a5:3Ais 57:15
b5:4Ais 61:2-3; Awo 7:17
c5:5Oale 37:11
d5:6Ais 55:1-2
e5:101Pit 3:14
f5:111Pit 4:14
n5:21Maimi 20:13; Totomu 5:17
q5:27Maimi 20:14; Totomu 5:18
t5:31Totomu 24:1-4; Mak 10:4
u5:321Kol 7:10-11
v5:33Maimi 20:7; Kalima 19:12; Nabas 30:2; Totomu 23:21
x5:35Oale 48:2; Ais 66:1
y5:38Maimi 21:24; Kalima 24:20; Totomu 19:21
z5:43Kalima 19:18
ab5:48Kalima 19:2; Totomu 18:13

Matthew 5

Ya꞉sute Epo Iyatulaema꞉ Damela Unamo Da꞉nodoliya

Ebene ebe epo bilibilinomate Ya꞉sutamo da꞉pelamiya, ebete ibi ulamete damela unamo nodolote gito nokoliya. Ebema꞉ ebe waloma꞉tapi dubate pelamete ebe da꞉pa꞉wa꞉midadigiya, ebete ibi iyatulame ebo wagilimiya.

Godokono Nanitabo Kalakala Tanalo

Luk 6:20-23

Ya꞉sute iba꞉tamo negiya,

“Piyate ibi a꞉ka꞉tuwa꞉ ibi egegema꞉ gelalo
Godoko ibino Kawodawama꞉ degelanaka,
modobola iba꞉te nekalakalaima꞉na꞉,
mabu Godote Kawo Elawodawama꞉ deda꞉na,
ebe wade duliyomolono tanalo ibinola! a 
Ega꞉walo piyate me tetelo temetema꞉go dimina,
modobola iba꞉te nekalakalaima꞉na꞉,
mabu Godote iba꞉tamo gelebadi kikalaemene! b 
Ega꞉walo piyate amamaoa꞉pima꞉ deda꞉ona,
modobola iba꞉te nekalakalaima꞉na꞉,
mabu Godote me opo kawonomo iba꞉tamo kikalaemene! c 
Ega꞉walo piyate tuputupu ilukuli tanaloma꞉ diyawaona,
modobola iba꞉te nekalakalaima꞉na꞉,
mabu Godote ibino iyawa tanalo ka꞉modoboilaemene! d 
Ega꞉walo piyate nilakapo dawokalilamena,
modobola iba꞉te nekalakalaima꞉na꞉,
mabu Godote iba꞉tamo ebeno nilakapo kawokalimene!
Ega꞉walo piyate ibino tepo magumu wadenomamo dukulalena,
modobola iba꞉te nekalakalaima꞉na꞉,
mabu iba꞉te Godokono ololo kuima꞉na꞉!
Ega꞉walo piyate dowaopiatamo milo dikalamena,
modobola iba꞉te nekalakalaima꞉na꞉,
mabu Godote ibi ebeno gudima꞉ kegemene!
10 Ega꞉walo piyate tuputupu gabodo eba wapata꞉lamenalo
ebe mabuma꞉ temeteme duwatenaka,
modobola iba꞉te nekalakalaima꞉na꞉,
mabu Godote Kawo Elawodawama꞉ deda꞉na,
ebe wade duliyomolono tanalo ibinola! e 
11 “Ega꞉walo epate na mabuma꞉ la꞉ malogolelo kawokawo temeteme eba ikalamelo la꞉ kubapima꞉ degelana, la꞉ atumu na꞉kekalakalala꞉! f  12 Iyo, la꞉ kawonomamo nekalakalala꞉, mabu walone tetelo la꞉le Godokono Unu Duliyomololo la꞉imano wiya kawokawonomo ka꞉nuwatemamota. Numa꞉la꞉, dopamo tetelo dilukulinamiya ebe kubakubapiate atumu Godokono woki awokalimipiatamo kawokawo temeteme eba kunu kikalamenamiya.” g 

Solu Ega꞉walo Alo Ibino Tanalo

Mak 9:50; Luk 14:34-35

13 Ebene Ya꞉sute walo na꞉kegiya, “La꞉ me opono solu golalata, wiyasiya la꞉imano soluno golate dalatidimene, lumagi idite walo solukobi midima꞉ a꞉ka꞉modobomene. Ebe solu kubanomoma꞉ eda꞉, ebema꞉ epate iyabaiamo aminaolete agowamo ka꞉mikitaolema꞉na꞉.

14 “Ega꞉walo me tanalo idila, la꞉ me opo kawonomono alolata, mabu nanitabola, damela unulo ditana epate ebe duliyomolo wadenomamo buminama꞉na꞉. h  15 Iyo, lumagite ebeno wuiki alo pite bagowo magumamo a꞉kiyatimene wiyasiya ebete awokala baiamo kiyatimene, ebene ebe alote moto gulo dilukulina ebe epo bilibilinomo ka꞉pukuilaemene. i  16 Atu gabodo modobola la꞉imano alote epo epetapi na꞉pukuilaemene, ebene iba꞉te la꞉imano wadewade osiyodilole tanalo ulamete la꞉imano Unu Duliyomolo Nabiwi kemoioma꞉na꞉.” j 

Godote Mosesedo Epatamo Dikalamiya Ebe Totomu Tabono Tanalo

17 Ebene Ya꞉sute walo na꞉kegiya, “La꞉ wadenomamo nemalagidilala꞉, Godote Mosesedo epatamo dikalamiya ega꞉walo ebeno woki awokalimipiate ebeno Bukamo dakuloliya, nale ebe wadewade Totomu Tabo iyabaiamo alomoma꞉ ka꞉piya꞉. Ao, eba kunua꞉. Nale wiyasiya ebe iyaiya Totomu Tabono nanitabo tanalo awokalima꞉ piyamo. k  18 Na la꞉tamo nani tabo gemo. Me opo ega꞉walo tobolo unu ibino inamabuate tete geyageyanomolo eba pola꞉nalo Godokono Totomu Tabote atumu ba꞉ka꞉pola꞉nama꞉na꞉, ibi bilibilinomo magumulo tabo da꞉pesonomo idite akalatidimene. Iyo, Godote kebe tabo apuapu ebeno Bukamo dalomoliya, ebe tanalate epo biyatulamenakoma꞉na꞉ ebeno woko bilibilinomo opoliyale uwomuamo! l  19 Ebema꞉ Godokono Totomu Tabo bilibilinomo magumulo kebe lumagite tabo da꞉pesonomo idi ubia꞉noma꞉ eda꞉te, ebene ebete epetapi tudila꞉oa꞉ tanalo diyatulaemene, walone tetelo ebete Godokono Unu Duliyomololo da꞉pesonomoma꞉ ka꞉neda꞉mene. Wiyasiya kebe lumagite Godokono Totomu Tabo bilibilinomamo eba tuduwatalo epo epetapi atu tanalo osiyodilolema꞉ diyatulaemene, ebete Godokono Unu Duliyomololo kawoma꞉ ka꞉neda꞉mene. m  20 Ebema꞉ nale la꞉ analemata, modobola la꞉le Godokono Totomu iyatulamepi ega꞉walo Pa꞉lisi tanebapi ibino tanalo nemalagidilala꞉. Epate ibi tuputupupima꞉ gelana, wiyasiya la꞉imano tuputupu ilukuli tanalote ibino ilukuli tanalo odolia꞉no la꞉ Godokono Unu Duliyomolamo a꞉ka꞉nopila꞉ema.”

Epono Dowa Tanalo

21 Ebene Ya꞉sute walo na꞉kegiya, “Dopamo tetelo epate Godokono totomu tabo idi ma kunu diyatulamenakiya, la꞉ olowiyamata. ‘Lumagi akoanakapuma꞉la꞉. Potele lumagi idi danakapuimene, epono tabo anagilamelelamedawate ebetamo kuba wiya kikaemene.’ n  22 Wiyasiya me tetelo nale tabo idi na꞉kegemo. Kebe lumagite ebeno ekawitamo da꞉dowamene, tanalo anagiyamidadawate ebetamo kuba wiya kikaemene, ega꞉walo kebe lumagite ebeno ekawi demalogomene, Ka꞉nisolo dubate ebetamo kuba wiya kikaema꞉na꞉, ega꞉walo kebe lumagite ebeno ekawi watoa꞉noma꞉ degemene, ebe kuba mabuma꞉ Godote ebe Ela Opamo kanalibomene. o  23 Ebema꞉ a꞉ma꞉ Godoko watidilonoma꞉ kalimagono inamabu patapatamo eba adaelo a꞉ma꞉ woki wadenomamo ma kunu da꞉nelawa꞉emene, ‘Eiye! Naimano ekawite natamo na꞉dowana!’ p  24 modobola ebe tetelo a꞉ma꞉ a꞉imano nilakapo inamabu ebamo natepapiye. A꞉ma꞉ dopamo toawete a꞉imano ekawi gelebadikobi na꞉mida꞉wete, ebene a꞉ma꞉ walo ka꞉pa꞉wete ebe nilakapo inamabu Godotamo ebo na꞉pikamiye.

25 “A꞉ma꞉tamo da꞉dowana ebe lumagite a꞉ma꞉ gabamani dubu kawotamo demagatatamene, la꞉ ebetamo nemaimia꞉no modobola a꞉ma꞉ dopamo goweladawago gelebadima꞉ na꞉nediyala꞉. A꞉ma꞉ ebe gelebadikobi midia꞉no, nanitabola, ebete a꞉ma꞉ kawo dubuno kotamo ka꞉niyatima꞉ta, ebene kawo dubute wiyasiya a꞉imano kuba anagiyamidametate a꞉ma꞉ polisi dubutamo eba nalibolo, a꞉ma꞉ idoko motamo ebo ka꞉toma꞉ta. 26 Na a꞉ma꞉tamo nani tabo gemo, a꞉ma꞉ idoko moto gulo eba nokolilo, gabamani dubute kebako tete wiyama꞉ a꞉ma꞉ danatamene, a꞉ma꞉le ebako kuba wiya modobutinomo modobuta꞉wete duliyomolamo walo ka꞉ka꞉pema꞉ta, wiyasiya a꞉ma꞉le ebe wiya modobutia꞉no a꞉ka꞉pemaigaemene.”

Kamiyale Pilo Tanalo

27 Ebene Ya꞉sute walo na꞉kegiya, “Epate Godokono totomu tabo idi ma kunu diyatulamenakiya, la꞉ olowiyamata. ‘Lumagi idino kamiyale pilolo akolawa꞉la꞉.’ q  28 Wiyasiya me tetelo nale tabo idi na꞉kegemo. Kebe dubute kamiyale idi umite ubi ebetamo diyatimene, Godokono umi magumulo ebete ebeno tepo magumulo ebe kuba iyalo osiyodilo. 29 Ebema꞉ a꞉imano tumudi apu balidite a꞉ma꞉ kuba gabamo dowabuga꞉tatana, a꞉ma꞉ magoba꞉wete iyabaiamo neba꞉idila! Modobola a꞉imano balidite me tetelo alatidi, modoboa꞉ walone tetelo Godote a꞉imano ape kawonomo Ela Opamo ba꞉idiloma꞉! r  30 Ega꞉walo a꞉imano tumudi apu kotote a꞉ma꞉ kuba gabamo dowabuga꞉tatana, a꞉ma꞉ itamidawete iyabaiamo neba꞉idila. Modobola a꞉imano kotote me tetelo alatidi, modoboa꞉ walone tetelo a꞉ma꞉le ape kawonomago Ela Opamo toma꞉!” s 

Kamiyale Alibuti Tanalo

Ma꞉t 19:9; Mak 10:11-12; Luk 16:18

31 Ebene Ya꞉sute walo na꞉kegiya, “Ega꞉walo epate Godokono totomu tabo idi ma kunu iyatulamenakiya, ‘Kebe dubute ebeno ubia꞉ tetelo kamiyale dalibutimene, kuba꞉. Ebete ebe alibuti tabo pepamo akulolete ebetamo ikamelo ebo kanalibomene.’ t  32 Wiyasiya me tetelo nale tabo idi na꞉kegemo. Dubu idino kamiyalete dubu ida꞉go kuba osiyodiloa꞉no, ebene ebeno awite ebe ubia꞉noma꞉ eda꞉te gito dalibutimene, ebe dubute kawo kuba kosiyodilomene, ebene ebete Godogodone kuba wiya nanitabolo kelaemene. Mabu ebeno kuba osiyodilo tanalodo ebeno kamiyalete eba tolo dubu idi da꞉nelaemene, Godokono umi magumulo ibi netewapino osiyodilo tanalote pilo tanaloma꞉ keda꞉mene.” u 

Godokono Ololo Apulo Tabo Nanitabonomolo Ge Tanalo

33 Ebene Ya꞉sute walo na꞉kegiya, “Dopamo tetelo epate Godokono totomu tabo idi ma kunu diyatulamenakiya, la꞉ olowiyamata. ‘A꞉ma꞉le Godokono mailamo kebe tabo da꞉kiyawaemene ebe tabo bilibilinomo nanitabonomolo nosiyodiloliye.’ v  34 Wiyasiya me tetelo nale tabo idi na꞉kegemo. A꞉ma꞉le epetapiatamo nani tabonomo gema꞉ dowagela꞉emene, iba꞉te a꞉imano tabo nanitabokobi ka꞉midima꞉ a꞉ma꞉le Godokono Unu Duliyomolono mailo akoka꞉miala꞉, mabu ebe Duliyomolo talenama꞉ eda꞉na, ebe Godokono okoli baila. w  35 Ega꞉walo me opono mailo akoka꞉miala꞉, mabu me opo atumu talenama꞉ eda꞉na, ebe Godokono agowa puti baila. Ega꞉walo atumu Yelusalema kawo duliyomolono mailo akoka꞉miala꞉, mabu ebe aimano Kawo Elawodawa Godokono duliyomolola. x  36 Ega꞉walo a꞉imano tabo olowidawate a꞉imano tabo nanitabokobi ka꞉midima꞉, a꞉ma꞉le a꞉imano mailo akoka꞉miala꞉ mabu a꞉ma꞉ kawodawa꞉, iyo, a꞉ma꞉godolo elawo kitana꞉ a꞉imano kapiya kilikili eke keyakeyama꞉ midima꞉. 37 Modobola a꞉ma꞉ wiyasiya a꞉imano tabo kiyawao magumulo inamabu idino mailo ka꞉mia꞉no tabo nanitabolo ma kunu negiye, ‘Iyo, na kosiyodilomamo,’ ega꞉walo kebe tetelo a꞉ma꞉ tanalo idi osiyodilo modoboa꞉noma꞉ deda꞉emene, modobola a꞉ma꞉ nani tabo idi ma kunu negiye, ‘Ao, na a꞉kosiyodilomo.’ Eiye! Epetapiate a꞉imano tabo nanitabokobi ka꞉midima꞉ a꞉ma꞉le a꞉imano tabo elawokobi ka꞉mida꞉ema꞉ tabo idi akogeala꞉, mabu ebako tabo kiyawao tanalote Saitanagodone ka꞉pemene.”

A꞉ma꞉tamo Kuba Dosiyodilonako Ebe Lumagitamo Kuba Ako-osiyodilala꞉

Luk 6:29-30

38 Ebene Ya꞉sute walo na꞉kegiya, “Epate Godokono totomu tabo idi ma kunu diyatulamenakiya, la꞉ olowiyamata. ‘Lumagi idite a꞉imano balidi da꞉kubaimene, a꞉ma꞉ wiyasiya ebeno balidi ka꞉kubaimima꞉ta. Ega꞉walo lumagi idite a꞉imano lalo dowakeamidalemene a꞉ma꞉ atumu ebeno lalo kowakeamidalema꞉ta.’ y  39 Wiyasiya me tetelo nale tabo idi na꞉kegemo. Potele a꞉ma꞉tamo kuba dosiyodilonako ebe ako-odiyobala꞉, ma kunu ebete a꞉ma꞉ tumudi apu tatakolo danagalimitamene, modobola a꞉ma꞉ pele apu ebetamo na꞉kikamiye. 40 Ega꞉walo kebe lumagite a꞉imano lubudino inamabu laema꞉ ubi iyatilo a꞉ma꞉ tanalo anagiyamida baiamo magatama꞉ degemene, modobola ebetamo gito nikamiye ega꞉walo ebe atu tetelo a꞉imano sete inamabu akoamoeda꞉la꞉, a꞉ma꞉le ebetamo nilakapolo gito na꞉kikamiye. 41 Ega꞉walo gabamani dubu idite ebeno inamabu kapiya kilomita tatalidopamo aguwataema꞉ a꞉ma꞉ danatamene, modobola a꞉ma꞉ kalakalago ebeno inamabu netewa kilomita muludopamo aguwawete eba꞉go na꞉tiye. 42 Ega꞉walo kebe lumagite a꞉imano inamabu idima꞉ a꞉ma꞉ da꞉toweometamene, modobola a꞉ma꞉ ebetamo nilakapolo nikamiye. Iyo, idite tete idilo a꞉ma꞉godone inamabu lawete walo a꞉ma꞉tamo ikaema꞉ da꞉kegemene, modobola a꞉ma꞉le ebe nowalubiye.”

La꞉go Gowelaopi Nilakapolo Malagidilole Tanalo

Luk 6:27-28,32-36

43 Ebene Ya꞉sute walo na꞉kegiya, “Epate ma kunu diyatulamenakiya, la꞉ olowiyamata. ‘A꞉ma꞉ a꞉imano namutudawa nilakapolo nemalagidilona, wiyasiya potele a꞉ma꞉go da꞉gowelaona a꞉ma꞉le ebako lumagitamo dowama꞉ kuba꞉.’ z  44 Wiyasiya me tetelo nale tabo idi na꞉kegemo. La꞉go da꞉gowelaona, modobola la꞉ ibi nilakapolo nemalagidilolenala꞉, ega꞉walo la꞉tamo temeteme dikalametana ibi Godotamo nowadipalatelenakiyala꞉ ebete ibi wadenomamo kowalubilinama꞉. aa  45 Mako osiyodilo tanalodo la꞉ Unu Duliyomolo Nabiwino gudima꞉ beda꞉onamata, mabu ebete ebeno egelano alo ega꞉walo ebeno ulama kuba epo ega꞉walo tuputupu epo iba꞉tamo kapimiya pikalamenako. 46 Piyate la꞉ nilakapolo demalagidiloletana, la꞉ ebe epo kapiya demalagidilola꞉wenama la꞉imano woki keba kunula꞉ka꞉? Ebe mabuma꞉ Godote la꞉tamo wade wiya ba꞉kikalametamene? Ao, mabu mani pilolo uwatepiate atumu ibino namutupi kapiya malagidilolenaka! 47 Ega꞉walo la꞉ la꞉imano epo kapiyatamo wadewade tanalo dosiyodilola꞉wenama la꞉imano woki keba kunula꞉ka꞉? La꞉ ebe wadewade osiyodilole magumudo epo epetapi ba꞉kodoila꞉ema? Ao, mabu nanitabokobi midia꞉piate atumu ibino epo kapiyatamo wadewade tanalo osiyodilolenaka! 48 Ebema꞉ la꞉imano osiyodilole magumulo wadenomamo nilukuliniyala꞉, la꞉imano Unu Duliyomolono Nabiwi keba kunula꞉ka꞉ eba kunu, mabu ebegodolo kapiya kuba idi kitana꞉.” ab 

Copyright information for `KNVFLY_RIVER