James 2

Akosarbuong it namurit tavuk ila muri me maun mirier inamaniap

Tie, ekelesiap papap tuam, naganming ara ira Ila Kakani buang Iesu Karisito. Iriro Ila Kakani buang, irie la amanim pagap mila mumurum na panbinim. Are ratmat ga leba maratming ekelesiap me na non ara garip na agat ming, pa maset umiale mabuo mirie la memanim papot ma kakepup, pa mialam ibup mi ira ma inamaniap agarit, tie akosarming tavuk ila kire. Are ratmat ga akosarming it namurit tavuk ila muri ira ma mirier inamaniap ganam. Agatming maset me uriro gas tung: Na tara la iat nebolaming meba miptang ties ang Morowa, tie narain teipien la liobu na luguan ming o lotu: Non migana la tesasaong maset ga amaning baiama a gol la uabua na kinonam a, la uobu na luguan o lotu. Pa noba migana la bai, irie la gigiritmeng it sasaip am ga tale mumurum, irie gat la uobu na luguan o lotu. Tie, atabo eba akosarming tavuk ila mumuri ira migana la maset kan tesasaong ga eba amilava, “Munang nonang abuo iro luaga la muri.” Pa atabo eba amilava migana ila bai gare ro, “Nunuo, munang dusnang tasik.” o “Nonang to kagarat mai kibap tuo.” Leba akosarming tavuk la are rie ga miniang irio migana la bai, tie akosarming tavuk ila kire na irap a Morowa, are la avuvuoming irie ekelesia iro agat ming ula kiro.

Tie, ekelesiap papap tuam la narung maime, miptang ties tung. Miriro inamaniap la baim na irap ma inamaniap onim na uro kimanam, mirie la maiteong Morowa ga eba betmeng gare inamaniap la naganmeng maset ira a. Ga uabuara Morowa kaguma ira ma miriro inamaniap la naong maset maime, meba maionang tapma na inamon ang ga ualeng mabuo, are la midaong ara tinan. Pa mimi la mime mamulimiba miriro inamaniap mila baim. Maset onagiming utmat: Aga la ume mibounama ga uabu giginanim mibuo ga miurana me na ties, a? Eva, miriro inamaniap la memaning papot ma kakepup, miriet la okosarmeng gare tiro. Migat, uabu Morowa bonim ula mumuru ang Karisito ira mi? Pa aga la ume fugau iro utmat bonim, a? Irie gar ma inamaniap la memanim papot ma kakepup, miriet la mime akosar itmat tavuk.

Tie, lama omiuluan uriro natauan maimai la ualo Morowa buun, tie mimi la akosarming tavuk ila muri na irap a Morowa. Uriro natauan maimai la omirmeng na Babam ula puaru, urie la igama, “Maset naming me mirie non migap mim are la naming kan me milam.” Pa leba maratming ekelesiap me na non ara garip na agat ming, ga maset umiale mabuo mirie la memanim papot ma kakepup, ga mialam ibup mi ira ma inamaniap agarit, tie akosarming tavuk ila kire, ga arupmiaba ra irio maimai ang Morowa. 10 Memani, leba noba migana la ume busit mauluan mirier maimaiap, pa arupuaba namurit it maimai, tie irio tavuk ang are la marupuaba ra mirier maimaiap ganam na irap a Morowa. 11 Abit ara, Morowa la tiesong gare ro, “Mimi mila magiang, buat akosarming tavuk o sadak”, ga tiesong gat gare ro, “Mimi la buat minamuam inamaniap ga meving.” Are ratmat ga leba tale akosarnang tavuk o sadak, pa nunamua noba migana, eva nunuo migana la betnung gare migana la ume marupuaba mirier maimaiap.

12 Tie, mimi le maset tiesming o ties ula muru ga akosarming tavuk ila muri na irap a Morowa, memani eba midusang na ties ga oauluan maimai ula nou ga mivuvuoang. Uriro maimai ula nou, urie la eba buagailie meba akosarbuong tavuk ila muri ga ina bulagiieng tubiat. 13 Memani, leba migana ba la tale ume kadik maime non inamaniap, tie eba tale kadikang Morowa aime, na tara la mavuvuoong inamaniap na ties. Karuk. Pa migana la kadikong me non ara inamaniap ga akosarong tavuk ila mumuri ira ma, tie eba tale araung me iriro tara o ties. Karuk kan migat. Memani, irie kan la puoong meba okurupeling ties.

Leba tale asingiala nagan buong tavuk ila mumuri, tie uriet pagat agarit

14 Tie, ekelesiap papap tuam, leba amama migana ba, “Tume nagan ira Karisito”, pa tale kan ume akosar tavuk ila mumuri, tie naganang irio migana la aret paga agarit. Atabo nagan are tiruo la puoieng meba aagailie na tara la gorang la eba ina malagiang Morowa inamaniap am? Karuk kan migat. 15 Leba noba ekelesia papa o lou la tale amaning buruma ga parak ba, tie tale puoong noba mi meba aalava gare ro, “Nolaminaisang Morowa ga malina le ot na dalap nuo ga eba noagaalie Morowa meba manoping burap ga parakiap mila mumurum.” Tie, la mimi kan la tale mialo parak ba aun meba magailie neip a, tie atabo urio ties la eba aagailie iriro migana gare ba mani, a? Karuk kan a paga. 17 Are ratmat ga uriro nagan la tale akosarieng tavuk ila mumuri na ninimiap ang migana la naganong, tie iriro tavuk o nagan la uvara ra na irap a Mrowa.

18 Tie, atabo non migana la eba amama, “Ualo Morowa kamniap maun inamaniap am narit narit. Are ratmat ga non migana la ume nagan, pa non migana la ume akosar tavuk ila muri.” Tie, tuga tapulang uriro ties gare ro, “Leba nagannang pa tale nume akosar tavuk ila muri, tie, eba onera urie nagan nung gare mani? Pa turuo eba akosartang tavuk ila muri, ga met iriro eba nosingiala o nagan tung.” 19 Tie, atabo nunuo la nume nagan gare ro, Morowa narit it la unama. Mumuru nagan nung! Pa muranap mila kiram gat la naganmeng gare tie. Pa didirmeng gat un nuraiap, memani tale mime omeuluan ties ang Morowa ga eba eralim Morowa na ties ga eba mela na kit o iou. 20 Nunuo migana ila bangutong migat! Lama nagannung it, pa tale akosarnung tavuk la teuba Morowa aime gat, tie nagan nung la aret paga agarit. 21 Agatnang memani ga iva Morowa Abraham gare migana ila puvuvui? Naptang, Abraham la uabua poi ang Aisak bo lavang ga namo alang gare kamniap. Na irie tara, agimaong Morowa tavuk ang ga iva irie migana ila puvuvui. 22 Agatming maset, uriro nagan ang Abraham ga tavuk ang ila mumuri, litie la iat nelipama, ga itmat tavuk ila mumuri la opuoong migat nagan ang. 23 Met iriro tavuk, non ties na Babam ula puaru la opuoong migat. Uriro ties la ilo gare ro, “Abraham la naganong iro ties ang Morowa ga iva Morowa irie migana ila puvuvui.” Ga Morowa la iva gat irie migan ang.

24 Are ratmat ga titot la mira la uakap gare ro, Migana ba la naganong agarit, tala kan iva Morowa migana ila puvuvui. Karuk. Agatong aime migana la akosarong tavuk ila mumuri, ga ira iriro muana eba evang Morowa migana ila puvuvui. 25 Aret uro magabun o sadak Rahap tinan la uiale bo teipien o uniap tigit na taun Ieriko ga tubiat la ina lesagaieng Rahap ga ina bun oliuluan non alang ga igoliong. Eva, anagiong Morowa tavuk la akosarieng Rahap ga ivo urio magabun urie magabun ula puvuvui. 26 Tie, leba maolaing muranama neip a migana ba, miriro neip la mevara ra. Aret tie, leba migana ba la naganong pa tale kan akosarong tavuk ba ila mumuri, tie urie nagan ang are la ivara ra.

Copyright information for `KTO