Luke 6

Iesu la tiesong me tavuk o ubunak o ubi na la o sabat

Urie, o non la o sabat, Iesu la unum kabirana o ubi la ame wit una. Pa lop am o usingnualap la maiaram paparakiap a wit ga man magimeng ma kilalap ma ga man mavugutmaiara papakip ma ga man maiom. Pa non parasaiop la megama, “Me man paga ga akosarming iriro la tale mumuri na la o sabat?” Iesu la upulo ties gare ro, “Atabo avasming kan irie gas a paga la akosarong Devit tinan, a? Migat, avasming ara. Tiestung me irie tara irie ga gar ang la maionama ga irie ga tafameng me parak. Devit la ula uobu na luguan o lotu ang Morowa ga uaro purun la iot bo luaga la aitemeng namo ang Morowa. Urie purun la puaru kan maset, maiong it miridaip meba maiong. Pa Devit la parakong o ga ualo gat maun mirie la maionama ga irie. Pa Morowa la tale kan tiesong ga amama okosarong Devit kirinim me irie paga la akosarong. Mimi kan le maset oagatming urio gas.” Ga maulo Iesu ga ugama, “Turuo Migana migat ang Morowa. Mating kaguma meba uraleng me urie la o sabat.”

Na la o sabat Iesu la amumuriraong non migana la kire kilan a

Urie, o non la o sabat, Iesu la uobu na luguan o lotu, ga man masinguala teip ga magaulap o ties ang Morowa. Pa non migana la unama, kilan a ila lamige la uvara ra. Teip mila omeit maset maimai ang Moses, mirie ga gar ma Parasaiop la man umaiale meba amaioping leba amuriraang Iesu migana ba ila tafaong na la o sabat o karuk. Memani, namo oisinmeng alang ba meba maiabung Iesu na ties. Pa Iesu la oit ara agat maiong urie pareong ga aulo irie migana la uvara kilan a, “Tenara ga dusnang to uadan pa.” Urie teuara ga dusong kabirana ma. Pa maulo Iesu, “Tuga mimariktang: Mumuru na la o sabat, meba akosarbuong tavuk ila muri o eba okosarbuong kirinim? Atabo eba maagabulie inamaniap meba maionang maset, o meba magirarabuong inamaniap?” 10 Ga ui Iesu tapmat bo teip ga magaulap ga pareong ga aulo irie migana ila kire kilan a, “Avuvutnaling kilan nuo.” Ugamarie irie migana, urie inar mumuri kilan a. 11 Ga teip mila omeit maset maimai ang Moses, mirie ga gar ma Parasaiop la mitara papamnam dalap ma kan maset aime Iesu. Gare rie ga paremeng ga man tiesmeng kabirana ma ga megama, “Eba mani le akosarbuong ira Iesu meba akirarabuong?”

Iesu la maiteong 12 ma lop am o usingnualap

12 Urie, na irie tara pareong Iesu ga ula bo non pugulama ga okosarong marik me ai Morowa na urie arubu ga puoieng la ila ileng. 13 Betieng ara muabari urie mamarikong lop am o usingnualap me ai. Ga maiteong 12 ma ga ualo bonim apostolo maun. 14 Irie i Simon ualo gat Iesu bonim Petro aun ga Andru irie papa ang Simon. Ga Iemes ga Ioanes ga Pilip ga Batolomaiu; 15 Ga Mataio ga Tomas ga Iemes poi ang Alpias, ga Simon la meiva gat Selot. 16 Ga Iudas, poi ang Iemes. Ga Iudas Iskariot tubiat la uala Iesu maun karorap am.

Iesu la mamumuriraong tafaiap maiam papot ma teip ga magaulap

17 Ga teunie Iesu bo kavinama, irie ga lop am o usingnualap. Ula dusong na non nap ila malavasong. Ga gar ila kani ma lop am o usingnualap la nebolameng ga irie ga papot ma teip ga magaulap onim Iudaia ga Ierusalem. Ga mirier napup iam Israel la maionama. Ga papot ma teip ga magaulap onim labinim kagarat u taun Taia ga Saidon, mirie gat la mumaio. 18 Mumaio memani namo meptang ties ang, ga nameng gat meba mamumurira ang tafaiap maiam. Ga teip ga magaulap la makirarameng muranap mila kiram, Iesu la mamumuriraong. 19 Ga mirier teip ga magaulap la namo man maiabuam kilalap ma ira Iesu. Memani, urio ngangas la iot ira a la ime mamumuriraieng mirier teip ga magaulap la umiat a.

Iesu la tiesong me teip mila baim eba temeba

20 Urie, pareong Iesu ga terigiong ga magimaong lop am o usingnualap ga ugama, “Mimi inamaniap mila baim eba temiba. Memani, inamon ang Morowa la ming. 21 Mimi la tafaming me parak titot eba temiba. Memani, tubiat eba parakming ga utming. Mimi inamaniap titot la miliba, tubiat eba fagabuoming. 22 Tubiat eba migimameng inamaniap la man tomiuluan, turuo Migana migat ang Morowa. Ga eba kiram ba maset dalap ma me milam, ga eba mikalameng, ga eba mibukmela kikirat, ga eba meiniam bop mi gare mimi pagap mila kiram. Pa temiba muana laminais ang Morowa leba iot mibuo. 23 Leba okosarmeng gare tiro ira mi, tie temiba ga mumurum ba migat dalap mi. Miptang, uniap ming la miuanila na panbinim la mitara kakanu. Memani, tinan eap maiam la mime okosar gare tiro ira ma unulip. 24 Pa kadik maset, mimi teip ga magaulap la miariam papot ma pagap, temamalienming. Memani, miario ra urie nunamap ula mumuru titot, are ratmat ga tubiat eba mikiram ba maset. 25 Kadik maset, mimi inamaniap titot la parakming ga utming, temamalienming! Memani, tubiat la eba tafaming me parak. Kadik maset, mimi inamaniap la fagabuoming titot, temamalienming! Memani, tubiat la eba miliba ga eba meriva kup na irap mi. 26 Kadik maset, leba maiavim inamaniap ganam bop mi, tie temamalienming! Tinan eap maiam la mime okosar gare rie ira ma unulip o kakarabunim.

Tavuk me na me karorap

27 “Pa mimi teip ga magaulap la mime mipto ties tung, le maset naming me karorap mim. Akosarming tavuk ila mumuri ira ma teip ga magaulap la mime nekaromela ga mimi. 28 Mialang ugiginara maun inamaniap la mialo ties ula kiro miun, ga marikming me mirie la tale maset midangmeng. 29 Leba novadunang migana ba na gangan nuo, tie inabun originang ga nalang urie non gangan me aun. Leba aranang migana ba buruma nuang, tie nairang meba gat arang sasa nuang. 30 Leba nomarikmeng teip a paga ba, nalang it maun. Ga noba migana leba ama mavugutara pagap nuam, baraba tiesnung maranit meba ina alam. 31 Tavuk la miga akosarmeng non inamaniap ira mi, mimi gat let akosarming gare rie ira ma.

32 “Tie, leba mimama naming me teip ga magaulap meba nameng me milam, eba omila man ties o temaieng aun Morowa me iriro paga, a? Karuk kan! Inamaniap gat mila kiram la mime na me Inamaniap le nameng gat maime. 33 Pa leba akosarming tavuk ila mumuri ira ma mirie la akosarming tavuk ila mumuri ira mi, eba omila man ties o temaieng aun Morowa me iriro paga, a? Karuk kan! Inamaniap gat mila kiram la okosarmeng gat gare rie. 34 Pa leba mialam pagap maun teip ga magaulap ga leba mima eba ina mepulam gat me miun, tie eba omila man ties o temaieng aun Morowa me uriro, a? Karuk kan! Inamaniap gat mila kiram la mime maialam pagap maun non inamaniap mila kiram, meba ina maiaram gat mirie pagap lare rie la maialam. 35 Naming it maime karorap mim ga akosarming tavuk ila mumuri ira ma. Mialam pagap maun inamaniap ga baraba agatming le ina mepulam me miun. Leba okosarming gare tiro, tubiat eba omila uniap ming ula kakanu, ga eba mimi ba lop am Morowa tatuan nakap. Togo la mabouvara mirie la tale mime maialo ‘temaieng’ aun ga inamaniap mila kiram. 36 Eva, kadikming me teip ga magaulap are Ira ming na panbinim la ume kadik me milam.”

Buat miabuam non ba teip ga magaulap na ties

37 Iesu la inagat ulo gare ro. Tie, baraba miabuam noba inamaniap na ties. Babun nouabu gat Morowa na ties. Ga buat miaramo kirinim ang migana la ume okosar gare rie. Are ratmat ga Morowa gat la tala kan uavaio kirinim ming. Miavaiang kirinim maiong inamaniap ga eba gat avaiang Morowa kirinim ming. 38 Makamming inamaniap ma pagap ga eba ina bun migameng Morowa ma pagap. Eba mikameng Morowa ma pagap gare tiro: Ga eba dakmeng maset, ga eba mairarakang ga eba masosominang me lourup ga dakmeng migat puomeng leba urukmeng ga alam miun. Uvuvuo la mialo maun inamaniap, uriet uvuvuo leba ina apulang Morowa me miun.” 39 Iesu la ualo non ties o uvuvuo maun ga ugama, “Atabo non migana ila sapsapong la puoong it meba osingala alang me non migana ila sapsapong? Karuk kan. Litie iat leba lilaming na lu. 40 Kulot o usingnualap la tale kan akurupin migana ang o usingnualap. Pa tara la usinguala maset, urie eba kauna bat gare ba migana ang o usingnualap. 41 Pa memani ga ogimanung tatak tatakam na irap a papa nuang, pa tale kan anaginung irie pararima ila kakani la ut na irama nuo kan? 42 Tale kan mumuru meba analava papa nuang gare ro, ‘Papa, tuga tovang tatak tatakam urie la iot na irama nuo’, na tara la tale kan agimanung pararima ila kakani irie la ut na irama nuo kan. Nunuo migana o kakarabunim! Lake ga novang pararima ila kakani irie la ut na irama nuo kan, tubiat ga eba bat maset uneng ga novang urie tatak tatakam la iot na irama a papa nuang.

Kuguom ga parak o

43 “Eva, kuguom ula mumuru la tale kan ime iario parak ula kiro, are gat to kuguom ula kiro la tale kan ime iario parak ula mumuru. 44 Inamaniap la lake ka mime ogima parak o kuguom meba omeira, uriro kuguom la mumuru, o karuk. Inamaniap la tale kan mime maiaram kabop o kabaiobu iro iagur ula sisiru. Ga tale kan mime maiara sagabuanama ila mamaguong ira piririma. 45 Migana ila mumuri la amanim agarip mila mumurum mitma la maiot na dalap a, are ratmat ga ume akosar tavuk ila mumuri. Pa migana ila kire la amanim papaluaip ma agarip mila kiram la maiot na dalap a, are ratmat ga ume okosar kirinim ula kiro. Memani, papaluaip ma agarip la dakmeng na dalap a, mirie la ime iaramam nanam a.

Narain tavukupien o ukosar a luguan

46 “Tie, mime tomiva ‘Ila Kakani, Ila Kakani’, pa memani ga tale mime omiuluan ties tung? 47 Migana la muo toi ga upto ties tung, ga ouluan, eba asingtala tavuk ang, meba anagiming. 48 Irio migana la kauna gare migana la namo akosarang luguan. Lake ga agauong lu me lourup ga urie uabua bat paparaka ga ula parepong maranit ira tandas ila kakani tatang na kimanam. Ga tubiat urilia bat luguan tatuan abuo tandas. Tubiat la iram danuot ga airakieng burunam irio luguan, pa tale kan ulum. Muana la akosarong irio migana maset luguan ang. 49 Pa migana la upto ties tung ga tale ouluan, kauna gare non migana la akosarong luguan ga uriliat agarit bo ubiem ga tale ga lake abung paparaka tatang na kimanam. Tubiat burunam la airakieng irio luguan ga kakalait it ulum iro luguan, ga lilitong gane.”

Copyright information for `KTO