Matthew 20

Parapore -Inagulu talimara vine araganai

“Kupa Basileia evetaina: Vine aragana talimana ta amoamo valiguvaliguna numa na elakatito, gena vine araganai pia inagulu talimara etavurato. Ne inagulu talimara ria gekila-koukouto e gevega-taunataunaato, voinagulu talimara toma kwapuna pia inagulu-agia voira siliva monina kwapuna pene venira negetiwato. Ne gena vine aragana aonai etugu-agorato. Amoamo ora gauna 9 koloko vetaina ia maelaka-piatito, maketi ai eagoto, vonai talima reketa geruga-lekwalekwa tagowai egitarato. Ne evaikilarato, netiwato, ‘Gomi maki geku vine araganai ioago, iove inagulu, pe voimi rorirorina pana venimi.’ Ira maki geagoto. Garogota ora gauna 12 koloko e 3 koloko vetaira ia numa na maelakatito, reketa maerawalirato, maetugurato. Lavi kavanai ora gauna 5 koloko vetaira maelakati-waito, reketa roe wagerugatagowai aonai maerawalirato. Ne erenagirato, netiwato, ‘Rakagau gaurai enai goruga-kawakawa-tagona garo vowaeverigona?’ Ira na gevega-geleato, negetiwato, ‘Kwalana talima taa na inagulu ati evenimaina gaurai.’ Ne evaikilarato, ‘Gomi maki geku vine araganai ioago, iove inagulu.’

Garo enonorigoawai aonai, araga gatana na inagulu taura egita-tagorawai talimana evaikilaato, netiwato, ‘Inagulu talimara ono keara, pe voira pono venira, ewagumona pege inagulu talimara pono veni-kunera, pene ago pakea kunera talimara geriai pono veveni-kwara.’ Gaurana volavilavi ora gauna 5 koloko etugurato talimara gevogomai-kuneto, ne siliva monira kwapurakwapura gegapito. 10 Geago-kuneto talimara gevogomaito aonai, ira matapolu gekilato voira kiata mapene taokau, na ira maki siliva monira kwapurakwapuramo gegapito. 11 Geria moni gegapirato aonai, gemunemuneto araga gatana genai, 12 gekilato, ‘Etaunilimalima ewagumona vou pege vogomai ora kwapunamo pege inagulu mavoira, na ai toma maguguluna paga vekwalavi-agia, e garo tiavuna na perala-rakavamai aonai voimai ira ria poveni-gelegelemai.’

13 Araga gatana na ira ta evaikilaato, netiwato, ‘Gataku, ono kamonagiku, au na goi ati paopamu. Takila-koukouto aonai, toma kwapuna voina siliva monina kwapuna natatiwato, ei? 14 Ewagunamo voimu ono gapia, ono laka! Au aririwana ekapi talimana pana venia, goi pavenimu gelegelena. 15 Pe, au mageku rorirori, geku moni au geku ririwa gelegelenai pana veveni-agia. Pa goi oparuna, kwalana au aoku mavererenai avenina.’

16 Iesu gena kila evega-ikaato mulinai ekilato, ‘Kune talimara pia kapi, e kapi talimara pia kune.’”

Iesu gena kwarega maekilagi-matagaiato

Mareko 10:32-34; Luka 18:31-33

17 Iesu Ierusalema rauparana na everagewai aonai, gena melo gagalana ruala evaigerevagirato, veavugai evaikilarato, netiwato, 18 “Iokamonagi, ita Ierusalemai taveragena. Vonai Taunilimalima Natuna Rupu Veaga velera kamura e rova gevevega-ripagirana talimara gimarai pia taoa. Ira na gena kwarega kilana pia vega-taunataunaa, 19 ne ati Iuda (Roma) talimara pia venira, ira na pia vegarevegare-agia, pia kwaria e pia satauroa; na toma vega-toitoinai mapene kuliiti-wai.”

Tina ta gena noginogi

Mareko 10:35-45

20 Ne Tepetaio garawana manatuna ruala Teimiti e Ioane ria Iesu genai geagoto, wailanai gevetiu-talito, gau kwauta ene nogia ulanana. 21 Ne Iesu na egare erenagiato, netiwato, “Goi rakagau oririwana?” Ia evega-geleto, netiwato, “Ono vega-ripaku, au natuku tauria ruala ea, goi ria pio wati-tanu, ta ripamu ai, e ta kaulimu ai gemu Basileia aonai.” 22 Na Iesu na evega-gelerato, netiwato, “Gomi ati ripami rakagau gonogiana. Au na viti-vua kaperina pana niua gauna gomi na maki pio niua ripa?” Ira gevega-geleto, negetiwato, “Pa, paia niua.” 23 Iesu na maevaikilarato, netiwato, “Taunatauna, au geku kaperi gomi na maki pio niu-agia, na au ripaku ai pa kauliku ai pio tanu nogotina ati au na pana vega-taunataunami; eia e au Tamaku na ekala-maavurato talimara geria.”

24 Melo gagalana (10) na eia gekamonagiato aonai, etalima ruala Teimiti e Ioane geparu-venirato. 25 Gaurana Iesu na maparara ekea-koukourato, ne evaikilarato, netiwato, “Gomi ripami, ati Iuda talimara geria vele na taunilimalima getugu-naginagirana, e geria vekuneagi talimara kamura na geria rorirori tiavura na gelaunaginagirana. 26 Na gomi vepakami ai vovetaina ragai pio kala. Pene ta gomi vepakami ai pene kamu netina genai, ia gomi maparami vetugunagimi pene ago-veni, 27 e rai pene kune netina talimana, ia gemi vetugunagi talimanai pene ago. 28 Taunilimalima Natuna vetaina, ia evogomaito ati taunilimalima na ia vetugunagina pia ago-veni ulanana, na ia evogomaito taunilimalima vetugunagira pene ago-veni, e gena maguli pene tao-rigoa, taunilimalima gutuma pene voi-waira e pene vega-magulira ularana.”

Iesu na mata-kele talimara ruala evega-namarato

Mareko 10:46-52; Luka 18:35-43

29 Iesu magena melo ria Ieriko geraokwaniato, taunilimalima gutuma para ira mulira na geagoto. 30 Mata-kele talimara ruala raupara pipinai getanu-tagowai, gekamonagito Iesu elaka-vanagiwai, ne gekea-kogokogoto, negetiwato, “Velekou o, Davida natuna, ai ono gita-vetugamai!” 31 Taunilimalima na gekila-wairato, ragai pia kea negetiwato, na ira gekea-vigiragewai, “Velekou, Davida Natuna o, ai ono gita-vetugamai!” 32 Iesu eruga-talito, ne ekea-mairato, evaikilarato, “Rakagau gemi ana kalaa nogotina?” 33 Ira na gevaikilaato, “Velekou, ai gaririwana matamai onoma kala-pakara!” 34 Ne Iesu na evetugarato, matara enapa-kaunagirato, veganamo matara genamato e gepoepoeto, ne Iesu mulina na geagoto.

Copyright information for `KHZ