aSam 34:12-16

1 Peter 3

Nunamap ula nou

Aret tie tavuk ang Karisito, mimi magaulap la magiming, mionang mapat laip mim. Are ratmat ga leba noba ma mirio laip mim la tale mime omeuluan ties ang Morowa, tie eba agimameng tavuk ming ila muri ga eba nagameng ira Morowa. Naganmeng gare mani? Tale me ties ming. Karuk. Pa aime tavuk ming ila muri. Pa mime magima tavukup mila babaim ga tavukup o nuraiap aime Morowa. Met miriro tavukup mim, omeira ties ang Morowa la migat o ga naganming ira a. Are ratmat ga buat it masasaming neip mi lavie a tavuk o sasa ma kavurup ga miabua sasa a gol ga non ara non ara burap mila mumurum. Karuk. Pa temaieng le masasaming dalap mi ma tavukup mila mumurum. Miruo sasaip la are ro: tavuk ila muri ma dalap la maiot teteiliat ga dalap la maganmeng. Miriro tavukup la tale kan puomeng meba kiram ba. Karuk. Pa mitara mumuri na irap a Morowa. Are gat tie, non magaulap onim tinan la nagameng ira Morowa ga auanmela meba alam pagap mila murum maun, mime kan tesasa ma miruo tavukup gare ro, Mime maionama mapat laip maiam ga mepto ties maiong, are Sera la oiuluan ties ang Abraham ga abopiala “ila kakani”. Are ratmat ga leba mima akosarming tavuk ila muri ga tale mirau me paga ba, tie mimi la betming gare lop iam Sera.

Aret tie, tiestung maranit me milam teip la magimeng. Mimi le amiuluan irie tavuk la naong Morowa meba akosarming ira ma kualap mim. Mira maset neip ma kualap mim la tale mamaranim gare neip ma teip. Are ratmat ga mimi le umialeng mabuo maset ga akosarming tavuk ila muri ira ma. Memani, eba omela ninimiap la iot atatan makin iat ga mimi. Ga leba amiuluan irio tavuk, tie karuk kan a paga ba la puoong meba onoaling marik ming me ai Morowa.

Akosarming tavuk ila muri ira ma non teip ga magaulap

Tie, titot la tuga oitamung urio ties gare ro, Mimi ganam le mionang na namurit dalap ga miaving giginanim ming kabirana mi narit narit. Mimi le naming maset me non ekelesiap papap ga kadikming maime, ga tekapirming. Ga na tara la akosarmeng non teip tavuk ila kire ira mi, tie buat mipulo. Ga na tara la mibukmela o ties kirat, tie buat mipulo ga mabukmila o ties kirat. Karuk. Pa mimi le marikming me ai Morowa meba malaminaisang. Memani, Morowa la mimarikong meba okosarming gare tie, ga mimi kan la eba omila ugiginara aun. 10 Eva, man akosarming tavuk gare tie. Memani, non ties na Babam ula puaru la tiesieng gare ro,

“Leba nameng teip me ninimiap maiong le muru ba, ga namo agimameng tara ila mumuri, tie buat miaramo ties ula kiro ga amaiolaing tavuk o kakarabunim.
11 Mirie le mialam ibup ma ira a tavuk ila kire, ga akosarmeng tavuk ila mumuri. Mimaranim ba gat meba mionang iat ga mirie non inamaniap aun malina ga ameuluan migat irio tavuk. 12 Memani, ume uale Ila Kani mabuo inamaniap la mime akosar tavuk ila puvuvui, ga na tara la okosarmeng marik, ume uptam ga maagaulie. Pa ume ualo ibunam a ira ma inamaniap la mime akosar tavuk ila kire, ga eba apulang uniap ula kiro me maun.” a 
13 Tie, leba mima naming migat meba akosarming tavuk ila mumuri, tie aga la namo mikiraraang, a? Karuk kan a noba. 14 Pa leba akosarming tavuk ila muri, ga ira irio tavuk, non inamaniap la man mikirarameng, tie eba milaminaismeng. Are ratmat ga buat mirau maime teip la eba akosarmeng paga ba meba mitmeraung. Tie, buat miairam dalap mi meba turupmiaba. 15 Pa miabung Karisito na dalap mi meba betang gare Ila Kani. Ga leba mimarikmeng inamaniap a muana a irie paga ila mumuri la auanmila meba alang Morowa miun, tie man urangaming ma mirie taraiap meba mipulam marikiap maiam. Pa mipulang it a tavuk o ties teteiliat ga a tavuk o uvien. 16 Ga mimaning agat la uakap maset meba arakiming man tavuk la muri ga man tavuk la kire na irap a Morowa ma mirie lap ganam. Are ratmat ga teip la mime mipuke me tavuk la amiuluan Karisito ga mime akosar tavuk ila mumuri, eba mulimeba me urio ties la maiaramo. 17 Eva, mimi le okosarming gare tie. Memani, leba naang Morowa meba buaving ngitngit, temaieng meba bukirarameng teip me tavuk ila mumuri la akosarbuong, ga teuba Morowa me itmat tavuk. Pa leba bukirarameng teip me tavuk ila kire la akosarbuong, itmat paga la tale mumuri. Karuk.

Uvara Karisito meba mapugutara kirinimup buam

18 Memani, Karisito gat la auluan tavuk ila mumuri ga akirarameng. Irie migana ila puvuvui migat ga uvarat a namurit tara meba bulagiang bubuo teip mila kiram me ai Morowa. Migat, unama Karisito gare migana la menamua ga uvara na neip a, pa ina inim ga unama muranama na panbinim. 19 Met iriro tavuk, ula baisong mai muranap la man maionama na luguan o arubu. 20 Misik muranap la maionama na luguan o arubu. Memani, tinan na tara la man baisong Noa o ties ang Morowa me maun, isik gar ma inamaniap la man oguekmeng ties ang Morowa. Pa tale kan kakalaitong Morowa meba apulang uniap ula kiro me maun. Karuk. Na tara la okosarong Noa sip ula kanu, man uaramo gat ties ga man mauanula. Pa tale mepto ties ang ga tubiat kongameng ga mevara bat na pirom. Na irie tara, gamin it ma inamaniap la maiobu na sip ga ina malagiong Morowa ga tale mevara. 21 Tie, urio burunam la kaina gare uniap a tavuk o nuvietiap la ina bulagiong titot. Ga na tara la obula nuvietiap, tale opugutiara palinim ira ma neip buo. Karuk. Me iriro tavuk o nuvietiap, amarikbuong Morowa meba opugutara palinim ma dalap buo, are ratmat ga Morowa la tale buvureong o ties. Memani, imua Morowa Iesu Karisito na una ga bulagiong gat ira tavuk o nuvietiap. 22 Eva, ula ra Karisito na panbinim ga unama bo kilan ila lamige ang Morowa. Ga mirier angelop ganam ga non ara non ara agelop la memaning urier kukunim gano la maionama apat kaguma ang Karisito.

Copyright information for `KTO