aAisaia 28:11,12

1 Corinthians 14

Kamniap o ties o tiesiap onim na non ara non ara pialap ga tavuk o uvaik o ties ang Morowa

Are ratmat ga mimi le amiuluan tavuk o na ma mirier lap ganam. Ga naming meba miaram mirier kamniapup am Muranama Ila Babai. Pa mimi le mimamaranim ba meba miarang, urie kamniap o ties o unuli. Memani, migana la tiesong o kamniap ga tiesong ma tiesiap onim na non ara non ara pialap, tale kan tiesong me maun inamaniap. Karuk. Aulot Morowa. Memani, karuk kan a migana ba la oit uriro ties. O kan kukunim ang Muranama Ila Babai irie kan la uaramo ties ula kagoiri. Pa migana la ovaikong ties o unuli, la tiesong mai inamaniap ga ume ongangas nagan maiong ekelesiap ga imuam meba akosarmeng tavuk ila muri ga maidangang dalap ma. Migana la okosarong ties ma tiesisap onim na non ara non ara pialap, irie la mangangasong kan dalap a. Pa migana la ovaikong ties o unuli, irie la ongangasong nagan maiong mirier ekelesiap. Narung me milam ganam le okosarming ties ma tiesisap onim na non ara non ara pialap. Pa mitara narung meba ovaikming ties o unuli. Tie, leba okosarang migana ties ba ma tiesisap onim na non ara non ara pialap, eba ame migana ba meba origiang ties, meba ongangasang nagan maiong ekelesiap o lotu. Pa lama karuk a migana ba meba origiang ties, tie iruo migana la ovaikong ties ang Morowa la akurupinong migana la tiesong ma tiesisap onim na non ara non ara pialap.

Are ratmat ga mimi papap tuam, leba tala tie mi ga okosartang ties ma non ara tiesiap, eba miagaralie gare ba mani? Tie, narung meba miagaralie, are ratmat ga eba miralava ma non tiesiap la tosinguala Morowa, o eba talang ties o unirap ula muru miun, o eba ovaiktang ties o unuli, o eba talang ties o usingnualap, eba miagaralie gare ba mani? Tie, pagap la tale meinim are piut o kadi ga gita, mirie gat la aret tie. Leba tale maset mealava nivunap ma, tie eba maset marakibuong gare mani? Pa leba tale aalava taurima maset, aga la eba urangaang me danunumiap? Are gat tie, leba tiesming o noba ties la tale omeit inamaniap, eba oarakimeng muana o uriro ties la nuaramo gare mani? Ebat aipieng ties ming agarit. 10 Migat, ame papot ma tiesiap la maiot na urio kimanam. Pa karuk kan o ties ba la tale ame muana. 11 Are ratmat ga leba tale arera muana o ties la uaramo non migana, eba agatang iriro migana turuo ila kibange onim na non ara pianam. Turuo gat eba agattang iriro migana la tiesong irie migana ila kibange onim na non ara pianam. 12 Mimi gat la aret tie. Memani, mitara naming meba miaram kamniapup am Muranama Ila Babai. Tie, mimamaranim ba meba misuvarmeng ma kamniapup am Muranama Ila Babai meba mangangasming non ekelesiap.

13 Met iriro muana, migana la mait tiesisap onim na non ara non ara pialap, tie marikang me ai Morowa meba alang kamniap aun meba origiang uriro ties. 14 Memani, leba okosartang marik ma tiesiap onim na non ara non ara pialap, tie muranama ruo irie la marikong, pa agat tung la iot it agarit. 15 Are ratmat ga eba akosartang mani? Eba mariktang na muranama ruo ga na agat tung gat. Puruara na muranama ruo ga na agat tung gat. 16 Pa leba tale akosarnang gare tiruo ga na muranamat nuo la nivo “temaieng” me ai Morowa, tie eba are ba mani meba oera non migana urogo ties la nivo “temaieng” me ai Morowa, ga upulo “Amen”, a? Irie la tale puoong. Memani tale oit uriro ties la nuaramo. 17 Atabo nunuo la nivo “temaieng” migat me ai Morowa, pa tale mangangasnung dalap a iriro non migana. 18 Tivo temaieng me ai Morowa, memani papot a tara la tume ties ma tiesiap onim na non ara non ara pialap ga mikurupintung maset me iriro tavuk. 19 Pa na tara ekelesiap o lotu la nebolameng, temaieng it meba makosartang muanam ma napup ma tiesiap la puomeng it mirie non teip meba uakap ba ira ma. Memani, iro tavuk la makuruping 10,000 ma tiesiap onim na non ara non ara pialap meba maagaalie ekelesiap.

20 Ekelesiap papap tuam, baraba agatming gare tatak kulot na agat ming ula muru. Karuk. Pa na tavuk ila kire temaieng le mionang ga mimung gare tatak kulot. Pa na agat ming, mimi le kamina gare ba migana ila kakani. 21 Na maimai ang Morowa umirmeng na Babam ula puaru, Ila Kakani la tiesong gare ro,

“Eba maralava mirie inamaniap a non migana la tiesong o ties onim na non ara non ara pianam, ga na nanam a non migana onim na non nap. Leba akosartang gare ba rie, pa tala kan omeuluo ties tung,” a 
22 Are ratmat ga kamniap o non ara ties la tale kaguma meba maagaalie ekelesiap. Karuk. Pa uriro kamniap la kaguma meba maagaalie inamaniap la tale naganmeng. Pa kamniap o ties unuli la tale kaguma meba maagaalie inamaniap la tale naganmeng. Karuk. Pa uriro kamniap la kaguma meba maagaalie ekelesiap. 23 Are ratmat ga leba iat nebolaming ekelesiap ganam o lotu ga mimi ganam la okosarming ties ma tiesiap onim na non ara non ara pialap, pa la maiobu non teip ga magaulap me tapma, mirie la tale ameit man tavuk la akosarming o tale naganmeng, tie eba memama tiesming gare migana la ngongong. 24 Pa la mimi iat la miaramo o ties o unuli, ga leba obung noba migana la tale naganong o tale ait man tavuk la akosarming ga aptang tiesiap mim, tie eba tearakiang irie kan la migana o kirinim ga tiesiap mim ganam la eba ovaikmeng ninimiap ang iruo migana la are mani. 25 Ga mirier agarip mila kiram la kagomeri ga maiot na dalap a, miruo leba betmeng la uakap. Ga eba makofang dadebip a na irap a Morowa ga lotuang me ai Morowa. Ga eba ovaikang ties gare ro, “Migat ara, Morowa la unama kabirana mi.”

Mirier ubiap o lotu le betmeng puvut maset

26 Are ratmat ga papap tuam, bubuo le akosarbuong mani me miriro tiesiap tuam la mirulo ra ma? Tara la nebolaming me lotu, mimi ganam la mimaning kamniap meba oagamelie ubi o lotu: Non mi la amaning sasang ga puara, pa non mi la amaning ties o usingnualap, pa non mi la ovaikong Morowa ties ai. Ga non mi la amanim tiesiap onim na non ara pialap ga non mi la amaning ubi meba marigiang mirogo tiesiap. Mirier pagap ganam la makosarming, mimi le makosarming meba mangangasming ekelesiap. 27 Leba noba la nameng meba okosarmeng ties na non ties onim lakuan, mumuru le narain ba o naien ba ma teip le okosarmeng. Ga na tara la okosarmeng ties, lake ga tiesang noba ga tubiat inabun tiesang noba. Pa noba migana le marigiang muap ma mirier tiesiap maiam. 28 Pa leba karuk a migana ba la eba origiang ties, tie migana la okosarong ties o ties onim na non ara non ara pialap, irie le onang teteiliat ga buat gat tiesong na urie nebola. Irie lebat okosarang ties me ai Morowa na dalap a. 29 Pa me ties o unuli, narain o naien it ma ekelesiap le baismeng, pa mirie non ekelesiap le oarakimeng uriro ties maiong la migat o karuk. 30 Pa leba alang Morowa ties ba aun noba ekelesia, tie irie ekelesia la man tiesong, eba opamuang nanam a. 31 Me iruo tavuk, mimi ganam narit narit eba baisming o ties o unuli, ga mirier ekelesiap ganam la eba masingmaiala o ties o usingnualap ga maidangmeng o ties o uidang. 32 Teip la mime miaramo o ties o unuli, mirie kan le umaiale mabuo miriro kamniapup am Muranama Ila Babai na tara la maiaramo o ties o unuli. 33 Memani, Morowa la tale ume makosar pagap ga fufulutmeng tapmat. Karuk. Irie la naong meba namurit ba ma dalap buo ga iat ubibuong un malina. Ume akosar tavuk gare tiro na mirier lotup ganam.

34 Tara la nebolameng inamaniap am Morowa me lotu, magaulap let maionang teteiliat ga buat tiesmeng. Karuk kan. Memani, tale temaieng le tiesmeng leike ma teip. Pa ebat maionang mapat teip ga mameuluan, are maimai ang Moses la ilo. 35 Leba mema ameira paga ba, tie mamarikmeng laip maiam kan na luguap maiam. Memani, leba tiesieng magabun na tara la nebolameng na lotu, eba temotmuliiba kan maset.

36 Are mani? Ties ang Morowa la lake kan teiara tie miun, a? O agatming mimit la omila ties ang Morowa, pa mirie non teip ga magaulap la karuk, a? 37 Leba migana ba la agatong irie kan la migana o unuli, o agatong irie kan la amaning kamniap ang Muranama Ila Babai, tie, eba agatang, miriro pagap la mamirtung me miun, urie maimai ang Ila Kakani. 38 Pa leba tale oarakiang migana ba muana o uriro ties, tie buat arakiming gare migana la ume bais o ties o unuli.

39 Are ratmat ga papap tuam, naming maset meba omila kamniap meba miaramang ties o unuli. Pa baraba obunakming kamniap o ties o non ara non ara ties. 40 Pa mirier ubiap ganam na lotu, mimi le maset mamiuluan migat tavukup mila mumurum ga karuk ma pagap ba le fufulutmeng tapmat.

Copyright information for `KTO