aonai, talima ta ia genai eraka-agoto, ne wailanai evetiu-talito, erenagiato, netiwato, “Vevega-ripa talimamu namana, au e rakagau pana kalaa vou maguli vanagivanagi pana vaia?” 18 Iesu na evega-geleato, netiwato, “Goi rakagau gaurai au namaku okilagina? Talima ta ati nama, Palagumo geregana. 19 Rova maparara ripamu, ‘Ragai pono vagivagi, ragai pono veopa-lema, ragai pono lema, ragai pono veroli-opakau, ragai pono tao-toga, tamamu tinamu pono nugagi-ragera.’”

20 Ne votalima ekilato, “Vevega-ripa talimamu, au nema keiku na vegata pene vogomai toma, nerova maparara akwalanarana.” 21 Iesu na egitaato maulamagina na netiwato, “Gau kwapunamo ai orapuna, ono ago, gemu rinaga maparara ono vevoi-agira, lealea talimara pono venira, ne kupai magemu rinaga; pono vogomai, muliku ai ponoma laka.” 22 Votalima na ekila ekamonagiato aonai, wailana evuaato, aona mametauna elaka-gerevagito, kwalana ia magena rinaga vogo talimana.

23 Ne Iesu na gena melo egita-gainagainarato, ne evaikilarato, netiwato, “Geria rinaga vovogo talimara Palagu gena Basileiai geria laka-toga gaoka vagi.” 24 Na Iesu gena melo na vokila gekamonagiato aonai, nugara gepale-vagito, gaurai Iesu na maevaikila-wairato, netiwato, “Natugavu, Palagu gena Basileia lakatogana gaoka vagi. 25 Kamela rina iluna na pene vanagi gaoka, na gena rinaga vogo talimana Palagu gena Basileiai gena laka-toga gaoka-galagala vagi.” 26 Ne gena melo nugara gepalevagi-rakavato, gaurai gevaikilaato, negetiwato, “Pe, raira na vou maguli vanagivanagi pia vaia?” 27 Iesu na egitarato, ne evaikilarato, “Taunilimalima geriai ati gelegele, na Palagu genai gelegele, kwalana Palagu genai gau maparara gelegele.”

28 Petero na evaikilaato, netiwato, “Goi ripamu, ai gema gau maparara garaokwanirato, goi mulimu ai galakana.” 29 Iesu evega-geleto, netiwato, “Avaikila-taunataunamina, talima ta gena numa eraokwaniato, pa walakavana, walawalana, tinana, tamana, natuna e gena tano au pakuku ai e Vali Namana pakunai, 30 ia emaguli aonai gena numa, walakavana, walawalana, tinana, natuna e tano tinavutinavu pene rawali, e vitiviti maki; e toma gevogomaina aorai, maguli vanagivanagi pene vaia. 31 Na taunilimalima gutuma ewagumona gekunena pia kapi, kapi talimara pia kune.”

Iesu gena kwarega maekilagi-matagaiato

Mataio 20:17-19; Luka 18:31-34

32 Iesu magena melo ria Ierusalemai geveragewai, rauparana geagowai, Iesu ira wailarai elakato, aonai ira gevevega-kali-rakavato, e mulirai gelakato talimara maki gekalito. Iesu na gena melo gagalana ruala evaigerevagirato, ne genai rakagau pia wala gaura evararato, 33 evaikilarato, “Iokamonagi, ita e Ierusalemai taveragena. Vonai Taunilimalima Natuna Rupu Veaga velera kamura e rova gevevega-ripagiana talimara gimarai pia taoa. Ira na gena kwarega kilana pia vega-taunataunaa, ne ati Iuda talimara (Roma) gimarai pia taoa. 34 Ira na pia vegarevegare-agia, pia kainiua, pia kwaria e pia vagi-kwaregaa. Na toma toitoi mulirai pene kuliiti-wai.”

Teimiti e Ioane geria noginogi

Mataio 20:20-28

35 Ne Tepetaio natuna, Teimiti e Ioane, Iesu genai geagoto, ne gevaikilaato, “Vevega-ripa talimamu, ai gaririwana rakagau paia nogimu gauna pono venimai.” 36 Iesu na evaikilarato, netiwato, “Rakagau gemi ai pana kalaa nogotina?” 37 Ira na gevaikilaato, negetiwato, “Ai gaririwana, ai ta ripamu ai, e ta kaulimu ai paia tanu goi gemu Basileia maekana ralemana iwavagina aonai.”

38 Na Iesu na evaikilarato, netiwato, “Gomi ati ripami rakagau gonogiana. Au na vitiviti kaperina pana niua gauna gomi na maki pio niua ripa? Au pia bapatisoku bapatisona gomi na maki pio gapia ripa?” 39 Magevega-geleto, negetiwato, “Pa.” Iesu na evaikilarato, netiwato, “Taunatauna, au na pana niua kaperina gomi na maki pio niua, e au pia bapatisoku bapatisona gomi maki pia bapatisomi. 40 Na au ripaku ai pa kauliku ai pio tanu nogotina ati au na pana vega-taunataunami; eia e Palagu na ekala-maavurato talimara geria.”

41 Ekila melo gagalana (10) na gekamonagiato aonai, Teimiti e Ioane geparu-venirato. 42 Ne Iesu na maparara ekea-koukourato, ne evaikilarato, netiwato, “Gomi ripami, ati Iuda talimara geria vele na taunilimalima getugu-naginagirana, e geria vekuneagi talimara kamura na geria rorirori tiavurana gelaunaginagirana. 43 Na gomi aomi ai vovetaina ragai pio kala. Pene ta gomi aomi ai pene vele netina genai, gomi maparami vetugunagimi pene ago-veni, 44 e rai pene kune netina talimana, ia maparara geria vetugunagi talimanai pene ago. 45 Kwalana Taunilimalima Natuna evogomaito, ati taunilimalima na vetugunagina pia ago-veni ulanana, na ia evogomaito, taunilimalima vetugunagira pene ago-veni, e gena maguli pene tao-rigoa, taunilimalima gutuma pene voi-waira e pene vega-magulira ularana.”

Iesu na mata-kele talimana Batimio matana evega-namaato

Mataio 20:29-34; Luka 18:35-43

46 Ieriko ai gekwarato, voanana Iesu magena melo e taunilimalima gutuma para ria Ieriko mageraokwaniato aonai, mata-kele e nogi-vekame talimana Batimio, Timeo natuna, raupara pipinai etanu-tagowai. 47 Ia ekamonagito Iesu, Nasareta talimana, ia laganai, ne ekea-lailaito, netiwato, “Iesu o, Davida natuna, au ono gita-vetugaku!” 48 Taunilimalima gutuma na gegoloato e gevaikilaato, ragai pene kogo negetiwato, na ia ekea-vigirage-vigiragewai, “Davida Natuna o, au ono gita-vetugaku!”

49 Iesu eruga-talito, ne netiwato, “Iokeaa.” Ne ira na mata-kele talimana gekeaato, negetiwato, “Ragai pono kali, ono kuliiti, Iesu na ekeamuna.” 50 Ne gena rogagirogagi epia-togaato, epuriitito, Iesu laganai eagoto. 51 Ne Iesu na erenagiato, netiwato, “Rakagau gemu ana kalaa notina?” Mata-kele talimana evega-geleto, netiwato, “Vevega-ripa talimamu, mataku ono mai-kala-pakaa.” 52 Ne Iesu na evaikilaato, “Ono ago, gemu kamonagi na pevega-namamu.” Veganamo matana enamato e epoepoe-namanamato, ne Iesu mulina na raupara na eagoto.

Copyright information for `KHZ