aSam 95:7-11
bSam 95:7-8

Hebrews 3

Bonim ula kakanu ang Iesu la okurupin bonim ula kakanu ang Moses

Are ratmat ga ekelesiap papap tuam, Morowa la unama na panbinim la miteong gat garet tinan la paiteong. Mibabaum na irap a. Are ratmat ga mimi le maset miabung agat ming ira a Iesu, iriro Apostolo ga Miridai ila uke la bume nagan ira a ga buaramo bonim a. Iriro migana la avuvuoong Morowa, irie la ouluan migat ties ang Morowa ga maagaulie inamaniap am Morowa, aret tinan Moses la ouluan migat ties ang Morowa ga maagaulie inamaniap onim Israel la maionama gare luguan ang Morowa. Pa bira ra, bonim ula kakanu ang migana la irilia luguan, la okurupin bonim ula kakanu a luguan. Are gat to, bonim ula kakanu ang Iesu la okurupin maset bonim ula kakanu ang Moses. Ut narit narit luguan, ame migana la irilia. Pa mirier pagap ganam, Morowa la makosarong. Moses, irie la migana o ubi ang Morowa, ga ume ouluan ties ang Morowa ga okosarong ubi na luguan ang Morowa. Ga na tara la ubiong gare rie, ume lake mavaik pagap tubiat Morowa la eba aramang ties maime. Pa Karisito irie Poi ang Morowa la amaning ubi meba ualeng bo teip ga magaulap la maionama gare luguan ang Morowa. Ga ouluan migat ties ang Morowa ga okosarong uriro ubi. Pa leba maranit man naganbuong ira Ila Kakani ga man auanbula un tenubap meba maset bukosarang tubiat, tie bubuo gat la bunama inamaniap am Morowa gare luguan ang.

Buat bualam ibup buo iro ties ang Morowa

Eva, Karisito la akurupin Moses migat. Are ratmat ga buptang ga naganbuong maranit iro uriro ties la ualo Muranama Ila Babai buun na Babam ula puaru. La tiesieng gare ro,

“Leba miptang nivunama a Morowa titot,
Tie, baraba manomin dalap mi maranit ga oguekming ties ang, are tinan eap mim la manomein dalap ma ga man oguekmeng ties ang na pianam la karuk ma inamaniap ga avuvuomeng. Eap mim la magimameng mirier pagap ganam la makosartung puoieng ira ma 40 ma karaip. Pa tale kan omeuluan ties tung, karuk. Man tovuvuomeng it. 10 Are ratmat ga papamnam dalap tuo maset aime iriro gar ma teip ga magaulap ga tugama, ‘Mirier lap ganam dalap ma la mime fufulutmeng ga tale kan mime menum na tavuk tuang.’ 11 Ga papamnam dalap tuo maset aime iriro gar ma mirie teip ga magaulap ga tiestung gare ro, ‘Migat tatuan, tala kan mumio tapma na pianam tung o aganuliap. Karuk kan migat.’” a 
12 Are ratmat ga ekelesiap papap tuam, mimi le temamalienming maset. Babun noba migana kabirana mi la amaning agat ula kiro, ga oulai nagan ang ga oguekang ties ga alang ibunam a ira Morowa, irie la inim atatan makin. 13 Miriera lap la bume bivam “titot it”, na irie tara, mirie ra lap ganam le man bualang it ties ula muru maun papap meba mangangasieng dalap ma. Memani, babun auluan noba tavuk o kirinim ga manoun dalap a ga oguekang ties ang Morowa. 14 Tara la pubuaro nagan ira Morowa, naganbuong maranit migat. Ga naganbuong maranit ira a ga ila puoieng na tara buang o nuvarap. Leba okosarbuong gare tiro, tie eba bunang un namurit dalap ga Karisito ga eba iat obula kamniap ula kanu aun Morowa. 15 Are uriro ties la iot na Babam ula puaru la tiesieng gare ro,

“Titot leba miptang nivunama a, tie baraba manomin maranit dalap mi, are tinan eap mim la man manomein maranit dalap ma ga man oguekmeng ties ang.” b 
16 Tie, aga irie gar tinan la mepta nivunama a Morowa, ga oguekmeng ties ang? Mirier teip ga magaulap ganam la malagiong Moses na kantri Isip ga namo mela Kenan, miriet la akosarmeng iriro tavuk ila kire. 17 Pa papamnam dalap a Morowa me aga puoieng ira ma 40 ma karaip? Papamnam dalap a me miriro teip ga magaulap la man okosarmeng kirinim ga makiraraong ga mevara ga memuam tongalip ma na nap la karuk ma inamaniap ana. 18 Morowa la tiesong migat tatuan me man gar ga tala kan puomeng meba maiobung na pianam o aganuliap ang? Miriro teip ga magaulap la oguekmeng ties ang. Irie la tiesong maime. 19 Are ratmat ga mabit, miriro teip ga magaulap la tale naganmeng ira Morowa, ga met iriro muana ga tale kan puomeng meba maiobung na uriro pianam ang o aganuliap.

Copyright information for `KTO