James 3

Maset temamalienbuong me tiesiap buam

Tie, ekelesiap papap tuam, migat ara mirier inamaniap ganam la eba dusmeng na ties ang Morowa. Pa bira na irie tara, Morowa la avuvuoong ara tavuk maiang, ga eba maset mavuvuoang teip o usingnualap. Are ratmat ga ebun papot ma teip kabirana mi la omela ubi la mime masingmiala teip ga magaulap a tavuk la naong Morowa aime. Memani, papot ma taraiap la bume makosar non ara non ara kiribasiap ga bume okaban. Pa leba migana ba la puoong meba tale makosarang tiesiap ba mila kiram, tie, irie migana ila puvuvui maset na irap a Morowa ga irie la puoong meba mairorotang mirier napup ma neip a.

Na tara la nabuong meba akosarbuong hos meba ouluan ties buong, tie bume buabua nap a ain na nanam a hos ga irat iriro tavuk bume mairorot neip a ganam. Ga agatbuong gat tavuk iang sip ula kakanu la ibirieng na pirom. Sip la paga ila kakani, ga ifif ula mamaranu la ime oilaf na tara la ibirieng na pirom. Pa stia o sip la tatak arot paga. Pa leba ama ala kepten na nap ba, tie ume arigiong isik tatak stia ga ime aiuluan sip me na man nap la namo ala iriro kepten ana. Aret gat tie, uriro malobiem, uriet la tatak nap ma neip buo, pa me uriro malobiem teip la mime tekanir maset ga mavien bop ma me nakap. Bira ra, tatak it kit la puoieng meba ira ga betieng kit ula kakanu na panap ga masuamieng kuop ganam. Eva, malobiem gat la are kit. Urie, non nap la ut ira ma neip buo, pa mitara ime ivam papot ma non ara tiesiap mila kiram ga ime makosar neip buo ganam ga papalim. Ga ime makosar non ara non ara tavukup mila kiram ga okiraraieng ninimiap buong gano. Uriro kit, urie la ime bet na kit o iou ang Satan. Tie, ame non ara non ara suvailap, ga kobengip ga kagokup, ga mirier pagap la mime maiot na pirom. Eva, puomeng inamaniap meba malasengmeng miriro pagap ga makosarmeng meba meptang ties ga maionang mapat. Pa karuk kan a migana ba la puoong meba olasengang malobiem a kan. Karuk. Mirier lap ganam malobiem la tale kan ime oiuluan ties ga ime teiara busit me tiesiap mila kiram, are kabo o non kuguom ula kiro la inamua migana ga uvara. Ma malobip buo, bume avien Ila Kani Ira buang. Ga ma malobip buo kan, bume okosar ties ula kiro ga bume makaran mirie non teip ga magaulap la makosarong Morowa meba betmeng gare Morowa kan. 10 Na namurit nanam, bume avien Morowa ga bume ties o karan gat. Ekelesiap papap tuam, buat miaira iriro tavuk ila kire le betang kabirana mi. 11 Maset onagibuong. Karuk kan o danuot ba la ime bet burunam ula mumuru me tapnuap ga burunam ula tesu gat. 12 Ekelesiap papap tuam, atabo kuop a fig la puomeng meba mulum ba ma kabop a oliv, a? Tale puoieng. Ga atabo kuop a wain la puomeng meba mulum ba ma kabop a fig, a? Urie gat la tale puoieng. Are gat tie, burunam ula tesu la tale puoieng meba iat betieng ga burunam ula mumuru me tapnuap na namurit danuot. Karuk.

Agat ula muru onim na panbinim ga agat ula muru onim na kimanam

13 Tie, leba aga ba migana kabirana mi la amaning agat ula muru ga unirap ula muru maset, tie mumuru le masingala o agat ang ula muru: Ninimiap ang le maset betieng la uakap na irap ma inamaniap ga masingala a tavuk ila muri ga tavuk o uteteiliat. 14 Pa la mimi la mime kiram dalap mi maime non teip ga mime oisin alang meba miavim bop mi me nakap, tie mimi la buat tekanirming me agat ming ula muru ga unirap ming. Karuk. Memani, leba are ba rie, mikarabum ara. Ga urio ties ming la tale nepuoieng ga ties migat ang Ila Kakani. 15 Utmat non ara agat ula muru la tale muio aun Morowa. Karuk. Pa pagat onim na uro kimanam. Ga na me neip onim na uro kimanam la betieng gat aun Satan. 16 Miptang, miriro inamaniap la mime kiram dalap ma me non inamaniap ga mime oisin alang meba maiavim bop ma me nakap, mirie la tale kan mime maionama maset aun malina, pa mime makosar non ara tavukup mila kiram.

17 Pa miriro ekelesiap la omela agat ga unirap ula mumuru aun Morowa, mirie la mime makosar tavukup gare ro, Natauan, mime akosar tavuk ila babai. Pa lama narain, mime maionama aun malina ga non teip, ga mime mepto ties maiong non inamaniap la maagamelie. Non gat paga, mime kadik migat me non ara inamaniap ga maiaviam parakiap ma tavukup mila mumurum. Eva, mimet akosar namurit tavuk ira ma teip la memaning bop ga ira ma teip agarit. Ga tale mime kakarabum ira tavuk ila mumuri la mime ameuluan. Karuk. Mime ameuluan migat. 18 Miriro inamaniap la menum aun malina, mirie la mime na migat me narit dalap ga non teip ga maiaviam parakiap ma tavukup mila puvuvum, kamena gare migana la ulio kabo na ubi ga tubiat eba makakavaang parakiap mila mumurum.

Copyright information for `KTO