Romans 10

Walakavaku maparami, au aoku gena ririwa kamuna taunatauna, e geku noginogi Palagu genai akalaana Isaraela talimara Palagu na pene vega-magulira. Kwalana au na maki ira akamonagirana, ira na Palagu gena ririwa kalara pia kwalana-gitakaura vegata, na gau kianamo, Palagu ulamagina magulina taunatauna na ira ati ripara. Kwalana Palagu genana kala rorirori evogomaina, voia ira ati riparia, pe ira matotaura na geria kala rorirori kalara polura gevega-rugarana. Vovetaina gaurai Palagu na taunilimalima etao-rorirorirana rauparara taunataunara ira na ati gegapi-ragerana. Rova evogomaito Keriso genai ema ikato. Ewagumona Keriso pia kamonagia talimara maparara kala rorirori talimarai pia ago.

Mose na rova kwalanara genana vou Palagu wailanai kala rorirori talimarai pia ago rauparara evaikilarato aonai, evetaina ekilato, “Erova ea pia kwalanara talimara erova genana maguli pia gapia.” Na kamonagi genana kala rorirori tarawaliana kilana Puka Veaga aonai evetaina ekilana, “Aomu ai ragai pono kila, ‘Kupai rai pene verage?’” Pe Keriso kupa na penema vairigoa ularana. “E maki ragai pono kila, ‘Rai tanopara kapulenai pene verigo?’” Pe Keriso kwarega na penema vairagea ularana. A ekila kwalana taunatauna evetaina ekilana, “Kila goi lagalagamu ai nea; goi murumu ai e goi nugamu garakaunai emiana.” Ai na kamonagi kilana gomi gemi ai eia gakilagiana. Voo pene murumu na pono kila-matagai, “Iesu Velekou,” noponotiwa, nugamu garakauna na pono vega-taunataunaa, ia Palagu na kwarega na evega-kuliiti-waiato genai, Palagu na pene vega-magulimu. 10 Kwalana nugana garakauna na evega-taunataunaana talimana, Palagu wailanai kala rorirori talimanai eagona; e muruna na ekilagi-matagaiana, maguli erawaliana. 11 Kwalana Puka Veaga aonai evetaina ekilana, “Ia evega-taunataunaana talimana ati pene nuga-rage.” 12 Ganina, Iuda talimara e ati Iuda talimara nuganugarai irau ta aikina, kwalana ita maparara gera Velekou kwapunamo, Palagu gereganamo, ia genai gekea-ragena taunilimalimara maparara gena vega-nama kamu iwavagina evenirana. 13 Kwalana, “Palagu arana pia vatoa talimara maparara Palagu na pene vega-magulira.”

14 E, arigi rauparai Palagu valina gekamonagiato talimara ia genai pia kea-rage? E arigi rauparai Palagu valina ati gekamonagiato talimara na ia pia kamonagia? E arigi rauparai ia valina pia kamonagia, pene taa na ati pene vopata-venira genai? 15 E rai na pene vopata-venira, pene Palagu na ta ati pene tugua genai? Puka Veaga aonai ekilana vetaina, “Vali Namana evuamaiana talimana gagena nama iwavagi vegata, (kwalana nama iwavagina evega-matagaiana).”

16 Na ati taunilimalima maparara na Vali Namana gegapi-rageana, gaurai Isaia evetaina ekilana, “Velekou, rai na aina kila evega-taunataunaana?” 17 Ita ripara, kamonagi Vali Namana gevopatagiana takamonagiana, voanana evogomaina; e takamonagiana valina Keriso gena kila. 18 Na Isaraela talimara rakavetaina? Palagu gena kila taunatauna ira na ati gekamonagiato? Aikina, gekamonagiato. Kwalana Puka Veaga aonai ekilana,

“Talima reketa na tanopara maparanai gevevali-piaato,
e geria kila maki tanopara ikana-ikana geverawaliato.”
19 Averenagina: Isaraela talimara na vokila ganina ati gerawaliato? Aikina, ira ripara. Kwalana Mose warau evetaina ekilato,

“Au na gomi ati arana petena ta geriana gomi pana vega-nugaragemi.
E au na gomi ati getugamagi-iluna petena genana pana vega-parumi.”
20 E Isaia maki ati ekila-guguvato, netiwato,

“Au ati getavukuto talimara na gerawalikuto,
e ati geverenagi-vetavukuto talimara geriai avevega-matagaito.”
21 Na Isaraela talimara evaikilarato, netiwato,

“Amoamo pene ago eve laviana,
au gimaku kila ati kamonagi
e karoverave talimara geriai atugu-atiana.”
Copyright information for `KHZ