John 3

Tiesong Iesu ga Nikodimo

Non migana la unama bonim a Nikodimo. Irie non Parasaio ga migana ila uke maiang Iudaiap. Iriro migana la muo ai Iesu na arubu ga aulo gare ro, “Migana o usingnualap, pava non Iudaiap la nopet, Morowa la nosagaong ga munuo gare migana o usingnualap, memani leba tale onang Morowa ga noba, tala kan puoong meba makosarang miriro kagup onim na panbinim la nume makosar.” Upulo Iesu ties ang gare ro, “Norulo migat: Leba tale betang migana ga nei ba a Muranama Ila Babai, tala kan puoong meba ogimaang inamon ang Morowa.” Pa amarikong Nikodimo Iesu, “Are mani ga migana ila kani la puoong meba ina betang ga neip mila neim gat? Atabo puoong meba ina obung na karima o naga ang ga eba ina avarageieng gat, a?” Pa Iesu la upulo uriro umarik gare ro, “Norulo migat: Leba tale avaragemeng noba o burunam ga a Muranama Ila Babai, tala kan puoong meba obung na inamon ang Morowa. Naga la avarangeieng kulot ma neip onim na uro kimanam. Pa avarangeong Muranama Ila Babai kulot meba betang migana ang Muranam Ila Babai. Baraba turupnuaba, togo la tugama me nulam, ‘Inagat tevarangenang.’ Ifif la ime aiuluan kan tavuk iang ga ime kali na non ara non ara napup. Nume nupto alagaieng ifif, pa tale onit lagum la maio o ila lagum. Aret tie la avarangeong Muranama Ila Babai migana.” Nikodimo la amarikong Iesu gare ro, “Miriro pagap la eba betmeng gare mani?” 10 Ugama Iesu, “Gare mani? Nunuo migana o usingnualap maiang inamaniap onim Israel, pa tale kan manit miriro pagap, a? 11 Norulo migat, ties pang a paga la avet. Ga paramo ties a paga la agimapang ara. Pa mimi gar maiang Parasaiop la mime mialam ibup mi ira. 12 Mirulo ma pagap onim na kimanam pa tale kan naganming me uriro ties. Leba miralava ma pagap onim na panbinim, eba naganming gare mani? 13 Karuk kan a noba migana la ula nakap na panbinim, pa Migana migat ang Morowa iriet talamet la mavo na panbinim ga muo to lourup. 14 Are Moses la uario kagok a bras me nakap toruan na pianam la karuk ma inamaniap. Aret tie leba maiaving me nakap Migana migat ang Morowa iro maiogun, 15 Are ratmat ga migana o magabun ba la naganong me urio ties tung ga touluan, eba oala ninimiap ula iot maset atatan makin.

16 “Morowa la amaning it namurit kulot la unama. Pa mitara naong Morowa me mirier teip ga magaulap ganam onim na kimanam. Are ratmat ga uala iriro narit kulot maun. Okosarong gare tiro me mirier teip ga magaulap ganam leba naganmeng ira a ga ameuluo, tala kan iomeng. Karuk. Eba omela ninimiap ula iot maset atatan makin. 17 Morowa la tale kan tosagaong turuo Poi ang me na uro kimanam meba mavuvuorang teip ga magaulap onim na kimanam ga tabum na ties. Karuk. Tosagaong ga muruo meba ina malagirang. 18 Pa migana la naganong ira ruo ga touluo, tala kan dusong na ties tubiat. Pa migana ba la tale naganong ira ruo ga touluo, dusong ara na ties. Memani, tale kan naganong iro bonim tuo, iriro narit Poi ang Morowa. 19 Muana o dus na ties la are ro: Betong ara lalabie na kimanam, pa teip ga magaulap la mitara nameng me arubu. Tale nameng me lalabie. Memani, teip ga magaulap la mime akosar tavuk ila kire. 20 Mirier inamaniap ganam la akosarmeng tavuk ila kire, nekaromela ga lalabie. Tale nameng me tavuk maiang ila kire le ot la uakap me noba le agimaang. Are ratmat ga tale kan puomeng meba mumaiong na lalabie. 21 Pa migana la akosarong tavuk ila migat ume muo na lalabie, ga eba amira maset teip ga magaulap gare ro, ‘Irie la okosarong ubi ang o kukunim ang Morowa.’”

Ioanes o unuvariap la tiesong la uakap me Iesu irie aga

22 Tubiat Iesu ga lop am o usingnualap la omaiolai taun Ierusalem ga mela na non napup o Iudaia ga unama ga mirie. Ga uavariam non teip ga magaulap. 23 Na irie tara tale ka uabua orong Herot Ioanes o unuvariap na luguan o arubu. Ga Ioanes gat la uavariam na pianam Ainon, kagarat u non pianam Salim. Papot ma danuorabip la maiot na uriro pianam, are ratmat ga mumaio teip ga magaulap ga omela nuvietiap. 25 Tie, non ties o danunumiap la teiara kabirana ma non lop o usingnualap am Ioanes ga Iudaiap. Man nenanamela me tavuk o nuvietiap. 26 Are ratmat ga mela lop o usingnualap ai Ioanes ga amelo, “Migana o usingnualap, iriro migana tinan la unama ga nunuo toma na taralap o danuot Ioridan ga tiesnung a, iriro migana la uavariam teip ga magaulap la namor nomaiolaing mirier teip ga magaulap ga mela ai.” 27 Ioanes la upulo ties ga ugama, “Morowa na panbinim la eba tale alang paga ba un migana ba, irie kan la tala kan puoong meba arang. 28 Mimi kan la miptor urie ties la tuaramo tinan, ‘Tale kan turuo Karisito pa Morowa kan la tosagaong ga muruo ga tuke aime.’ 29 Iesu la kauna gare non migana la namo magiang ga teip ga magaulap la are kuala ang. Turuo gare migan ang iriro migana la namo magiang ga mating tenubap ula kakanu migat la tupta nigunama a ga agimarung la olagiong kuala ang. 30 Bonim a le kakanu ba me nakap, pa bonim tuo le inie me lourup. 31 Irie kan la mavuo na panbinim ga makurupin mirier teip ga magaulap ganam. Turuot migana onim na uro kimanam ga tume ties ma pagap onim na kimanam. Pa irie la mavuo na panbinim ga makurupin mirier inamaniap ganam. 32 Ume uaramo ties ma pagap la magimaong ara ga uptam ara na panbinim. Pa karuk kan a migana ba la ume oula uriro ties la ume bais o. 33 Migana la ume oula ties ang, urie la busingiala ties ang Morowa la migat o. 34 Iriro migana la asagaong Morowa ga muo, ume uaramo ties ang Morowa. Memani, tale uala Morowa nap arot a Muranama Ila Babai aun. 35 Morowa la mitara naong me iriro migana. Muana la irie Poi ang. Are ratmat ga uabuam mirier pagap ganam na kilan a meba ualeng mabuo. 36 Are ratmat ga migana la naganong iro ties ang ga oauluo, eba oala ninimiap ula iot maset atatan makin. Pa migana la tale naganong iro ties ang ga oauluo, tala kan oula ninimiap. Karuk. Mukmukanim ang Morowa la eba iot ira a.”

Copyright information for `KTO