Luke 10

Iesu la masagaong 72 ma teip meba mela okosarmeng ubi ang

Tubiat Ila Kani la maiteong non 72 ma teip gat ga masagaong ga mela ut narain ut narain ga mela meke aime. Masagaong ga mela na mirier taunup ga pialap tubiat irie gat leba ala mana. Ga maulo ga ugama, “Papaluaip ma paparakiap la piram ara na ubi pa karuk kan ma papot inamaniap o ubi meba kakavameng. Are ratmat ga marikming me Ira iang ubi meba masagaang inamaniap ba o ubi meba mela mepamum paparakiap. Mila, pa miptang; misagarung gare tatak sipsipup kabirana ma suvailap. Baraba miavia kigie ba ma kakepup ga kein me unuaviap ma upaubip ga kibap me ubut. Ga buat mialo ‘kabirana’ aun noba na alang.

Leba mila miobung na luguan ba, lake ka tiesming gare ro, Malina le ot maun teip ga magaulap onim na iro luguan.” Ira ang irie luguan leba migana ba la buat maiot teteiliat dalap a, eva, iriro malina la miala aun eba ot aun iriro migana. Pa leba karuk ba a migana ba gare tiro, irie malina la miala maun eba ina terigiang ga ina ot miun. Man mionang it na iriet namurit luguan. Ga man parakming ga man tapmio ma pagap la maialam miun, memani, migana la ume ubi la puoong meba oala uniap ang. Baraba guraming ga mila tapmat na mirie luguap.

Ga leba mila tapma na noba taun ga leba milagimeng me na luguan maiang, tie omila urie parak la ovuotmeng me miun. Ga mamuriraming tafaiap na irie luguan. Gare rie ga mamilava ga mimama, ‘Inamon ang Morowa la muior kagarat mi.’ 10 Pa leba mila na noba taun ga tale iga meptang ties ming ga milagimeng me na luguap maiam, tie eba okosarming gare ro. Eba mila dusming na alang me na urie taun, ga eba mimama, 11 ‘Kanauri o kimanam onim na uro taun ming la parepieng ira ma kibap pa. La inar agagerpang gat me ira mi.
10:11Meba misingiala gare ro, Morowa la ume bukbuk me urie kiribas lare rie la okosarming.
Pa mimi kan le oagatming maset, inamon ang Morowa la muior kagarat.
12 Mirulo, na la la ovuoong Morowa meba eralim teip ga magaulap na ties, giginanim la betieng irama teip ga magaulap onim na urie taun la eba kakanu ba migat ume urie giginanim la betieng ira gar onim na taun Sodom.’

13 Iesu la inagat tiesong gare ro. “Kadik maset, mimi teip ga magaulap onim na taun Korasin! Ga kadik maset me milam teip ga magaulap onim na taun Betsaida! La noba migana la ula na taun Taia ga na taun Saidon ga mamumurira ang inamaniap mila tafameng, ga makosarang non ara non ara pagap mila mumurum are rie la makosartung na pianam ming, eva tinan kan gar onim Taia ga Saidon la puomeng meba tekavurmeng o utara o kadik. Ga eba maionang na utara o kit ga eba marigimeng dalap ma. 14 Tubiat na tara Morowa leba ama maiteang, tie giginanim maiong inamaniap onim Taia ga Saidon la eba tale kakanu ba gare giginanim leba mioping. Memani, muana la agimaming paga ila kakani la akosartung kabirana mi, pa tale kan marigiming dalap mi ga iling agat ming ira ruo. 15 Ga mimi teip ga magaulap onim na taun Kaperenaum, atabo miga eba mimiaving migat me na panbinim, a? Karuk. Eba mikiraraang Morowa ga eba mila sivutming na iou.” 16 Pa Iesu la maulo 72 ma lop am o usingnualap ga ugama, “Teip ga magaulap la mepto ties ming are la mepto ties tung. Pa teip ga magaulap la maialam ibup ma ira mi, are la maialam ibup ma ira ruo. Pa teip ga magaulap la maialam ibup ma ira ruo, mirie la maialam ibup ma ira a Morowa la tosagaong ga muruo na uro inamon.”

72 Ma teip o ubi la inar terigimeng

17 Tubiat 72 ma lop am o usingnualap la terigimeng ga mitara tevurusmeng. Ga megama, “Ila Kani, man pivo bonim nuo ga muranap mila kiram gat la omeuluan ties pang.” 18 Pa maulo Iesu ga ugama, “Agimarung Satan la oulai panbinim ga ulum gare ililak o uvau la ilo. 19 “Miptang! Tualo ra ngangas miun, ga puoming meba mabutming kagokup ga kunmarap la buat damenam ga puoming gat meba okurupmiling ngangas ang Satan iruo karorama ming. Ga karuk kan a paga ba la puoong leba mikiraraang. 20 Pa buat tevurusming agarit ga mimama muranap mila kiram la omeuluan ties pang. Karuk. Tevurusming me Morowa la mamirong ara bop mi na babam ang tatuan na panbinim.”

Iesu la tevurusong ga ivo temaieng me ai Morowa ira ang

21 Na irie tara Muranama Ila Babai la ualo tevurus na dalap a Iesu. Ga ugama, “Mamo, nunuo la no Kakani na panbinim ga na uro inamon. Tualo temaieng me noun, la nuraiam miriro pagap me teip la memaning agat ga uariki. Pa masingnualat tatak lop a muana o uriro ties. Eva, Mamo, agat nung it la igamarie. 22 Mamo ruang la uabuam mirier pagap ganam na kilan tuo. Ga karuk kan a migana ba la ait Poi ang. Mamo iriet talamet la a it. Ga karuk kan a migana ba o magabun ba la ait Mamo ruang, turuot Poi ang la arit. Turuot ga mirie teip ga magaulap la masingtuala a Mamo, miriet la ameit Mamo.” 23 Lop it o usingnualap la maionama ga Iesu, tie terigiong me ira ma ga ugama, “Inamaniap la magimameng pagap la mime magimaming mirie le temeba. 24 Mirulo ra: Tinan papot ma unulip ga papot ma orongip la namo magimameng pagap la magimaming pa tale puomeng. Ga namo meptang uriro ties la mipto titot, pa tale puomeng.”

Ties o uvuvuo aime migana ila mumuri onim Samaria

25 Urie tubiat non migana o agat o maimai la namo amera Iesu, ga ugama, “Migana o usingnualap, eba mani le akosartang meba orala urima ninimiap ula iot maset atatan makin?” 26 Pa aulo Iesu ga ugama, “Man ties la iot iro maimai? Tara la ovasnung tie noilo gare mani?” 27 Upulo ga ugama, “Ila Kani la irie Morowa nuang ga nanang migat aime na dalap nuo ganam, ga na muranama nuo gane, ga na ngangas nung gano, ga na agat nung gano. Ga nanang gat me non inamaniap are la nanung kan me nulam.” 28 Ugama Iesu aime, “Migat o ties nung. Okosarnang gare rie ga eba nemung.” 29 Pa irie migana la oit maimai la namo kan oidangang maset bonim a. Gare rie ga inagat amarikong Iesu ga ugama, “Pa aga irie migan tuang? Tiesieng me aka migat?”

30 Tie, Iesu la upulo ties ang a gas gare ro, “Non migana la mavuo Ierusalem ga man unum ga ula Ieriko. Pa teip o pula la amaiop na alang, ga maiaram mirier pagap am, ga menamua kirat. Mega maratmat a ga igomeng. Pa irie migana la man ut na alang ga kagarat ara la namo aving. 31 Pa na irie tara non miridai la ouluan uriro alang ga namo ala todang. Pa agimaong iriro migana ga akabanong ga unum na taralap o alang ga ula. 32 Are gat non Livai la muo ga betong na iriro nap ga agimaong iriro migana ga akabanong. Ga unum na taralap o alang ga ula. 33 Pa non migana onim Samaria la unum na uriro alang ga muo betong ai iriro migana. Agimaong ga mitara abouvara.” 34 Ula kagarat ai ga aurukong ikin ga burunam ula mamaranu irama buokup am ga mavisong. Urie, uavia iriro migana ga uabua bo donki ang. Ga ula uala na non luguan o uanulap ga maset uale abuo. 35 Parabira, uala irie migana onim Samaria 10 ma Kinap aun irie ira ang luguan o uanulap ga aulo gare ro, “Maset unaleng abuo iro migana. Ga leba makonang gat noba kakepup nuam ira a, tie tara leba ina murang, eba tavulam me noun. 36 Titot agatnung gare mani? Aga ma miriro naien ma teip la naong migat me iriro migana la akirarameng teip o pula?” 37 Pa migana o agat o maimai la ugama, “Irie migana la abouvara ga aagaulie.” Pa aulo Iesu, “Nala ga okosarnang gare rie.”

Mata ga Maria

38 Urie, Iesu ga lop am o usingnualap la menum ga mela ga uobu Iesu na non pianam meivo Betani. Non magabun bonim o Mata la alagieng me na luguan iang. 39 Mata la imaning non papa, bonim o Maria. Maria la muio ionama kagarat ai kiban a Iesu ga man ipto ties ang. 40 Pa Mata la mitara okosarieng papot o ubi la man orangaieng parak pa agat ieng la buat bun ila tie. Are ratmat ga pareieng Mata ga ila ai Iesu ga igama, “Ila Kakani, papa rung la toiolai ga turuot talamet la man orangarung parak. Atabo tale kan oagatnung uriro? Tie, onalava meba muiong ga toagailie.” 41 Pa upulo Ila Kani ties ieng gare ro, “Mata, Mata, agat nung la turupiaba ga mitara teiara me papot ma pagap. 42 Pa irie paga la namo iarang Maria la mumuri migat, urie ties ang Morowa. Are tie ga tala kan avugutbuara iriro paga ila mumuri iro.”

Copyright information for `KTO