1 Timothy 5

Tavuk ila mumuri me uvuvut nuliap ma teip ga magaulap

Tie, tara la ovuvutnun ninimiap maiong teip ga magaulap, tie anouluan tavuk gare ro. Baraba mabuknula laip. Karuk. Pa mavuvutnaling o ties ula mumuru gare la avuvutnun mamo nuang. Ga mavuvutnaling gat kubap gare la mavuvutnun papap nuam mila kubap. Ga mavuvutnaling gat kualapikip gare la ovuvutnung naga nung. Ga mavuvutnaling gat kubeulap gare la mavuvutnun loup nuam, a tavuk ila babai maset. Lai iang noba magabun la eba aving, ga man ionamat uro magabun talamet, tie mamariknang inamaniap o lotu meba oidangmeng maset ga umialeng ubuo. Pa noba magabun lare tiro la imanim lop, mila kakanim, o eap mila kakanim. Tie, omeira maset gare ro, Natauan ubi maiong le maset umaialeng bo mamop ga nagap maiam kan ga akosarnang iriet tavuk la akosarmeng mamop maiam ga nagap maiam ira ma tinan la kakapim. Eva, naong Morowa maset me iriro tavuk. Lai iang noba magabun la uvara ra pa magabun la karuk kan a noba la o aganuliap, tie imamaro: Ime nagan ira Morowa busit ga ime marik me ai meba oagaalie na ilengiap ga na arubuap. Pa non magabun la uvara ra lai iang ga man ionamat talamet ga ime oiuluan agat ma neip, ga ime akosar tavuk ila kire, tie uriro magabun la ionama gare la ivara ra. Naramang uriro ties mai inamaniap am Morowa na lotu meba maimum lop ga eap maiam meba omeuluan uriro ties o ubukok ma nagap ga eap, la mevara ra laip maiam. Eva, okosarmeng gare rie, memani eba maionang puvut un agat me non teip ga magaulap. Babun memaning ties ira ma. Tuaramo uriro ties memani? Leba tale ualeng migana ba bo gar ang kan o namurit olabuan a migat, tie iriro la ualo ibunam a iro nagan ang ga iriro tavuk la akosarong la kire ga akurupin tavuk la mime akosar inamaniap la tale naganmeng ira Iesu. Mirie kan la tale mime akosar tavuk lare tiro ila kire. Karuk. Mime umaiale bo magaulap, la mevara laip maiam. Uvasieng lotu ma magaulap, la mevara ra laip maiam, mamirnang bop ma miriro magaulap lare tiro: Magabun la mabunakmeng 60 ma karaip ga magieng ira non migana ga ionama ga irie. 10 Ga magabun la imaning bonim o ukosar ma non ara ubiap mila murum gare ro: Maset uiale bo lop iam. Ga ialo parak maun teip ga magaulap onim na non pianam na tara la mumaio na luguan iang. Ga maset maidangieng ekelesiap. Ga maagailie inamaniap la maionama kirat. Atabo ime makosar non ara ubiap la are tiro, tie omirnang bonim o uriro magabun lare tiro ga eba oagailie lotu. 11 Pa baraba mamirnung bop ma kubeulap, la mevara ra laip maiam. Karuk. Dalap ma ga agarip maiam la mime temaiara gat me magi, tie eba memaning kirinim. Memani, maialam ara ibup ma iro ties migat la okosarmeng iro ubi ang Karisito. 13 Eva, pa non gat paga la mime akosar. Mime ameuluan tavuk o palala ga mime menum tapmat ga mela na non luguap maiam teip ga magaulap. Pa talet magaulap ot palala. Karuk. Mime gat meranam tiesiap maiam non inamaniap ga mime nevure ma ga mime ties tigit maime. Ga mime gat maiaramam non ara non ara tiesiap la tale mumurum meba buaramam. 14 Are ratmat ga narung me kubeulap le ina magimeng meba ina lopmaiaring ga umaialeng bo garip maiam. Leba okosarmeng gare tiro, tie karuk a karorama ba ma teip ga magaulap la puoong meba aramang ties ula kiro me bulam. 15 Tume ties gare ro, memani, non magaulap la are tiro la omaiolai ra alang ula muru o ties migat la okosarmeng me ubi ang Karisito, ga ameuluan ara karorama. 16 Leba numeilup ba am noba ekelesia la ame noba magaulap, la mevara ra laip maiam, tie iriro kan ekelesia leba ualeng mabuo. Eba, okosarang gare tiro, memani babun noba teip ga magaulap o lotu babun memaning giginanim o unualeap mabuo. Leba okosarmeng ekelesiap gare tiro ira ma numeilup maiam, mirie non teip ga magaulap o lotu la puomeng meba umaialeng bo magaulap la karuk maset a noba la maagaulie.

Ties maiong inamaniap mila uke

17 Tie, mialang bonim ula kanu ga uniap ula muru maun teip mila uke me lotu la okosarmeng ubi ula muru ga mavuvutmein maset teip ga magaulap. Natauan gar la eba oala uriro uniap miro teip mila uke la mageismeng iro ubi la mime maiaramo bais ula muru ga okosarmeng ubi o usingnualap o ties ang Morowa. 18 Eva, mialang uniap ula muru maun. Memani, Babam ula puaru la tiesieng gare ro, Migana o ubi la puoong meba oala uniap ang. 19 Leba amama migana ba. Iriro migana ila uke la okosarong kirinim. Tie, baraba nupto uriro ties. Pa leba narain ba o naien ba ma la maiaramo uriro ties, tie eba naptam. 20 Leba noba teip mila uke la okosarmeng kirinim, tie mavuvutnaling na irap ma mirier teip mila uke, are ratmat ga mirie non gat la eba meraung ga tala kan okosarmeng kirinim gare tiro. 21 Na pava a Morowa ga Karisito Iesu ga angelop am Morowa, norulo migat, unaleng maset ubuo uriro ubi ga eba mamamaliennang teip mila uke o usingnualap. Pa leba tale anoping muana migat o noba ties la maiaramo inamaniap, tie baraba kakalait tiesnung na dalap nuo gare ro, Migat, iruo migana la akosarong. “Ga baraba tiesnung gare ro. Karuk tale akosarong” Ga buat mabuknula noba inamaniap pa tiesnang it teteiliat mai papap nuam ga migap nuam. 22 Baraba alaginung noba migana kakalait ga nuabua meba onang migana ila uke me ekelesiap o lotu. Babun noba migana ila uke la okosarong kirinim ga ties o uriro kirinim la eba parepieng ira nuo, memani, nuabua migana ga betong gare migana ila uke me lotu. Temamaliennang kan meba nonang ga nobabai ba. 23 Temamaliennang me tavuk o tapnuap o burunam agarit. Mumuru let tapno kirat a wain meba aaganalie karima nuo, meba okalaieng uriro tafa la ime bet ira nuo. 24 Kirinim maiong non inamaniap la iot it la uakap, ga man ike maime. Ga bume kakalait maraki. Pa kirinim maiong non inamaniap la ime kagoiri, pa tubiat la eba betieng la uakap ga eba ogimabuong. 25 Aret tie, tavukup mila mumurum la mime maiot la uakap ga bume magima. Pa non tavukup mila mumurum la mime makosar teip ga magaulap la tale kan mime bet la uakap kakalait. Miriro gat la tale kan puomeng meba kogomering. Karuk. Tubiat la eba mabira.

Copyright information for `KTO