Matthew 8

Iesu na lepera talimana evega-namaato

Mareko 1:40-44; Luka 5:12-14

Iesu golo kukuna na emarigoto, taunilimalima gutuma para ia mulinai gelakato. Ne talima ta maleperana Iesu genai eagoto, wailanai evetiu-talito, ekilato, “Velekou, pene goi oririwana genai, taunatauna pono kala-alevaku e pono vega-namaku ripa.” Iesu gimana etugu-agoato, viti talimana enapa-kaunagiato, evaikilaato, “Aririwana, ono nama!” Ne veganamo lepera enamato. Iesu na evaikilaato, netiwato, “Talima ta ragai pono vega-ripaa. Ono laka, Rupu Veaga Velena na pene gitamu, e vekala-aleva vevenina gaura Mose na ekilagirato gelegelenai pono venia, pe taunilimalima pia ripa, goi ponama.”

Roma Vetali velena gena vetugunagi melona

Luka 7:1-10

Iesu Kaperanaumai ekwarato, Roma vetali velena ta ia genai eagoto, Iesu enogiato, netiwato, “Velekou, geku vetugunagi melona tauniparana ati ekalavo-kalavona, e viti maki kamu vagi evuaana.” Iesu na evaikilaato, netiwato, “Au awatina, pe ana wati vega-namaa.” Vetali velena evega-geleto, netiwato, “Velekou, au epe ati gelegele goi au geku numai pono ragekau; gaurai goi tipomo ono kila, ne au geku vetugunagi melona pene nama. Au maki talima reketa geria vegitatago kapulerai, e vetali talimara pa soldia au kapuleku ai. Au na ta avaikilaana, ‘Ono laka!’, natina elakana e mataa avaikilana, ‘Ono vogomai!’, natina evogomaina. E au geku vetugunagi melona avaikilaana, ‘Eia ono kalaa!’, ne ekalaana.”

10 Iesu na gena kila ekamonagiato aonai, evevega-kali-rakavato. Ne ia mulinai gelakakauto talimara evaikilarato, netiwato, “Au na avaikila-taunataunamina, Isaraela aonai evetaina kamonagina ta rogoti ara rawalia. 11 Au na maki, avaikilamina taunilimalima garo rageragena e garo rigorigona na pia vogomai, Aperaamo, Isaako, e Iakobo ria velekwa kamuna pia gani-koukoua Kupa Basileia aonai. 12 Na tovotovonai Palagu na evirigirato talimara, Basileiai pia talu netiwato talimara, Palagu na pene pia-atira muli ai, mukuna kaikolo aonai. Vonai pia tagi, e karira pia kari-kikitalira.” 13 Ne Iesu na vetali velena evaikilaato, netiwato, “Ono laka, gemu numai! Gemu kamonagi gelegelenai kalana pene wala.” Gena vetugunagi melona voorai enamato.

Iesu na Simona gena tegama evega-namaato

Mareko 1:29-31; Luka 4:38-39

14 Iesu Petero gena numai elaka-togato. Vonai Petero gena tegama garena evitiato, tauniparana etiavutiavuto, pe emaoko-tagowai, Iesu na egitaato; 15 gimanai egapito, ne gena viti eaikito, ekuliitito, ne ia egupuato.

Iesu taunilimalima gutuma evega-namarato

Mareko 1:32-34; Luka 4:40-41

16 Volavilavi palagu rakavara na eporogirato talimara vogo Iesu genai gevaiagorato. Iesu na vopalagu rakavara gena kila tiavuna na egui-atirato, e viti talimara maparara maki evega-namarato. 17 Ekala vega-taunataunara Isaia, peroveta talimanana, ekilagirato gelegelena, netiwato, “Ia na gera viti-vua egapi-pakarato, e gera viti irauirau evuarato, evega-namarato.”

Iesu mulinai pia laka negetiwato talimara

Luka 9:57-60

18 Iesu na gutuma egitarato, gevogoago-vogoagowai gaurai gena melo evaikilarato, netiwato, “Ita vevanagi, kovu vokavanai.” 19 Aonai rova evevega-ripagiawai talimana ta Iesu genai eagoto, evaikilaato, “Vevega-ripa talimamu, goi pono laka kapura mapararai au goi mulimu ai pana lakakau.” 20 Iesu na evaikilaato, netiwato “Uraura kwaevara mageria kovoga, e manu mageria nuguvi, na Taunilimalima Natuna ati gena maitu kapuna.”

21 Iesu gena melo taa na evaikilaato, “Velekou gemu kala, ana waikule, pe tamaku anave taoa vou.” 22 Iesu na evega-geleato, netiwato, “Muliku ai onoma lakakau, kwarega taura (Palagu ati gekwalanaana talimara) matotaura geria kwarega pia taora.”

Iesu na agi e aku ekila-wairato

Mareko 4:36-41; Luka 8:22-25

23 Iesu gati ai eragekauto, ripa getavuawai melora ria. 24 Gevanagiwai aonai, atilovana agi kamukamu kovu ai ekwarato, e aku maki gati aonai gevelaku-rigowai. A Iesu gati aonai emaituwai.

25 Ne gena melo geagoto, gevagoato, negetiwato, “Velekou, ono vega-magulimai, ita tapuluna, roli takwaregana.” 26 Iesu na evega-gelerato, netiwato, “Rakagau gaurai gokalina? Kamonagi kei talimami!” Ne Iesu ekuliitito, agi e aku ekila-wairato, ne gevega-aikito e erawa-taliato. 27 Taunilimalima maparara gevevega-kalito, negetiwato, “E raka talima vetaina ta? Agi e aku na maki karona gekamonagiana!”

Iesu na talima ruala palagu rakavara na geporogirato evega-namarato

Mareko 5:1-17; Luka 8:26-37

28 Galileia kovuna vokavanai, Gadara (pa Gerasa) talimara geria tano ai, Iesu ekwarato, ne palagu rakavara na geporogirato talimara ruala kala kovogara na gevogomaiwai Iesu genai. Etalima ruala makaliagira, gaurana voraupara na ta ati elaka-vanagiwai. 29 Ne tauria ruala Iesu gelailai-veniato, negetiwato, “Palagu natuna o, rakagau gemai ono kalaa notina? Goi povogomai enai, ono vega-vitivitimai ulanana, toma taunataunana roe nea vou pene kwara aonai, ei?”

30 Vonai ati rauvagi ai, pae laveta na geunaunawai. 31 Vovetaina gaurai palagu rakavara na Iesu genogiato, negetiwato, “Pene goi na oguiatimaina genai, ono tugumai pae geriai, ira aorai aia laka-toga.” 32 Iesu na evaikilarato, netiwato, “Ioago!” Ne palagu rakavara votalima ruala aora na gelaka-piatito, geagoto, pae geriai gelaka-togato. Ne pae laveta na maparana golona geralupito, kovu ai gevegugutu-kwaregato.

33 Pae gitatagora talimara geraka-velekeveleketo vanugai geagoto, vali maparana gepiaato, e palagu rakavana geporogirato talimara geriai rakagau ewalato maparara gevega-matagairato. 34 Ne vanuga talimara maparara gevekoko-agoto, Iesu pia gitaa ulanana. Iesu genai gekwarato aonai, genogiato geria tanona pene laka-paka.

Copyright information for `KHZ