James 1

“La ula muru” me miun, Turuo Iemes, migana o ubi ang Morowa ga Ila Kakani Iesu Karisito. Omirtung urio babam ga osagarung me miun manaburuan ga narain ma garip ma teip onim Israel migat la omaiolai pianam ming ga mila maionama tapmat na uro kimanam gano.

Uvuvuo la ime ongangas nagan buong

Ekelesiap papap tuam, na tara la non ara non ara uvuvuop la namo betmeng ira mi, muana la naganming ira Morowa, tie buat giginam dalap mi. Karuk. Pa mimi le temiba maime maset. Memani, mamit pagap la betmeng it meba ovuvuomeng naganming, mirie la mime avaik tavuk o dus maranit ga miavim giginanimup. Are ratmat ga dusming maranit ga miavim giginanimup leba betmeng ira mi. Leba okosarming gare ro, tie eba man mikakanim ba iro nagan ga tala kan kagesming a paga ba ga a tavuk ang Morowa. Karuk. Tavuk ming la eba mumuri ba maset ga puvuvui ba na irap a Morowa.

Migana la kagesong o agat ula mumuru, irie le aekang me ai Morowa

Tie, leba noba migana kabirana mi la kagesong o agat ula mumuru meba ouluan agat ang Morowa, tie, aekang Morowa meba alang agat ula kanu aun. Eva, eba alang aun. Memani, Morowa la ume ualam papot ma pagap maun mirier inamaniap am ga tale kan ume bukbuk aime migana ba la aika. Are ratmat ga eba gat alang agat ula muru aun. Are ratmat ga na tara la amika Morowa, amikang migat un nagan ga buat mimaning narain agaripien. Karuk. Memani, migana la amanin narain agaripien, irie la tale ouluan maset ties ang Morowa. Karuk. Kauna gare boulup na pirom la oilafieng ifif ga teiara tapmat. Migana la are tiruo la tala kan agatong Ila Kakani la eba alang paga ba aun. Karuk. Memani, amaning narain agaripien la nekoratliong tapmat ga mirier tavukup ganam la makosarong, tale kan naganong ga makosarong. Karuk.

Ties me maun teip mila baim ga teip gat mila memanim papot ma pagap

Tie, ekelesiap papap pam la mime tekapir, temibat. Memani, bop mi la kakanim na irap a Morowa. 10 Pa ekelesiap papap pam la mimanim papot ma kakepup, buat it temiba me mitmat kakepup. Karuk. Pa mirie le temeba la eba kakapim ba bop ma na irap a Morowa meba mavienang bop ma tubiat. Memani, na tara la eba meving gare sasaip ma kaburabap, tie mirie kakepup la eba tale magamelie na irie tara. 11 Abit ara tara la betong efan, mitara papamne ga ume maii palisip. Sasaip ma kaburabap a palis la mime melum, ga sasaip ma kaburubap mila mumurum la mime nam. Aret tie ga miriro teip la memanim papot ma pagap, mirie gat eba man saikmeng na tara la man makosarmeng ka non ara non ara ubiap.

Morowa la ume buidang maset ga tale kan ume burana meba akosarbuong tavuk ila kire

12 Tie, miriro inamaniap la naganmeng ira Karisito ga miavio giginanim me mirier uvuvuop, mirie le temeba. Memani, na tara la ebar makurupmeling mirier uvuvuop, tie eba alang Morowa ninimiap la eba iot maset atatan makin maun are uniap maiong. Memani, midaong ara Morowa meba alang urio uniap maun inamaniap la mime na aime. 13 Pa miptang, leba aranang paga ba noba migana meba akosarang tavuk ila kire, buat tiesong gare ro, “Morowa la tourana ga akosartung irio tavuk.” Karuk. Eva, utmat la ties o kakarabunim. Kirinim la tale puoieng meba iranang Morowa, ga Morowa la tale ume urana migana ba meba okosarang kirinim. 14 Pa na buong kan ula kiro la ime mavanaieng dalap buo ga buirana meba akosarbuong tavuk ila kire. 15 Tie, tuga okosartang ties o uvuvuo. Uriro na ula kiro la teiara meba okosarieng kirinim, urio la are magabun la mugo la namo uvarangeieng. Ga tara la betieng kirinim ga kakanu, ime ovarangeieng nuvarap.

16 Tie, ekelesiap papap tuam migat, ebun miairang uriro na ula kiro ga mikarabutiala. 17 Mirier pagap ganam mila mumurum ga mirier kamniapup la babaim migat, mirier ganam la mime mamaio aun Morowa. Iriro Morowa, irie la okosarong lalabie na panbinim. Eva, irie la mumuri ga tale ume aigorula tavuk ang ila muri, are louburien a non paga la betong efan ga laklage pa tubiat inagat papoi. Morowa la tale are tie. Karuk. Pa unama gare kan tie atatan makin. 18 Ga iro kan na ang, bukosarong ga betbuong gare lop am o ties o migat pa irie gare Mamo buang. Eva, irie la buiteong iro kan ties ang migat meba bunang ga irie gare natauan gar kabirana ma mirie inamaniap ganam ga mirier pagap ganam la makosarong.

Leba naganbuong migat ira a Morowa, tie eba makosarbuong tavukup mila mumurum gat

19 Tie, ekelesiap papap tuam la narung maime, mimi le maset amira iriro paga: Mimir ganam le maset miptang ties ang non migana. Ga mimir ganam le teteiliat ming pa buat kakalait tiesming o bukbukming. Memani, tavuk ma dalap mila papamnam la tale avaikmeng tavuk ila puvuvui la naong Morowa meba akosarbuong. 21 Are ratmat ga maduratming mirier non ara tavukup mila papalim ga tavukup mila kiram la mime busit bet na dalap mi. Ga tekapirming ga omila urio ties la ulio Morowa na dalap mi. Uriro ties, urie la puoieng meba ina milagiieng.

22 Mirulo maranit migat gare ro, Buat mipto agarit uriro ties. Karuk. Narung migat meba omiuluan. Pa lebat miptang agarit, tie mimi la tevanaming kan. 23 Leba noba migana la upto agarit ties ang Morowa, ga tale ouluan. Irie la are migana la tegimaong na tilagu. 24 Eva, ogimaong kan pava a, pa tubiat la ula ga kakalait uvaio pava a la ui gare mani. 25 Pa maimai ang Morowa la mumuru migat ga ime maagailie teip ga magaulap meba magomeng kiribasiap maiam ga memung puvut na irap a Morowa. Ga leba migana ba la maset uii na urio maimai ga ouluan migat, tie eba malaminaisang Morowa ubiap ganam la ume makosar.

26 Tie, leba migana ba la teagatong irie kan la mumuri ga ume lotu migat me ai Morowa pa tale maset uale bo nanam a, migat irie la tale ouluan ties ang Morowa. Karuk. Irie kan la man tevanaong. Are ratmat ga nagan ang ga lotu ang la aret paga agarit. 27 Eva, tavuk ang ekelesia la puvuvui maset ga tale amaning kiribas na irap a Morowa Mamo buang la are ro: Bubuo le maagabulie lop la mevara ra irap maiam ga nagap maiam, ga magabulie magaulap la mevara laip maiam ga ubualeng mabuo na tara la betmeng giginanimup ira ma. Ga non gat paga, maset omamalienbuong nunumiap buong kan meba tale bukosarang tavuk onim na uro kimanam meba abuuluan ga bupapalim ba na irap a Morowa.

Copyright information for `KTO