1 Corinthians 4

Ila Kakani kan la ume mavuvuo teip am o ubi

Are ratmat ga teip ga magaulap le parakimeng gare teip o ubi am Karisito ga ubi la okosarpang urie la eba uialeng maset mabuo tiesiap mila kagomeri am Morowa. Tie, migana la okosarong ubi ang noba migana, eba maset ouluan ties ang Ila Kani ga maset okosarang ubi ang un dalap migat. Leba mima avuvuoming tavuk tuang, o leba mema mavuvuomeng non teip ga magaulap tavuk tuang na ties, tala kan arot kadiktung. Turuo gat la tale kan tume avuvuo tavuk tuang kan. Migat, turuo la tale orit kiribas ba rung, pa tala kan ties tung gare ro, “Turuo migana ila puvuvui.” Ubi meba tovuvuomeng la ubi kan ang Ila Kakani. Are ratmat ga baraba avuvuoming tavuk maiang non teip, muana la tale ka betieng la o dus na ties. Auanmila tara la eba muong Ila Kakani ga aram mirier pagap ganam mila kagomeri la maiot na arubu ga eba abum la uakap na lalabie. Ga eba gat ovaikang agat maiong mirier teip ganam la uakap. Na iriro tara la eba mavuvuoang Morowa ubiap buam ga bubuo narit narit eba abula a dadema o “temaieng” aun o karuk.

Ekelesiap papap tuam, tiestung ara me ilam, turuo ga Apolos la miagailie meba amira non tavuk ira ii. Are ratmat ga agatming me ilam ga amiuluan tavuk ila puvuvui are umirmeng na Babam ula puaru la tiesieng gare ro,

“Buat orupmiaba urio ties ang Morowa.”
Are ratmat le buat non migana ba kabirana mi le ovienang bonim a kan ga einiang bonim a noba. Karuk.
Miptang, aga la nouabu meba nonang gare ba migana ila kakani? Ga man paga la tale nuara aun Morowa? Pa leba migat ba nuaram mirier pagap ganam aun Morowa, tie memani ga nuavio bonim nuo kan, are la nunuo kan la nomuana ma miriro pagap? O, Kadik! Atabo dakming ara ma pagap mila murum la naming meba mamila! Atabo mimanim ara mirier pagap ganam ga pakurupmin ga betming ara gare orongup. O, kadiktung me iriro tavuk ming! La mionamar gare teip mila kanim migat, tie pava gat le iat ponang gare ba teip mila kanim ga mimi. Pa tale kan betpang gare mimi. Agattung it gare ro, Morowa la pauabu Apostolop ga ponama lagorang migat. Ponama gare karorama la umaiat a ga mauanpala meba pamenamung ga paving. Me iriro tavuk, mirier teip ga magaulap ganam na uro kimanam ga angelop gat la eba ogimameng nuvarap pang ga oagatmeng gare paga agarit: 10 Na bonim a Karisito, ponama gare migana ila bangutong, pa mimi la mionama gare migana la amaning agat a tavuk ang Karisito. Tale kan pamaning ngangas, pa mimi teip la mimaning ngangas. Mimaning bonim ula kakanu, pa pava la tale kan pamaning bonim. 11 Tinan ga puoieng titot, pame tafa me parak ga pame oparama me tapnuap ga kagespang ma burap ga pakirarameng kirat ga karuk kan a luguan ba meba ponang ana. 12 Ga pame okosar ubi ula mamaranu ma kilalap pa kan. Na tara la mime ties o karan me palam, tie pame marik meba magiginarang Morowa. Na tara la mime pakirara, tie pamet paviam miruo giginanimup pa tale pame papulo a tavuk ila kire. 13 Na tara la mime ties kikirat me palam, tie pamet palo ties ula mumuru maun. Met iriro tavuk, betpang gare palinim migat onim na kimanam ga paratauna la magomeng na irap ma inamaniap. Eva, ponamat gare rie tinan ga muio puoieng titot.

14 Tale kan omirtung uriro ties meba mimotmuliraba. Karuk. Miptang, mimi gare lop tuam la narung migat maime, are ratmat ga tuga temum dalap mi meba agatming uakap. 15 Mirulo maranit gare ro, Mimanim papot ma teip o usingnualap meba misingmaiala a tavuk ang Karisito, pa tale mimanim papot irap. Karuk. Ira Iesu Karisito, turuo la bettung gare ira ming ga mimi la betming gare lop tuam. Memani, ovaiktung bais ula mumuru me miun. 16 Are ratmat ga tuga temum dalap mi meba agimaming maset tavuk tuang ga amiuluan. 17 Met iruo muana ga asagarung Timoti ga ula mi. Irie gare kulot tuang la mitara narung aime, ga ume uale maset bo ubi ang Ila Kakani. Eba ina emum agarip mim ira ma tavukup la tume maruluan ira Iesu Karisito, mirie tavukup la tume masingtuala teip ga magaulap na luguap o lotu na mirie pialap meba mameuluan. 18 Atabo non mi la pringesngesmeng tapmat ga agatmeng turuo la eba tale puorang meba tala migimarang. 19 Pa leba naang Ila Kakani, tie eba tala mi kakalait. Ga tara la eba tala mi, tale tula meba taptam tiesiap maiam miruo teip la pringesngesmeng ga tevienmeng. Karuk. Eba tala mi meba maigattang, memaning man kukunim. 20 Memani, inamon ang Morowa la talet paga met nuloiap agarit. Karuk. Pa irie paga o ngangas. 21 Tie, naming meba akosartang man tavuk? Atabo naming meba tarang karanam ga tala mi ga mivuvuttaling? O mimi la naming meba mating tavuk o na me milam ga tala mi aun tavuk a malina?

Copyright information for `KTO