1 Corinthians 12

Non ara non ara kamniap ang Muranama Ila Babai

Tie, papap tuam, me kamniapup am Muranama Ila Babai, narung le mamira maset Mira ra, tinan la mionama ga tale kan amit Morowa, na irie tara la mime mimerana non pagap ga mila mai morowap o kakarabunim la tale puomeng meba tiesmeng ga man mamiuluo. Are ratmat ga narung meba omira maset uriro ties: Leba ot Muranama a Morowa ira migana ba ga alang ties ba aun, iriro migana la tale kan puoong meba tiesang o karan, “Eba kiribas ang Iesu.” Ga migana la tale ut Muranama Ila Babai na dalap a, iriro migana la tale kan puoong meba amama, “Iesu irie Ila Kakani.”

Tie, ame non ara non ara kamniapup am Muranama Ila Babai, pa namurit it Muranama la unama. Ga eba ame non ara non ara ubiap am Ila Kakani meba maagamelie, pa namurit it Ila Kakani la unama. Ame non ara non ara tavuk me ukosar o ubi. Pa amet namurit Morowa la ualo ngangas maun ekelesiap ganam ga puomeng meba makosarmeng miriro ubiap ganam. Me maun ekelesiap narit narit, ualo Morowa kamniap ang Muranama Ila Babai meba puomeng le magamelie non ekelesiap. Me aun non ekelesia, ualo kamniap meba ovaikang agat ula mumuru. Ga me aun non ekelesia, ualo kamniap meba ovaikang non ara agat ang Morowa maun ekelesiap. Me aun non ekelesia, ualo Morowa kamniap meba naganang maranit. Ga me aun non ekelesia, ualo kamniap meba mamuriraang teip mila tafameng. 10 Me aun non ekelesia, ualo Morowa ngangas meba makosarang pagap o turupnuabap. Ga me aun non ekelesia, ualo kamniap meba okosarang ties o unuli. Pa non ekelesia la oula kamniap meba mavuvuoang non ara non ara muranap. Pa non ekelesia la oula kamniap meba tiesang ma tiesiap onim na non ara non ara pialap. Pa non ekelesia la oula urie ngangas meba marigiang noba tiesiap onim lakuan. 11 Miriro ubiap ganam, irirot namurit Muranama la ualo ut namurit kamniap me aun namurit migana ga non kamniap me aun non migana o na ang kan Morowa.

Bubuo ganam bubuo nap ma namurit neip a Karisito

12 Tie, agatming maset maime neip a migana: Neip a migana la namurit it, pa ame papot napup. Ga miriro non ara non ara napup ma neip mirier ganam la maiot ira ma namurit neip. Eva, Karisito, irie gat la kaunat gare rie. 13 Memani, at iriro namurit Muranama la obula nuvietiap un ga betbuong gare namurit it neip. Bubuo Iudaiap ga Grikip, bubuo teip o ubi o usaga, o teip la eba tale abunakmeng noba teip meba memung na agat maiong kan. Ga bubuor ganam la tapbu ira namurit it Muranama.

14 Tie, neip la talet ame namurit nap. Karuk. Ame papot ma napup. 15 Lama ugama kiban, “Tale turuo kilan, aret tie ga tale turuo nap ma neip.’ Pa eba kan onang gare nap ma neip. 16 Ga lama igama kiginam, “Tale turuo irama gare tie ga tale turuo nap ma neip.” Pa eba kan ionang gare nap ma neip. 17 Tie, la neip ganam a migana la irap it, eba are ba mani ga aptang ties? Pa la neip ganam a migana la kigip it, eba are ba mani ga maie pagap? 18 Pa neip a migana la tale are tiro. Karuk. Morowa la uabuam mirier napup ganam ut narit narit meba maiot ira ma neip are agat ang kan. 19 La mirier napup ma neip let namurit ba, tie miriro neip la eba are ba mani? 20 Pa tale are tiro. Karuk. Ame papot napup ma neip, pa namurit it neip.

21 Pa irama la tale puoong meba aalava kilan gare ro, “Tie, tale narung meba toaganalie.” Ga bugam gat leba tale ailava kiban, “Tale narung meba toaganalie.” 22 Pa tale are tiro. Karuk kan. Pa non napup ma neip la tale mamaranim, ubiap maiam la kakanim. 23 Pa non napup ma neip la bume magat la tale maset temameng, bume magiginara maset. Ga napup ma neip la bume buraiam, bume bualuam maset a buruma ila mumuri. 24 Pa mirie non napup mila murum ma neip la bume magat la mumurum maset, buairam ga maiot agarit. Pa Morowa kan la uabuam mirier napup ma neip ganam ga iat maiot. Ga leba noba napup la tale memaning bonim, tie ualo bonim maun. 25 Okosarong gare tiro meba tale tataratmeng neip. Karuk. Mirier napup ganam ut narit narit le umaialeng mabuo non napup garet tie. 26 La noba non nap ma neip la ogasangenong ngitngit, mirier napup ganam la iat ogasangenmeng ngitngit. Ga la noba nap la oula bonim ula kanu, mirier napup la mime tevurus iat.

27 Tie, me milam, mimi ganam la iat mionama gare neip a Karisito. Ga mimi narit narit la mionama nap ma neip a Karisito. 28 Ga me teip ga magaulap meba maiaring ubi o lotu, Morowa la uabua kaguma ira a gar maiang teip ga magaulap gare ro, Natauan, mirie Apostolop, lama narain mirie gar o uvaik o ties maiong unulip, ga lama naien mirie teip o usingnualap meba masingmaiala teip ga magaulap a tavuk Morowa la naong aime. Ga ame gat gar la mime makosar pagap o turupnuabap. Ga ame gar o umurira ma teip la tafameng, ga ame gar o aganuliap ma non teip la kagesmeng ma pagap, ga ame gar me unualeap mabuo non ara non ara ubiap maiam ekelesiap o agat ula muru, ga ame gar la mime okosar ties ma tiesiap onim na non ara non ara pialap. 29 Are mani? Atabo mirie ganam la maionama gare Apostolop, a? Atabo mirie ganam la memaning ubi meba ovaikmeng ties o unuli, a? Atabo mirie ganam la memaning ubi meba masingmiala teip ga magaulap, a? Atabo mirie ganam la memaning kukunim meba makosarmeng pagap o turupnuabap, a? Karuk! 30 Atabo mirie ganam la omela kamniap meba mamurirameng teip la tafameng, a? 31 Ga mimi le mimamaranim ba meba miarang kamniapup mila kakanim migat.

Tavuk o na, urie alang ula natauanieng maset

Tie, titot la tuga misingtala o non alang ula natauanieng migat.

Copyright information for `KTO