bSam 118:25-26
dSekaraia 9:9
fAisaia 53:1
gAisaia 6:10

John 12

Maria la aurukieng sanda bo kibapien a Iesu

Tie, gunamur ma lap la maiot ka, ga lap mila kakanim o lotu leba betmeng. Na irie tara, Iesu la ula Betania, pianam ang Lasaro, iriro migana la imua Iesu na una. Okosarmeng parak meba teaba Iesu na urio pianam. Pa Mata la man iava iouna o parak, pa Lasaro la man unama kabirana ma inamaniap la parakmeng ga Iesu. Na iriro tara Maria la iara nap a kilo a sanda ila maiaba kakepup a, ga muio maikinieng kibap a Iesu. Urie, teiara ga lebaila kibapien a ma kavurup o bugam o kan. Ga uriro kukuf ula mamaguieng a sanda la dakieng na luguan gane. Pa non kulot ang o usingnualap, bonim a Iudas onim na pianam Iskariot, iriro migana tubiat leba abung Iesu na kilalap ma karorap am, irie kan la tiesong gare. “Kuot! Memani ga igamariro uriro magabun? Mumuru le buarang iriro sanda ga bualang maun noba inamaniap meba asaumeng ga buaram kakepup gare 1,500 ma Kinap ga bualam maun teip mila baim!” Migat, Iudas la tale kan agatong me teip mila baim ga tiesong gare tiro. Karuk. Irie migana o pula. Amaning ubi la ume uale bo mirikbuom ma kakepup am Iesu ga lop am o usingnualap, pa irie kan la ume mapula non kakepup la maiot ana. Pa ugama Iesu, “Nairang uriro magabun. Le iaring iriro sanda puoieng, na uriro la leba taving ga tomemung. Teip ga magaulap la tale memanim kakepup eba man maionang busit kabirana mi. Pa turuo la tala kan tunama ga mimi busit.”
12:8Are ratmat ga uriro magabun la aiop tara iang ila mumuri meba akosarieng iriro tavuk ila muri ira ruo.


Miridaip mila kakanim la meburio ties meba menamung Lasaro ga aving

Urie, tara la unama Iesu Betania, papot ma teip ga magaulap onim Iudaia la ameit Iesu. Are ratmat ga mumaio meba agimameng Iesu. Pa talet mumaio meba agimameng Iesu. Karuk. Mepto ties a Iesu la ina imua Lasaro na una ga mumaio meba agimameng. 10 Are ratmat ga miridaip mila kakanim la meburio ties meba gat menamung Lasaro ga aving. 11 Memani, papot ma teip ga magaulap onim Iudaia la naganmeng me paga la akosarong Iesu ira Lasaro. Ga mamaiolai miridaip mila kakanim ga naganmeng ira Iesu.

Iesu la uobu Ierusalem gare Orong

12 Urie, na la tubiat gar ila kakani ma teip ga magaulap la mumaio ra Ierusalem meba ogimameng uriro la ula babau la ula aipieng ga, mepta gat ait aime Iesu la namo muong na taun Ierusalem. 13 Are ratmat ga maiaram muraip ma kuop pam ga mela abolameng na alang. Ga man kukupmeng gare ro,

“Tenubap me ai Morowa! Eva, Morowa le aidangang maset iriro migana la muo na bonim a Ila Kakani. Irie Orong iang Israel.” b 
14 Pa uara Iesu non donki ila kubama ga unama abuo. Are ties la iot na babam ang unuli Sekaria la omirong:

15 “Mimi teip ga magaulap onim na taun Ierusalem! Baraba mirau. Agimaming. Orong ming la muo ra titot. Unama bo donki ila kubama ga muo.”
12:15Muana a iriro la are ro: tale kan muo meba anamum teip ga magaulap onim na taun ba. Karuk. Muo meba akosarang tavuk ma dalap meba maiot teiliat.
,
d 
16 Lop am o usingnualap la tale ka ameit muana a iriro paga. Pa tubiat la imua Morowa Iesu na una ga ina oula Iesu lalabie ang ula kakanu na panbinim, na irie tara la ina oagatmeng babam ula puaru la tiesieng gare tiro aime. Ga ina agatmeng iriro paga la akosarmeng inamaniap ira a. 17 Tara la uvara Lasaro ga ut na una, papot ma teip ga magaulap la maionama ga Iesu. Are ratmat ga agimameng la amarikong Lasaro ga teuara na una. Titot miriro teip ga magaulap la man baismeng a iriro paga la akosarong Iesu. 18 Are ratmat ga teip ga magaulap la mepto ties aime Iesu la akosarong iriro paga o turupnuabap ga mela abolameng na alang. 19 Pa man tiesmeng Parasaiop kabirana ma gare ro, “Titot la ogimabuong ubi buong la tale puoieng. Teip ga magaulap la mela ga ameuluan.”

Non garip ma Grikip la namo agimameng Iesu

20 Urie, kabirana ma garip ma teip ga magaulap la mumaio na taun Ierusalem na uriro la ula babau la ula aipieng meba okosarmeng lotu me ai Morowa. Non Grikip gat la mumaio. 21 Tie, miriro Grikip la mumaio ai Filip iriro migana onim na taun Betasaida na provins Galili. Ga amarikmeng gare ro, “Migana ila kakani, paga agimapang Iesu.” 22 Tie, Filip la ula aulo Andrias. Are ratmat ga lila alilo Iesu la namo agimameng Grikip. 23 Pa upulo Iesu uriro umarikliong ga leulo gare ro, “Tara ruang Migana migat ang Morowa la namo arang bonim ula kakanu, la betong ara titot. 24 Mirulo, migat. Leba noba kabo a wit leba tale ilaming na kimanam ga iving, tie ebat urie ba talamet leba iot. Pa leba iving, tie eba siksikieng ga iaring papot o parak. 25 Leba naang migana ba me ninimiap ang kan, ninimiap ang la eba karuk ba ume. Pa leba migana ba la ualo ibunam a iro ninimiap ang na uro kimanam, eba aring ninimiap la iot atatan makin. 26 Leba okosarang migana ba ubi rung, mumuru le toauluo. Ga pianam la tunama una, migana ruang o ubi gat, eba onang ga turuo una. Leba okosarang migana ba ubi rung, tie eba alang Mamo ruang bonim ula kakanu aun.”

Eba maiaving Migana migat ang Morowa

27 “Titot la giginam dalap tuo ga mitara agattung papot. Ga eba mani le taramang, a? Atabo eba tiestang gare ro, Mamo, avugutnara iriro paga la namo betang ira ruo titot? Karuk. Tala kan tiestung gare tie. Iriro tara o giginanim leba betang ira ruo. Irirot i muana ga muruo na uro kimanam.” 28 “Mamo, okosarnang bonim nuo meba kakanu ba.” Tiesong Iesu gare tiro, pa non ties la maio nakap na panbinim la tiesieng gare ro, “Okosartung ara bonim tuo ga kakanu ga eba gat ina okosartang ga kakanu ba maset.” 29 Teip ga magaulap la dusmeng kagarat, la mepto uriro ties, ga turupmaiaba kirat ga megama, “Non duk la ilo.” Pa mirie la megama, “Non angelo isik la tiesong.” 30 Upulo Iesu ties ga ugama, “Uriro ties la tale betieng meba toagailie. Karuk. Betieng meba miagailie. 31 Titot eba avuvuoang Morowa tavuk maiang teip ga magaulap onim na uro kimanam; titot eba akalaang migana ila uke, Satan la uale bo uro kimanam. 32 Titot la tunama na kimanam, pa tubiat eba tomaiaving me nakap. Na iriro tara eba taranam mirier teip ga magaulap ganam ga mumaiong toi.”
12:32Iesu la tiesong me inamaniap leba maiaving me nakap bo maiogun. Ga na uriro alang Morowa la eba aving Iesu ga ala nakap na panbinim ga onang ga Morowa.
33 Uaramo Iesu uriro ties la masinguala a man tavuk leba aving ana; iro maiogun. 34 Papot ma teip ga magaulap la mepulo ties ang gare ro, “Papto ties gare ro na maimai; Karisito leba emung ga pareang. Pa are mani ga tiesnung, eba maiaving Poi ang migana? Iriro Migana migat ang Morowa irie aga?” 35 Tie, maulo Iesu gare ro, “Tatak it tara lalabie la unama ka ga mimi. Ga mimaning ka lalabie, gare ratmat ga mimung na lalabie. Ebun miialu arubu. Migana la unum na arubu, tale teit maset ula lagum. 36 Titot mimaning ka lalabie, are ratmat ga naganming ira lalabie, meba mimi ba lop iam lalabie.” Iesu la uaramam ara miriro tiesiap ga maulai ga kagouri maime.

Papot ma Iudaiap la tale mime naganmeng ira Iesu

37 Eva, agimameng la makosarong papot ma kagup onim na panbinim, pa tale kan naganmeng ira a. Karuk. 38 Are ratmat ga ties ang unuli Aisaia la iario parak. Ugama,

“Ila Kakani, aga la upto bais pang? Eva, Ila Kakani, eba osingnala ngangas nung aun aga?” f 
39 Are ratmat ga tale kan puomeng meba naganmeng ira Iesu. Unuli Aisaia la umirong me muana a iriro paga pa non nap o uriro babam ang. La igama,

40 “Morowa la masapsapong ara irap ma, ga makosarong dalap ma ga libonmeng. Babun magimameng irap ma noba pagap ga dalap ma leba mameira muap ma noba tiesiap, ga eba marigimeng dalap ga ina mumaiong toi, ga eba ina mamumurirarang.” g 
41 Aisaia la ogimaong lalabie ga ngangas ula kakanu ang Iesu ga uaramo uriro ties aime Iesu. 42 Migat, papot ma teip mila uke gat la naganmeng ira a. Pa merau me Parasaiop ga tale maiaramo la uakap nagan maiong. Agatmeng, babun makalameng na luguan o usingnualap. 43 Memani, nameng me uvien ma bop maun teip ga magaulap. Pa tale nameng meba mavienang Morowa bop ma.

Ties la baisong Iesu o la eba avuvuoang tavuk maiang teip ga magaulap

44 Pa tiesong maranit Iesu ga ugama, “Man migana la naganong ira ruo, talet naganong ira ruo. Karuk. Naganong gat ira Mamo, irie la tosagaong ga muruo na uro kimanam. 45 Man migana la togimaong, irie la agimaong gat Mamo irie la tosagaong ga muruo togo. 46 Muruo na uro kimanam gare lalabie. Are ratmat ga migana la naganong ira ruo, irie la tala kan unama na arubu. 47 Man migana la upto ties tung ga tale omeuluan, tie tala kan mavuvorung gare ias. Tale kan muruo meba tonang ga mavuvorang teip ga magaulap onim na kimanam. Karuk. Muruo meba ina malagirang. 48 Pa man migana la ualo ibunam a ira ruo ga tale upto ties tung, amaning ias meba avuvuoang. Ties la tuaramo urie leba avuvuoieng iriro migana na la lagorang. 49 Memani, tale kan tuaramo ties o agat tung kan. Karuk. Mamo la tosagaong ga muruo to, irie kan la toulo ma mirie tiesiap ganam meba taramam. 50 Ga orit, ties ang Mamo la ime ovaik ninimiap la iot atatan makin. Are ratmat ga mirier tiesiap ganam la tume tuaramam, tume makosar gare tie la toulo Mamo.”

Copyright information for `KTO