1 Corinthians 7

Tavuk o magi

Tie, me miriro pagap la mamirming na babam ming, titot tuga tapulang are ro: Temaieng it leba tale ama magiang migana ga magabun. Pa tavuk o sadak la man betong ga kakani kabirana mi, are ratmat ga tiestung me mirier teip narit narit le memaning magabun ba maiong kan. Ga mirier magaulap narit narit le memaning migana ba maiang kan. Neip a migana la iam kan magabun ang, are ratmat ga buat magaong neip a me magabun ang. Are gat to, neip o magabun la am kan lai iang. Are ratmat ga magabun gat la buat magaieng neip o. Magabun la magiieng ara, urie la tala gat uiale bo neip o kan. Karuk. Lai iang kan la uale bo neip o. Are gat to, migana la magiong ara, irie la tala kan uale bo neip a kan. Karuk. Magabun ang kan la uiale me neip a. Mimi ekelesiap la magiming ara, baraba obunakming na ma neip kabirana lie uon. Pa leba namurit ba dalap me meba obunakmang na ma neip a tara ila papoit meba okosarmang ubi o marik, urie la temaieng. Pa tubiat ga eba ina mabolamang neip me. Babun tale maset puomang le umaleng bo neip me gat, ga eba mevuvuoang Satan. Uriro ties la tuaramo, la mimariktung meba oagatming, pa tale are maimai. Narung me mirie teip ga magaulap meba maionang ga tala kan magimeng gare turuo. Pa Morowa la ualam non ara non ara kamniapup maun teip ga magaulap narit narit. Non migana la uaro non kamniap, pa non migana la uaro non ara kamniap.

Pa me teip ga magaulap la tale magimeng ga magaulap mila mevara ra laip maiam, tuga tiestang gare ro, Leba maionang ga tale magimeng are turuo, eba mumuru ba. Pa leba tale puomeng meba umaialeng maset bo na me neip ma, mumuru le magimeng, urie gat la muru. Babun temaiara dalap ma ga akosarmeng tavuk o sadak.

10 Pa me teip ga magaulap la magimeng ara, tualo uriro maimai pa uriro maimai la tale kan maimai rung kan. Karuk. Maimai ang Ila Kakani. Tiesieng gare ro, “Magabun la tala kan aiolai lai iang.” 11 Leba aiolaing ara, ebat man ionang gare tie ga tala kan magiieng. Pa leba tale are ba rie, tie, ina terigiieng me ai lai iang ga ionang ga namurit ba dalap o ga irie. Ga migana gat la buat oulai kuala ang.

12 Pa me mirie non teip ga magaulap, turuo kan la tiestung, tale kan ties ang Ila Kakani. Tuga tiestang gare ro, Leba noba papa la magiong pa magabun ang la tale naganieng ira Karisito, pa naieng magabun meba ionang ga irie, tie tala kan oulai uriro magabun. 13 Are gat to, leba noba magabun la magieng pa tale naganong lai iang ira Karisito, ga leba naang meba onang ga urie, tie baraba aiolai magabun migana. 14 Memani, migana la tale naganong pa eba betang ga babai ba iro nagan ieng kuala ang. Pa magabun la tale naganieng la eba betieng ga babau ba iro nagan ang lai iang. Leba tale are ba rie, tie eba tale babaim ba lop mim na irap a Morowa. Karuk. Pa titot la maionama ga babaim ara.

15 Pa leba migana ba la tale naganong ira Karisito ga naong meba oolaing kuala ang o lai iang, tie temaieng le oolaing. Leba betang tavuk lare tiro, tie, karuk ara o maimai ba la eba tiesang mamarani me ai papa ang meba onang na uro magi ang. Pa Morowa la mimarikong meba amiuluo tavuk a malina meba mionang teteiliat ga non teip ga magaulap. 16 Nunuo magabun, atabo puonung it meba aganalie lai nuang ga betang migana ang Karisito o karuk? Urio la tale onit. Ga nunuo migana, puonung it meba oaganalie kuala nung ga betieng magabun ang Karisito o karuk. Urio gat la tale onit.

Mimi le mionang na nunamap ming la ovuotong Morowa me ira mi

17 Pa mimi narit narit le man mionang busit na nunamap ming la ovuotong Morowa me ira mi, ga man okosarming ubi la mimarikong Morowa meba okosarming. Uro ties o maimai la tume tuabu na mirier lotup ganam. 18 Atabo noba migana kabirana mi la akasaumeng ga tubiat naganong ira Morowa? Tie, tala gat agoong kaguma o kasau ga onang gare migana la tale akasauong. Atabo noba migana kabirana mi la tale kan kasauong ga amarikong Morowa? Tie, tala gat akasaumeng. 19 Memani, tavuk o kasau, iriet paga agarit. Ga tavuk o tale kasau, irie gat la pagat agarit. Pa tavuk meba teiluo maimai ang Morowa, irie la pagat migat. 20 Mumuru le man onang ka migana na nunamap ang garet tara la naganong ira Morowa, ga buat oigorula uriro nunamap ang. 21 Atabo betnung ara are migana la naganong ira Morowa na tara la nunama gare migana o ubi agarit o usaga? Tie, baraba giginam dalap nuo me iriro. Pa leba ame ba alang meba onolaing ubi o usaga, tie mumuru le onouluo uriro alang. 22 Mirulo gare ro, memani, togo non migana la unama gare migana o ubi agarit o usaga, pa tubiat la naganong ira Morowa. Pa titot la betong gare ang ara Ila Kakani, ga irie la betong gare migana la eba tale abunakang noba meba amung o agat ang kan na irap a Morowa. Are tie, togo la unama migana la karuk kan a noba la eba abunakang meba amung na agat ang kan tinan, ga naganong ira Morowa tubiat, tie titot la betong irier migana o ubi agarit o usaga ang Karisito na irap a Morowa. 23 Morowa la ina busauong o uniap ula kakanu. Are ratmat ga baraba gat mionama gare migana o ubi agarit o usaga. 24 Ekelesiap papap tuam, mumuru le man mionang ka na nunamap ming ga Morowa, gare irie tara la mimarikong Morowa meba mionang gare lop am.

Ties maiong teip ga magaulap mila tale magimeng

25 Pa me teip ga magaulap la tale ka magimeng, tale mating maimai ang Ila Kakani meba talang maun. Pa tuga ovaiktang agat tung kan. Memani, Morowa la tobouvara ga tokosarong ga bettung migana la ovaikong ties la migat it o. 26 Agattung tavuk lare tiro la mumuri: Na iriro tara titot ame giginanim ula kakanu la ime bet. Are ratmat ga mumuru le man mionang na nunamap ming kan gare titot la mionama. 27 Atabo maginung ara iro magabun? Tie, baraba gat man oisinnung alang ba meba ina ogonang. Atabo tale kan maginung? Tie, baraba gat agatnung meba maginang. 28 Pa leba magiang migana, irie la tale okosarnung kirinim. Pa leba magieng kubebun ba, urie gat la tale okosarieng kirinim. Pa teip ga magaulap la magimeng, eba memanim non ara non ara giginanimup na ninimiap maiong na uro kimanam, ga tale narung me miriro pagap le betmeng ira mi.

29 Ekelesiap papap tuam, mirulo gare ro, Tara la papoi ra titot. Are ratmat ga na iriro tara la ut ka, miriro teip la magimeng ara le maionang gare la tale memaning magabun. 30 Pa teip la mime meliba, eba maionang gare la tale memaning paga ba meba meliba aime. Pa teip la mime temeba, maionang gare la tale memaning paga ba meba temeba aime. Pa teip la mime masau pagap, maionang gare la tale memaning pagap meba masaumeng. 31 Pa teip la man okosarmeng ubi ma pagap onim na kimanam, maionang gare ba la tale memanim pagap meba maiariam maranit na uro kimanam. Memani, pagap ga tavukup iam uriro kimanam la eba nam ba.

32 Pa tale narung me papot pagap le meranam agariap mim tapmat na tara la mionama na uro kimanam. Migana la tale magiong, irie la ume agat papot me tavuk ang Ila Kakani ga namo akosarang tavuk la naong Ila Kakani aime. 33 Pa migana la magiong ara, ume agat papot me pagap onim na uro kimanam. Namot akosarang tavuk la naieng kuala ang aime. 34 Aret tie ga nekoratieng na ang ga fufulutieng agat ang. Pa magabun la tale magieng, o magabun ula kubebun, ime agat papot me tavuk ang Ila Kakani ga namo akosarieng tavuk la naong Ila Kakani aime. Namo ionang ga babaim ba neip o ga muranama o gat me ai Ila Kakani. Pa magabun la magieng ara, ime agat papot me pagap onim na uro kimanam. Namo akosarieng tavuk la naong lai iang aime. 35 Tuaramo uriro ties meba miagaralie ga mionang maset, pa tale meba minoraling. Karuk. Narung meba mionang maset ga tale okoratang paga ba agat ming tapma meba okosarming ubi ang Ila Kakani busit.

36 Tie, leba noba migana la agatong tale akosarong tavuk ila puvuvui iro kubebun la ovuomeng ira a ga leba mamaranu ba agat ang ga tale ogimaang noba alang, tie oauluo ra agat ang kan. Mumuru le magiliong. Tale kan okosarong kirinim ira iriro tavuk. 37 Pa irie migana la uburio agat ang meba tale magiang iro kubebun la ovuomeng ira a ga karuk kan a paga ba la adadauong, pa puoong meba ualeng kan maset iro na ang, tie iriro la mumuri gat. 38 Are ratmat ga la magiong iriro migana, tie akosarong tavuk ila muri. Pa la eba tale magiang iriro migana, tie akosarong tavuk ila muri maset. 39 Magabun la parepieng ira lai iang na tara la man inim ka. Pa leba aving lai iang, uriro magabun la tale gat parepieng ira. Leba ima magieng ira noba migana la naieng aime, tie temaieng le magieng ira migana la naganong ira Ila kani. 40 Pa na agat tung kan, agattung gare ro, Leba tale magiieng, eba ogiginarameng maset. Pa me turuo kan, agattung gare ro: Muranama a Morowa la ut ara ira ruo ga tuaramo uriro ties.

Copyright information for `KTO