aSam 118:22
bSam 110:1

Luke 20

Amarikmeng Iesu aga la uala kaguma aun

Urie, o non la, Iesu la ualo ties maun teip ga magaulap tapma na luguan o lotu. Baisong o bais ula mumuru me maun. Na irie tara, miridaip mila kakanim ga teip la omeit maset maimai, mirie ga teip mila uke la mumaio iat ai Iesu. Ga amelo ga megama, “Panalava, man kaguma la maning a ga makalanung inamaniap la man okosarmeng sune na luguan o lotu? Ga aga la uala iriro kaguma noun?” Pa upulo Iesu ties maiong gare ro, “Turuo gat la tuga mimariktang a non paga. Ga eba tomilaua: Unuavariap ang Ioanes la paga onim na panbinim, o pagat maiang inamaniap?” Paremeng ga man tiesmeng uadan ma gare ro, “Leba bumama paga onim na panbinim, pa eba amama ‘Memani ga tale nagaming iro?’ Ga leba bumama, ‘Pagat maiang inamaniap’, eba buvuremeng mirier inamaniap ganam ma tadasip. Memani, naganmeng maranit ira Ioanes irie unuli.” Are ratmat ga mepulo ties ang Iesu ga megama, “Tale kan opet, unuavariap ang Ioanes la maio lagum?” Pa maulo Iesu, “Aret tie ga tala kan mirulo, mating man kaguma ga makalarung inamaniap la man okosarmeng sune na lugun o lotu.”

Ties o uvuvuo me teip mila kiram la umaiale bo ubi a wain

Urie, pareong Iesu, ga ualo uriro ties o uvuvuo maun teip, ga magaulap ga ugama: “Non migana la ulio ubi a wain. Ga ualo uriro ubi a wain maun non teip la namo okosarmeng butamat una. Ga ula unama a tara ila laklage na non pianam kakaliat. 10 Pa na tara la uvila wain na ubi, asagaong non migana o ubi ga ula mai mirie mila umaiale bo urie ubi a wain. Naong meba maialang nap ba o parak aun na urie ubi ang. Pa teip mila umaiale bo ubi la avitmeng irie migana ga akalameng ga ina terigiong agarit. 11 Urie pareong irie ira iang ubi ga inagat asagaong non migana o ubi ga ula mai. Pa irie gat la mela avitmeng ga akirarameng kan maset ga akalameng ga ina terigiong agarit. 12 Pareong irie ira iang ubi ga inagat asagaong lama naien migana o ubi ga ula mai. Pa paremeng ga avitmeng maset ga kagarat it meba aving ga agomeng lavie. 13 Urie, ira iang urie ubi la ait ara irio paga lare tiro ga agatong gare ro, ‘Eba mani le akosartang? Poi ruang ila migana la mitara narung aime, eba asagarang ga ala. Ga atabo eba meptang ties ang.’ 14 Pa na tara mirie mila umaiale bo urie ubi la agimameng poi ang la muo, paremeng ga tiesmeng kabirana ma, gare ro, ‘Ei iriro migana, tubiat eba aram mirier pagap ganam am ira ang. Tie, bunamung ga aving. Ga eba kan bubuo ba le buaring urio ubi.’ 15 Ga agomeng irie migana toma lavie o ubi a wain ga menamua ga uvara. Tie, tuga ka mimariktang, ira iang uriro ubi a wain, la eba mani le akosarang ira ma?

16 Tie, mirulo, eba makosarang gare ro, Eba muong ga anamum ga meving mirie mila umaiale bo uriro ubi ang. Ga eba alang urie ubi a wain maun noba non inamaniap.” Pa teip ga magaulap la mepto ties ang Iesu. Ga megama, “Tala kan okosarong gare tiro. Karuk kan maset.” 17 Urie, pareong Iesu ga mai maset me ira ma ga ugama, “Pa leba karuk ba, ga eba are ba mani me muana o uro ties la iot na Babam ula puaru,

‘Irie labinama la agomeng etumarip, pa titot la betong
irie labinama ila mamarani migat la uaria maranit luguan.’ a 
18 “Mirier teip ga magaulap ganam leba melaming abuo iriro labinama, ga eba mifmifmeng ganam ga eba karuk ba maime. Ga irogo labinama leba alaming nakap mabuo noba teip ga magaulap, ga eba mataratang ga eba meving ga eba betmeng gare ba kanauri.” 19 Teip la omeit maset maimai ga miridaip mila kakanim, la amit Iesu la maset mavureong o urio ties o uvuvuo. Are tie ga na irie tara, namo umaiaring a Iesu ga avismeng. Pa tale puomeng, memani merau me teip ga magaulap la ebun mavuremeng ma tadasip ga makirarameng.

Teiala takis aun Kaisar o karuk.

20 Urie, paremeng teip la omeit maset maimai, ga miridaip mila kakanim, ga umaiale maset bo Iesu. Ga masagameng non teip meba mumaiong avanaumeng gare mirie teip mila puvuvum ga amarikmeng ma non ba marikiap it agarit. Ga namo avuvuomeng meba aramang ties ba meba alagimeng ga dusang na ties ang primia Pilato onim Rom. 21 Mumaio ga amarikmeng gare ro, “Migana o usingnualap, opet ties nung la puvuvu ga nume nualo ties ula puvuvu maun teip ga magaulap. Ga tale kan nume nurau me bonim ula kakanu ang noba migana. Karuk. Nume masingnuala teip ga magaulap a tavuk ang Morowa ot ties migat 22 Pa iga mani agat nung? Temaieng leba bualang takis aun Kaisar, o karuk? 23 Pa oit ara Iesu uriro kakarabunim la okosarmeng. Ga ugama maime, 24 Tosingmiala o kakep ba. Auang iro muranama ga bonim la iot iro urio kakep?” Pa megama, “Ang kaisar.” 25 Pa ugama Iesu maime, “Tie, mialam aun Kaisar mirie pagap la am Kaisar. Ga mialam aun Morowa mirie pagap la am Morowa.” 26 Are ratmat ga tale kan puomeng meba avismeng me ties ang na irap ma inamaniap. Ga turupmaiaba me uriro ties la upulo, ga tale gat tiesmeng.

Amarikmeng Sadukaiop Iesu a migana la uvara ga inagat inim.

27 Urie, non teip a gar maiang sadukaiop la mumaio ai Iesu. Miriro la mime ties gare ro, inamaniap la mevara la tale kan puomeng meba ina temaiara na una ga meimung. 28 Urie amelo, gare ro, “Migana o usingnualap, Moses la omirong non ties me bulam gare ratmat: Leba migana ba la uvara uluo kuala ang pa tale kan amaning kulot, papa kan ang leba olagiang magabun ang, meba makanirang lop am papa ang. 29 Tie, gamura ma pavailup la maionama. Natauan la lake olagiong magabun, pa tale kan amaning kulot ga uvara. 30 Urie, lama narain la inabun olagiong urie magabun. 31 Ga tubiat lama naien la okosarong gat gare tie. Aret tie, gamura ma pavailup mirier iat la magimeng iro urie magabun pa tale memaning lop ga mevara. 32 Tubiat ba kan, ga urie magabun gat la ivara. 33 Are ratmat ga na tara mirie pavailup leba ina temaiara gat na una, tie urie magabun la eba auong ba? Memani, mirie gamura ma pavailup la magimeng kan iro urie magabun togo na uro kimanam.”

34 Tie, ugama Iesu maime, “Teip ga magaulap onim na iriro tara titot la mime magi. 35 Pa teip ga magaulap la ugama Morowa eba ina temaiara gat ga meimung na una na tara tubiat, miriro la tala gat magimeng. 36 Memani, tala gat mevara. Karuk. Eba maionang na ninimiap ula iot atatan makin gare agelop. Ga eba maionang gare gar ma lop am Morowa, memani tala gat ina mevara. 37 Pa Moses gat la masinguala inamaniap namo ma, teip la mevara eba ina temaiara gat na una. Ga me urie ties la betieng iro urie tatak kuguom la suamieng pa tale iovala, ga ugama, ‘Ila Kani irie Morowa ang Abraham ga Morowa ang Aisak ga Morowa ang Iakop.’

38 “Iriro Morowa, la tale Morowa maiang teip la mevara, karuk, pa maiang teip mila inim. Memani, mirier teip ga magaulap la meinim na irap a.”

39 Ga non teip la omeit maset maimai la mepulo uriro ties ga megama, “Ila Usinguala, ties nung la mitara mumuru.” 40 Tubiat, merau ga tale gat ina amarikmeng.

Iesu la mamarikong Parasaiop a migana la avuoong Morowa

41 Urie, pareong Iesu, ga mamarikong teip ga magaulap ga ugama, “Are mani ga megama teip ga magaulap, man migana la avuoong Morowa meba ina malagiang teip ga magaulap am, irie poi ang Devit, a?”
42 Memani, Devit kan la tiesong na babam o punuarap gare ro,

‘Ila Kakani la aulo Ila Kakani ruang gare ro, “Nonang na kilan tuo ila lamige,
43 puoieng ira tara la eba tabum karorap nuam tatanglipat kibapien nuo.” ’ b 
44 Agimaming, Devit kan la iva irio Migana Ila Kani. Tie, are mani ga eba betang gare ba poi ang?

Teip mila omeit maset maimai la mime akosar tavuk ila kire

45 Tie, na tara mirier teip ga magaulap la maionama ga mepto ties ang Iesu, maulo lop am o usingnualap ga ugama, 46 Temamalienming me teip o agat o maimai. Mitara nameng meba maiabum sasaip mila laklagam ga memung ga mela. Mitara nameng me teip ga magaulap meba maialang ‘kabirana’ maun na napup o nebola. Ga mitara nameng me natauan nunamap na luguap o usingnualap ga mitara nameng me natauan nunamap na parak ula kakanu. 47 Ga mime mavana magaulap la mevara laip maiam ga pulameng na luguap maiam. Ga mime kakarabum ga okosarmeng marik ula laklago. Tubiat ga eba omela giginanim ula kakanu maset na ties ang Morowa

Copyright information for `KTO