aLo 31:6
bSam 118:6,7

Hebrews 13

Nabuong migat me papap la naganmeng ira Iesu

Tie, busit le man naming maset me non papap mim la naganmeng ira Iesu. Baraba miavaio agat meba malagiming mirie mila kibangam ga mumaiong na luguap mim. Memani, me iriro tavuk, tinan non teip la malagimeng non angelop ga mumaio na luguap maiam ga umaiale mabuo, pa tale kan marakimeng la mirie angelop. Magatming papap la maionama na luguan o arubu, are mimi gat la mionama na luguan o arubu ga mirie. Ga agatming maime teip ga magaulap la maiavio ngitngit ira ma neip ma, are mimi gat la miavio ngitngit ira ma neip mi.

Tie, tavuk o magi, urie la okosarong Morowa. Are ratmat ga mimir ganam le agatming ume ga umialeng maset abuo tavuk o magi, urie la babau maset na irap a Morowa. Babun okosarming kirinim ga ebun opalirming magi. Memani, tubiat eba apulang Morowa uniap ula kiro me maun teip ga magaulap la akosarmeng tavuk o sadak ga okirarameng magi. Baraba naming maset me kakepup ga tebukming maime. Karuk. Paga la miaria, agatming iriro la puoong ara ira mi. Memani, Morowa la midaong ara gare ro,

“Tala kan mirulai. Tala kan tualo ibunam tuo ira mi. Karuk. Pa eba uraleng mibuo mar mirie lap.” a 
Are ratmat ga naganbuong maranit ira a ga obuuluan it urie ties la iot na Babam ula puaru. La igama,

“Ila Kakani la ume toagaulie. Are ratmat ga tala kan turau. Memani, tale kan puomeng inamaniap ba meba akosarmeng tavuk ba ila kire ira ruo ga orolaing nagan ira Morowa. Karuk.” b 
Tie, managiming teip mila uke o lotu tinan la misingmaiala o ties ang Morowa. Agatming me mulinim a tavuk maiang o nagan ga amiuluo. Tavuk ang Iesu Karisito la nevuoong it: tinan ga titot ga atatan makin. Are ratmat ga tara la mumaio non teip mii ga namo miroroumeng o ties, baraba omiuluan non ara non ara ties o usingnualap maiong. Karuk. Tavuk o parak, irie la tale kan ume mangangas dalap mi meba omiluan ties ang Morowa. Karuk. Pa na tara la omit la uakap ties ume ubonuvarap ang Morowa, dalap mi la mangangasmeng maset. Memani, iriro tavuk la tale kan maagaulie teip ga magaulap onim tinan la ameuluo meba maiaring parak. Karuk.

Non lavang la naong Morowa aime

10 Tie, titot la bunama apat mida ila kani la nei. Ga bumaning luaga me lavang la bume bualo kamniap aun Morowa. Pa miridaip onim Israel la mime okosar ubi na luguan o lotu a buruma, mirie la tale kan memaning kaguma meba maiong parak bo iriro luaga o lavang. 11 Memani, na tara miridai ila uke la okosarong ubi na luguan o lotu a buruma, ume uara olabuan ma sipsipup ga bulumakaup ga uavia iriro olabuan ga ula tapma na kabin ila babai migat meba akosarang lavang me udurat o kirinim. Pa miriro puvup ma miro mamanip, mime masuam na kit tapma lavie o taun Ierusalem. 12 Are ratmat ga Iesu gat la uavio ngitngit tapma malonim a tabuna o kudat na taun Ierusalem, meba makosarang inamaniap am meba babaim ba a olabuan a na irap a Morowa. 13 Are ratmat ga bubuo gat le bula tapma ai na tabuna a luguan ang Morowa, ga buaving mulinubap gare irie la uavio. 14 Memani, tala kan obup taun ba na uriro kimanam la ime iot mar mirie lap. Pa buga obuping uriro taun la eba betieng tubiat ga eba iot atatan makin.

15 Are ratmat ga busit le man buaving bonim a Morowa me nakap iro bonim a Iesu. Iriro tavuk la are lavang la bume akosar me aun Morowa. Eva, busit le man ovienbuong bonim a Morowa, urie la are mulinim ma nanamup buo. 16 Ga akosarming tavuk ila mumuri ira ma teip ga magaulap. Ga mirier pagap la maiot na luguap mim, mirie le mavuotming me maun inamaniap mila baim. Leba agimaang Morowa iriro tavuk ming, tie eba agatang iriro gare okosarming lavang me aun ga eba tevurusang me milam. 17 Omiuluan ties maiong teip mim mila uke ga mionang mapat. Memani, mime umaiale mibuo busit ga ubimeng maranit meba omiuluan ties ang Morowa ga eba ovaikmeng ubi ming ai. Are ratmat ga miptang ties maiong ga man omiuluan. Leba okosarming gare tiro, tie eba okosarmeng ubi maiong un tenubap, ga tala kan giginam dalap ma. Leba tale are ba rie, tie tale puoming meba miaring parak o ubi maiong. Pa leba giginam ba dalap ma me milam ga umialeng mibuo, uriro la eba tale miagailie. Karuk.

Ties lagorang

18 Tie, mimi le okosarming marik me ai Morowa meba paagaalie. Napang it meba akosarpang tavuk ila muri ma mirier lap ganam, are ratmat ga masainpang dalap pa la puvuvum na irap a Morowa. 19 Ga mitara narung me milam le marikming me ai Morowa meba tosagaang ga ina kakalait tala mi. 20 Tie, Ila Kani buang Iesu la betong gare migana ila uke la uale bubuo gare sipsipup am. Urukong olabuan a ga uvara iro maiogun meba angangasang mida ila kani la ut atatan makin. Ga tubiat Morowa a malina la inagat imua kabirana ma inamaniap mila mevara. 21 Are ratmat ga narung aime Morowa meba alam mirier pagap mila murum miun, ga eba omiuluo agat ang, ga eba mavuvuoang mirier tavukup la teuba maime na dalap buo iro ubi ang Iesu Karisito. Bualang bonim ula kanu aun Iesu Karisito atatan makin. Amen.

Lagorang o ties

22 Ekelsiap papap tuam, omirtung me uriro babam ula papou me miun meba mangangasieng dalap mi meba dusming maranit. 23 Narung me milam meba amira papa buang Timoti la avikmeng ara. Na tara leba kakalait betang toi, tie eba ila migimaing. 24 Osagaming “la ula muru” rung me maun mirier teip mim mila uke ga mirier teip ga magaulap ganam am Morowa. Teip ga magaulap onim na kantri Itali gat la osagameng “la ula muru” maiong me miun.

25 Ubonuvarap ang Morowa le iot ga mimir ganam.

Copyright information for `KTO