Luke 13

Teip ga magaulap la tale marigimeng dalap ma eba meving

Na irie tara, la uaramo Iesu ties o uvuvuo, teip ga magaulap la nebolameng iat. Ga non inamaniap la amelo Iesu ma non inamaniap onim Galili. Pilato la mamarikong teip o danunumiap ga menamuam inamaniap onim Galili na tara la man maialo lavang maiong aun Morowa. Ga teip o danunumiap onim Rom la arigimeng olabuan ma ga olabuan ma bulmakaup ga sipsipup me lavang. Gare rie la maulo Iesu ga ugama, “Agatming ga miga mirie inamaniap onim Galili la memaning kirinim ula kakanu maset ga okurupmein kirinim maiong non teip ga magaulap onim Galili? Gare rie ga omela urie giginanim, a? Mirulo, karuk kan maset! Pa leba tale marigiming dalap mi, eba mimi ba ganam leba iouming garet tie. O miriro 18 ma inamaniap, onim Siloam tinan la ulum luguan ila kakani nakap mabuo ga mevara, agatming miga kirinim maiong la okurupin kirinim maiong non inamaniap la maionama na taun Ierusalem, a? Mirulo, karuk kan maset. Pa leba tale marigiming dalap mi, eba mimi ba ganam leba iouming garet tie.”

Ties o uvuvuo me kuguom fik la tale mulu

Urie, pareong Iesu ga ualo non ties o uvuvuo maun. Ga ugama, “Non migana la ulio non kuguom a fik na ubi a wain ang ga tubiat muo meba aram kabop ba o parak ubuo. Pa tale kan oup mulinim ba. Pareong ga aulo migana la uale bo ubi ang ga ugama, ‘Naptang, naien ara ma karaip la muruo uri ga oisintung mulinim o uro kuguom o fig, pa karuk kan. Pa narung meba name nabulang. Memani, mitara itiamu ailu o kimanam?’ Pa pareong migana la uale bo ubi ga upulo ties ang ga ugama, ‘Ila Kani, nairang meba ka ina dusieng o uro non karanim. Meba ka ina ogaurang kimanam, ga tabung utara na muana o. Atabo puoieng meba mulu ba o urian karanim. Pa leba karuk ba, urie eba bat nabulang.’”

Na la o sabat omuriraong Iesu non magabun

10 Urie, o non la o sabat, Iesu la man ualo ties maun teip ga magaulap tapma na non luguan o usingnualap. 11 Na irie luguan o usingnualap non magabun la ionama. Non muranam ila kire la ut una, ga irie muranama la ualo tafa un puoieng ira ma 18 ma karaip. Ga gurieng ibunam o urie magabun ga kagorikieng, ga tale kan puoieng meba dusieng puvut 12 Ogimaong Iesu ga omarikong ga muio, ga oulo ugama, “Magabun, ovukutuara ra tafa nung.” 13 Ga uabuan kilalapien a nakap bo urie magabun, ga talet kagat ga urie magabun la dusieng puvut ga iavio bonim a Morowa me nakap.

14 Pa migana ila uke me luguan o lotu la papamnam dalap a aime Iesu la omumuriraong uriro magabun na la o sabat. Are ratmat ga migana ila uke la maulo teip ga magaulap ga ugama, “Ame gunamur ma lap me ubi. Pa leba naming aime migana ba meba muong ovugutara tafa ming, tie mumiong kan na la o ubi. Baraba mumio na la o sabat.” 15 Tie, upulo Ila Kakani ties ang ga ugama, “Mimi teip o kakarabunim! Na la o sabat, mimi ganam la mime mila na luguap maiam bulmakaup ga donkip mim ga mavikming ga mime malagi ga mela tapmaio na danuot. 16 Pa uriro magabun la urie non kulamut ma eap am Abraham. Pa Satan la ovisong ga ila puoieng ira ma 18 ma karaip. Are mani? Aviktung iriro paga la ovisong titot na la o sabat, pa miga oruptuaba maimai, a?” 17 Tiesong gare rie ga paremeng mirie karorap am ga mulimeba kan maset. Pa teip ga magaulap la tevurusmeng me mirier pagap ganam mila mumurum la makosarong Iesu.

Ties o uvuvuo me tatak kabo a mastet ga is

18 Tie, ina tiesong Iesu ga ugama, “Inamon ang Morowa la kaina gare man paga? Eba ovuorang ira mani? 19 Kaina gare kabo o non kuguom, meivo mastet. Non migana la uaro uriro kabo o uriro maset ga ulio na ubi ang. Tubiat siksikieng ga betieng kuguom ula kakanu. Ga mime mumaio maionama kobengip bo muareip o ga makosarmeng panalip maiam.” 20 Ga inagat tiesong Iesu gare ro, “Eba ovuorang inamon ang Morowa a man paga? 21 Urie la kaina gare is. Non magabun la iara iriro is ga arigieng ga papaluaip ma palauap. Pa tubiat ga bokmaiara miriro palauap.”

Mila miobung na tatak tabuna

22 Na irie tara, Iesu la unum na alang me Ierusalem. Ga ula na taunup ga pialap ga man masinguala teip ga magaulap. Ga man masinguala teip ga magaulap o ties ang Morowa. 23 Pa non migana la aulo gare ro, “Ila Kakani, atabo ebat alagiang Morowa ut namurit migana, a? Pa maulo Iesu gare ro, 24 Mimamaranim ba, meba miobung na taktak tabuna. Memani, mirulo, papaluaip ma inamaniap la namo mela maiobung pa eba tale puomeng. 25 Tubiat ira ang luguan leba teara ga olung tabuna a luguan. Ga eba mumiong man dusming lavie ga man bakbakming ira tabuna ga man marikming gare ro, ‘Ila Kakani, nanavang tabuna pabuo.’ Pa irie leba apulang ties ming, gare ro, ‘Tale kan mirit mimi onim lagum.’ 26 Ga eba amilava, ‘Parakpang ga tapo ga nunuo, ga dusnung na alang pang ga man pasingnuala.’ 27 Pa eba ina mialava gare ro, ‘Mirulo, tale kan mirit mimi onim lagum. Mimi gar la buat okosarming kirinim, ga mimi ganam le mila touluo.’ 28 Eba agimaming Abraham ga Aisak ga Iekop ga mirier unulip leba maionang tapma na inamon ang Morowa. Pa mimi kan leba mikalameng ga mionang tapma lavie. Ga eba man miliba kirat ga man mangararekming logip mi. 29 Papot ma teip ga magaulap onim na mirier napup ganam o kimanam leba mumaiong ga parakmeng bo labun o parak tapma na inamon ang Morowa. 30 Pa miptang, non inamaniap titot la maionama migat malonim, mirie eba bun ina meke. Pa non inamaniap la maionama natauan, mirie eba bun ina maionang migat me malonim.”

Kadikong Iesu maime inamaniap onim Ierusalem

31 Urie, nat irie nap o muabari non Parasaiop la mumaio ga amelo Iesu, “Onolaing uriro pianam ga nala na noba nap. Memani, orong Herot la namo noanamung ga naving.” 32 Pa maulo Iesu, “Mila amilava iruo suaima kavuna ila kire, ‘Titot ga kalup eba makalarang muranap mila kiram ga eba mamumurirarang inamaniap la tafameng. Pa o lama naien la eba itamung ubi rung.’ 33 Pa titot ga kalup ga kalau eba tamung ga tala. Memani tala kan menamua unuli ga aving na noba pianam. Karuk. Eba kan menamung ga aving Ierusalem. 34 O Ierusalem, Ierusalem, nume nunamuam unulip ga mevara ga nume mavure teip ma tadasip mirie la masagaong Morowa me noi. Namuk ma lap la tuga tavamum lop nuam, are puraibun la ime ipamuam lop iamlipat puvurupien o. Pa nume kikis nung. 35 Are ratmat ga Morowa la aulaira luguan ming. Mirulo, tala gat togimaming puoieng na tara leba mimama, ‘Buaving bonim a irie migana la muo un bonim a Ila Kakani!’”

Copyright information for `KTO