Luke 12

Temamalienming me tavuk o kakarabunim maiong Parasaiop

Urie, na irie tara, papaluaip ma teip ga magaulap la nebolameng ga betmeng gare gemisip. Ga mitara nedudumeng ga man mabutmeng ara kibap ma mirie. Na irie tara tiesong Iesu lake ka mai lop am o usingnualap ga ugama, “Temamalienming maset me is maiong Parasaiop. Tiestung me tavuk maiang o kakarabunim. Mirier pagap la mabakbakmeng titot eba betmeng la uakap. Ga mirier tiesiap la kagomeri la eba mamira inamaniap. Are ratmat ga mirier tiesiap la makosarming na arubu, eba meptam teip ga magaulap na ileng. Pa mirier tiesiap la miaramam tigit tapma na kabin, eba dusmeng nakap bo luguan ga maiaramam.”

Teip ga magaulap le meraung it aime Morowa

“Tie, mimi migap tuam mila mumurum. Ga are rie la mirulo migat, buat mirau maime inamaniap la mime menamuam neip ga mevara, pa tubiat la tale gat puomeng meba akosarmeng paga ba ira mi. Pa tuga miralava a irie leba miraung maset aime. Man miraung it aime Morowa. Irie la puoong meba anamung migana ga magabun ga aving, ga tubiat gat la amaning kukunim meba agoang migana ga magabun me na iou. Eva mirulo, meba man miraung it aime! Miptang, mimi la mamit inamaniap la maumai 5 ma mutigip la atabo ma kakepup it agarit are 2 toia. Eva, mirie kobengip la pagap it agarit. Pa Morowa la tale kan uavaiam. Karuk. Pa man uale kan mabuo. Pa mimi la mikakanim migat me mirio kobengip. Morowa la mavasong ara kavurup na bugabip mi. Ga are rie ga buat mirau me inamaniap ga man pagap leba betmeng mi.

Buat mulibuba le bumama, “Bubuo gar ang Morowa.”

“Tie, non gat ties tung la igamaro: Leba aramang aga migana o magabun bonim tuo na irap ma teip ga magaulap, tubiat turuo gat Poi ang Migana migat ang Morowa leba taramang bonim a irie migana na irap ma angelop am Morowa. Pa leba aga ba migana la tiesong ga ugama tale tunama na gar ang, tubiat turuo gat eba tamama me mai angelop am Morowa tale arit ga tale irie ruang. 10 Migana leba aramang ties ba ula kiro me Poi ang Migana migat ang Morowa, eba avaiang Morowa urie kirinim ang. Pa migana leba aramang ties ba ula kiro me Muranama Ila Babai, tala kan uvaio Morowa urie kirinim ang. 11 Leba milagimeng inamaniap me na luguap o usingnualap ga mai teip mila meke na gavaman ga mai teip la memaning kaguma, tie baraba mirau ga agatming. ‘Eba mani le paramang ga eba pavulang ties gare mani? Eba okosarpang man ties?’ 12 Memani, nat irie nap o la Muranama Ila Babai leba misingala o man ties leba miaramang mai.”

Ties o uvuvuo me migana ila papot ma kakepup am la banbananong

13 Urie, non migana kabirana ma teip ga magaulap la aulo Iesu ga ugama, “Migana o usingnualap, narung meba analava papa ruang ga mavuottang pagap am ira ii, ga eba alang nap ba ruang.” 14 Pa tiesong Iesu ga ugama, “Teivuo, aga la toiteong meba turuo ba iasmeng, o migana meba mavouttang pagap kabirana me, a?” 15 Pareong Iesu ga maulo teip ga magaulap, “Maset temamalienming! Ga maset umialeng, buat temaiara dalap mi me pagap onim na inamon. Memani, mirier pagap la uariam migana onim na uro inamon, tale puomeng leba magamelie inamaniap meba omela ninimiap la iot atatan makin.” 16 Ga Iesu la masinguala o ties o uvuvuo ga ugama, “Ubi ang non migana la amaning papot ma kakepup la mulu ma papaluaip ma paparakiap. 17 Pa iriro migana la agatong na dalap a gare ro, ‘Eba tamaning titot? Memani, tale kan mating luguan la puoong meba tavamum mirier paparakiap tuam ana.’

18 “Pa ugama, ‘Eba okosartang gare ro, Eba madurerang mirier luguap tuam o parak ga eba makosartang luguap ba mila kakanim. Ga eba tavamum mirier paparakiap ga mirier pagap tuam mila mumurum na mirio luguap mila neim. 19 Ga eba tamama me muranama ruo gare ro, Muranama ruo, manim papaluaip ma pagap me papaluaip ma karaip tubiat. Urie, eba nonang ga aganalie ga paraknang ga tapno ga tevurusnang.’ 20 Pa Morowa la abukula ga ugama, ‘Mitara banbanannung! Titot it na uro arubu eba naving. Pa mirier pagap la man maranganung ga man maiot noun, eba aga le aram, a?’ 21 Are tie me inamaniap la man mepamuam papaluaip ma pagap mila mumurum maiam, pa baim kan na irap a Morowa.”

Buat kadikming ga agatming papot

22 Urie, pareong Iesu ga maulo lop am o usingnualap gare ro, “Gare rie la mirulo, buat kadikming papot me ninimiap ming ga mimama, ‘Eba bung mani?’ Ga buat kadikming papot me neip mi ga mimama eba bunang man buruma. 23 Memani, ninimiap la okurupinieng parak. Ga neip la makurupinieng sasaip. 24 Magatming karkorup. Tale kan mime melio parak, ga tale kan mime mepamu parak. Tale kan memaning luguan la ame pagap ana. Pa Morowa kan la ume ualo parak maun. Pa mimi teip ga magaulap la makurupmin migat kobengip. 25 Leba noba mi la man agatang papot o alang me nunamap maset, atabo itmat tavuk o agat papot leba asirang arot nap ba a tara na ninimiap ang? Eba karuk ba migat. 26 Eva, leba tale puoming meba akosarming tatak paga ba lare rie, memani ga man afaleming tara ming ga man agatming papot me non pagap onim na uro inamon?

27 “Tie, magatming sasaip, la sikmeng gare mani. Tale kan mime okosar sikitbam ba. Ga tale kan mime akosar buruma ba. Pa mirulo, tinan Orong Solomon la uabuam mirier sasaip am mila mumurum, pa sasaip mila mumurum ma miruo plauap la makurupin migat sasaip am Solomon. 28 Anagiming iriro palis la dusong na ubi titot, pa kalup it la mebula ga agomeng na kit. Morowa iriet narit la ume asasaong palis agarit, gare tiro. Tie, atabo eba tale miagaalie meba mamioping burap ba, meba miabum ira ma neip mi, a? Karuk. Eba maset miagaalie. Teivuo, inamaniap la memaning it tatak nagan ira Morowa! 29 Buat agat ming papot me milam ga mimama ‘Eba mani le pong,’ ga ‘Eba tappo a mani.’ Buat kadikming. 30 Memani, teip ga magaulap la tale ameit Morowa onim na uro inamon la mime kikirat agatmeng ga man maisinmeng mirier pagap ganam. Pa Mamo ming la miit ara, eba miaram non ara non ara pagap lare rie me nunamap maset ma mirier lap ganam. 31 Lake ka osinming inamon ang Morowa, ga eba gat alam miriro pagap miun.

Tavuk o unupamuap ma pagap mila mumurum

32 “Tie, mimi tatak gar ma sipsipup am Morowa, baraba mirau. Memani, teuba Ira ming meba alang inamon miun. 33 Gare rie le masagaming mirier pagap mim maun inamaniap meba masaumeng ga mialam mirie kakepup maun inamaniap mila baim meba maagamilie. Eva, met iriro tavuk ga eba amioping migat kigie ma kakepup la tale ume murut, ga man mipamum pagap, mila mumurum na panbinim. Ga na panbinim, tale mime saik pagap ga teip la mime pula eba tale maiaram pagap mim ga lalaup gat la tale mime makirara pagap. 34 Memani, togo dalap nuo gat le maiot na pianam la maiot pagap nuam una.

Urangaming maset, mimi teip o ubi

35 “Eva, mapapoit ming maset burap ga ovisming kanam, bo buruma maranit ga mialabing lalabie ga urangaming. 36 Eva, mimi le mionang gare ba teip la man auanmela ila kani maiang la namo oolaing nebola ula kakanu o parak o magi ga ina terigiang me na luguan. Ga leba muong bakbakang ira tabuna ga ebat menavang tabuna kakalait 37 Ga leba muong ila kani maiang ga magimaang teip am o ubi la tale kan durimeng, eba malaminaisang. Mirulo migat, ila kani kan la eba anang buruma ga ovisang kanam gare migana agarit o ubi ga eba maalava ga maionang bo luaga, ga irie kan leba alang parak maun. Eva, ga eba maagaalie ga eba apulang ubi maiong la okosarmeng ira a. 38 Ga leba muong na arubu o me laut parabira, ga maoping la tale durimeng, eba malaminaisang miriro teip o ubi. 39 Anagiming iriro paga: Lama lake ka ait ira ang luguan migana o pula leba betang. Eva tale puoong leba airang ga aduratang luguan ang ga obung na luguan. 40 Are tie ga mimi gat la man urangaming me turuo Poi ang Migana migat ang Morowa. Eba ina terigirang me na uro inamon na tara la tale amit eba murang.”

Ties o uvuvuo me narain teipien o ubi

41 Tie, ugama Petro, “Ila Kakani, atabo nualot uriro ties o uvuvuo paun, o maun mirier inamaniap ganam?” 42 Pa ugama Ila Kakani, “Aga migana ila uke o ubi la ouluan ties ang ila kani ga amaning agat ula mumuru? Irie kan la aiteong ila kakani ang meba ma mamalienang teip am o ubi ga eba alang paparak maun na tara kan ang. 43 Tubiat leba ina terigiang migana ang ila kani. Ga leba agimaang irie migana ang o ubi irie la aiteong meba mabugokang non teip o ubi, laminaisang Morowa leba iot abuo irie migana ila uke o ubi. 44 Mirulo migat, ila kani ang irio migana o ubi leba obung ga eba mabugokang mirier pagap am. 45 Pa na dalap a iriro migana ila uke o ubi eba agatang gare ro, ‘Migana ruang ila kakani la tale kan kakalait muo.’ Are ratmat ga puaro la man mavitong non teip o ubi ga magaulap ga man parakong ga tapu ga menong. 46 Pa tie, na tara migana ila kakani ang iriro migana o ubi leba ina muong na tara la tale auanula iriro migana o ubi ga uranga ang. Ga migana ila kakani leba akiraraang iriro migana o ubi, ga eba abung na non pianam ga onang ga inamaniap la tale naganmeng ira Morowa. 47 Migana o ubi la oit ara agat ang migana ang ila kakani, pa tale kan marangaong pagap ga tale ouluan agat ang, irie leba aisikang migana ila kakani maranit. 48 Pa migana o ubi la tale kan oit agat ang migana ang ila kakani ga akosarong tavuk la puoong meba aisikang, irie leba aisikang migana ila kakani kirat it. Pa teip la maiaram papot ma pagap eba ina mepulam papot pagap gat. Leba maiabum inamaniap papot ma pagap na kilan a migana ba, eba inabun amelava meba apulam papot ba ma non gat pagap.”

Iesu la muo meba maratang teip ga magaulap

49 “Tie, muruo na uro inamon meba ogorang kit kabirana ma teip ga magaulap.
12:49Kit togo la are ias ang Morowa.
Ga narung me urio kit le ilabie ba kakalait!
50 Eba orala non nuvietiap o giginanim ga ngitngit ula kanu. Titot la tale ka orula, pa man uantula ume giginanim ga ngitngit ula kanu ga mitara giginam dalap tuo. 51 Atabo agatming ga miga muruo meba talang malina na uro inamon, a? Karuk kan! Mirulo, muruo meba maratang mirie butamariap ma teip ga magaulap. 52 Titot ga tubiat gat, leba ame ba muanam ma teip ga magaulap la maionama na namurit luguan, ga eba nevotmeng ga betmeng narain garipien, naien leba nekaromela ga narain, pa narain leba nekarorila ga naien. 53 Eba nevotmeng ga mamo leba nekaroala ga poi ang ila migana pa poi ang ila migana eba nekaroala ga ira ang. Pa naga leba nekaroila ga poi ieng ula magabun. Pa kulamut leba nekaroila ga naga ieng. Pa naga ang non migana leba nekaroila ga magabun ang iriro migana, pa magabun leba nekaroila ga ea ieng.”

Magatming maset kaguma onim na iriro tara

54 Tie, maulo Iesu papot ma garip ma teip ga magaulap ga ugama, “Mime ogima uvau la ime bet na nap la ime namila muabari ga mime kakalait migama, namo ra alaming afarat ga migat ume muo afarat. 55 Ga mime gat ogima ifif ula mamaranu la ime maio na saut ga mime migama, ‘Ebar papamne ba efan titot.’ Eva migat, ume bet gare rie la tiesming. 56 Mimi teip o kakarabunim! Mime maset agima kaguma onim na kimanam ga panbinim. Pa memani ga tale mime maset agat kaguma onim na iriro tara titot?

Ovuvuranang ties ga migana la namo noabung na ties

57 “Tie, memani ga mimi kan la tale maset agatming ga mavuvuoming man tavukup la puvuvum, a? 58 Tara la nunum ga non migana la namo noabung na ties, tie na tara la man manum ka na alang, na irie tara kakalait ovuvutnaling ties ga irie. Babun nouala aun migana o ukosar o ties, ga migana o ukosar o ties la eba bun nouala na kilan a migana la uario kier, ga migana la uario kier la ebun nouabu na luguan o arubu. 59 Norulo, tala kan kakalait anulai luguan o arubu. Puoieng leba napulam mirier sinauanip nuam mila kakapim.”

Copyright information for `KTO