aMalakai 3:1
bAisaia 40:3

Mark 1

Ioanes o unuavariap la ualo ties

Uriro la ties ula mumuru ang Iesu, Poi ang Morowa. Urio ties ula mumuru la lake betieng are unuli Aisaia la omirong gare ro,

“Tiesong Morowa me poi ang, ‘Miptang, asagarung non migana meba alang ties tung, ga eba ake me nulam. Ga eba orangaang alang nung.’” a 
“Na kimanam la karuk ma inamaniap una, nigunama a non migana la marikong maranit, ugama, ‘orangaming alang ang Ila Kakani ga ovuvutmiling alang ang leba muong mi.’” b 
Ioanes, migana o unuavariap, betong na pianam la karuk ma teip, ga ualo ties maun teip ga magaulap, “Meba marigimeng dalap ma ga miarang nuvietiap, ga eba oduratang Morowa kirinim maiong.” Ga mirier Iudaiap ga mirier teip ga magaulap onim Ierusalem la mela ai Ioanes. Ga ovaikmeng kirinim maiong, ga uavariam Ioanes na danuot Ioridan. Pa Ioanes la ume unam sasaip la makosarmeng ma kavurup a kamel, ga ovisong kanam ira a, ga ume um sikailap ga iuluma onim na panap. Ga baisong, ugama, “Non migana leba muong malonim tuo, kukunim ang la mitara kakanu me kukunim tung. Amaning bonim ula kakanu migat, pa turuot migana agarit. Are ratmat ga tale kan puorung meba okosartang ubi ang. Tumet miruaviet o burunam. Pa irie la eba miavareng a Muranama Ila Babai.” Ioanes la tiesong gare tiro.

Ioanes la uavaria Iesu

Urie, na irie tara la oulai Iesu pianam ula kanu Nasaret ga muo na provins Galili. Pa tubiat Ioanes la man uavariam teip ga magaulap na danuot Ioridan, na irie tara Iesu la oulai pianam Nasaret ga ula betong na irie nap la unama Ioanes ana. Ga uavaria Ioanes na danuot Ioridan. 10 Ga oulai Iesu danuot ga unum ga muo nakap, tie ogimaong panbinim la inava. Ga agimaong Muranama ang Morowa lare kobeng buna la muio lourup ga ionama abuo. 11 Pa na panbinim non nanam la marikieng ga igama. “Nunuo Poi ruang ila mumuri. Narung maset me nulam. Dalap tuo la temeba me nulam.” Ties ong gare tiro.

Satan la avuvuoong Iesu

12 Urie, iriro la ne ra, tie kakalait it asagaong Muranama Ila Babai Iesu ga ula na nap la karuk a migana ba ana. 13 Pa na iriro nap la unama puoieng ira ma 40 ma lap, ga Satan la man aladanong, meba makosarang tavukup ba mila kiram. Pa karuk kan. Iesu la tale kan akosarong tavuk ba ila kire. Na iriro nap ame non ara non ara suvailap o ngane la maionama, ga unama Iesu kabirana ma. Urie, mumaio angelop ga maset agamelie.

Iesu la puaro ubi Galili

14 Pa tubiat orong onim na provins Galili, bonim a Herot Antibas, la kiram dalap a me non tiesiap am Ioanes, are ratmat ga tiesong, ga maiabua Ioanes na luguan o arubu. Na irie tara Iesu la ula betong na provins Galili ga man baisong o ties ula mumuru ang Morowa. 15 Ume ties gare ro, “Tinan Morowa la uabua non tara tubiet, pa na irie tara eba muong ga onang kabirana ma teip ga magaulap am, ga eba maagaalie ga maset ualeng mabuo. Tara la avuoong Morowa la betong ara, ga inamon ang Morowa la muio ra kagarat. Mialam ibup mi ira ma tavukup mim ganam mila kiram ga origiming agat ming me ai Morowa. Ga naganming maranit uro ties ula mumuru urie la migat o.” Ume ties Iesu gare tiro.

Iesu la mamarikong nagala ma teip meba ameuluan.

16 Urie, a non tara Iesu la man unum na taralap o kin Galili ga agimaong Simon ga papa ang Andru. Man agoliong ubianama meba liaram abulap na kin. Uriro ubi o nabira ma abulap urie ubi o butamat liong. 17 Ga lemarikong Iesu, ugama, “Omolaing uriro ubi o nabira ma abulap, ga mumang tomouluan. Meba mesingtala ga betmang teipien o ubi meba malagimang teip ga magaulap meba maiobung na gar ang Morowa.” 18 Tiesong Iesu gare tiro, ga kakalait it aliolai ubianama tie, ga lila aliuluan Iesu. 19 Ga uaio ubiem ga ula rot kirat ga legimaong non teipien. Litie lopien angan Sebedi, pa bonim a irie Iemes pa irie Ioanes. Man lionama bo obinam ga man aidangliong maset ubianama. 20 Lemarikong ga aliolai mamo Sebedi bo obinam ga inamaniap am o ubi. Ga lila aliluan Iesu.

21 Ga mela betmeng na pianam Kaparenaum. Pa na la maiong Iudaiap o lotu, uobu Iesu ga ula na luguan o usingnualap ga man masinguala teip ga magaulap a tavuk ang Morowa. 22 Ga mepto uriro ties la tale are ties maiong teip o usingnualap. Karuk. Tinan la omirong Moses ties ang Morowa na babam, urio la mime masingmiala teip o usingnualap o. Ga mime maiaramo tapmat, ga tale omait. Pa teip ga magaulap la mepto ties ang Iesu ga ogasangenmeng gare Morowa kan la aiteong ga asagaong ga muo meba aramang. Are ratmat ga turupmaiaba kirat. 23 Ga na irie tara, kabirana ma teip ga magaulap la maionama tapma na irio luguan o usingnualap, non migana la ame muranama ila kire la ut ana. 24 Pa iriro muranama ila kire la ume onoun agat ang iriro migana ga akosarong ga kukupong maranit, gare ro, “Nunuo Iesu onim na pianam Nasaret, munuo meba mani le akosarnang irava muranap? Atabo munuo meba pakiraranang, a? Norit ara. Nunuo migana ila puvuvui migat ang Morowa.” 25 Irio migana la marikong gare ro, ga inio Iesu ties ang ga ugama, “Opamunang nanam nuo ga anolaing iriro migana!”

26 Tiesong gare ratmat, urie airakong muranama ila kire iriro migana tapmat, ga kukupong maranit. Ga aulai muranama ila kire ga ula. 27 Pa mirier teip ga magaulap ganam la turupmaiaba kirat maset ga man tiesmeng papot gare ro, “Iro irie man tavuk la betong titot? Iriro migana la businguala a tavuk ila nei. Ties ang la ame ngangas. Kulakuoi! Okosarong ties ula mamaranu me muranap mila kiram, ga omeuluo nanam a!” 28 Papaluaip ma teip ga magaulap la man tiesmeng gare tiro, ga kakalait ila uriro ties tapmat na mirier napup ganam na provins Galili.

Iesu la omumuriraong naga ieng kuala ang Petro

29 Urie, Iesu ga mirie inamaniap la man menum ga irie, la amaiolai luguan o usingnualap ga mela puvut na luguan ang Simon ga Andru, Iemes ga Ioanes la lila ga mirie. 30 Na irio luguan, naga ieng kuala ang Pita la imaning tafa ula kakanu, ga papamnam neip o, ga man durieng bo labun. Pa muo Iesu betong, ga kakalait amelo o uriro magabun la tafaieng. 31 Ula Iesu kagarat u ga uaria kilan o ga teiara ga dusieng. Ga kakalait it no uriro tafa, ga inara mumuru magabun. Ga urie orangaieng parak maiong.

Iesu la mamumuriraong papot ma inamaniap

32 Urie, nabit la namila muabari, teip ga magaulap onim na uriro pianam la man malagimeng mirier teip ga magaulap ganam la memaning tafaiap ga mirie la ame muranama ila kire la ut mana, ga malagimeng ga mumaio ai Iesu. 33 Ga mirier teip ga magaulap ganam la mumaio nebolameng na uriro pianam kagarat ai tabuna a iriro luguan. 34 Papaluaip ma teip ga magaulap la memanim non ara non ara tafaiap, la mamumuriraong Iesu. Ga makalaong papot ma muranap mila kiram. Ga ameit muranap mila kiram Iesu irie migana o ubi migat ang Morowa. Are ratmat ga okiripong Iesu ties maiong muranap mila kiram ga tale kan uairam meba tiesmeng.

Iesu la baisong mai papot ma inamaniap

35 Urie, parabira namur la tale ka ileng, teuara Iesu ga aulai iriro luguan. Ga iriet talamet la ula na non nap la karuk kan ma inamaniap ba ga magaulap la maionama ana. 36 Pa teuara Simon, ga non migap am ga mela man aisinmeng. 37 Pa tubiat la agimameng ga mela kagarat ai ga megama, “Mirier teip ga magaulap ganam la man noisinmeng.” 38 Tiesmeng gare tiro, pa ugama Iesu, “Temaieng le bula na noba nap. Temaieng le bula na miriro non tatak pialap la maionama tapmat, meba baistang gat mai. Morowa la naong it meba okosartang uriro ubi, ga tosagaong ga muruo.” Tiesong Iesu gare tiro. 39 Teuara ga ula tapmat na mirier napup na provins Galili. Ula na mirier luguap maiam o lotu ga baisong. Pa non muranap mila kiram la maiot na non teip ga magaulap la makalaong gat Iesu.

Iesu la aidangong non migana la ame tapak

40 Urie, na non tara non migana la ame tapak la muo ai Iesu ga makofong dadebip a me lourup na kimanam kagarat ai Iesu, ga marikong me ai Iesu meba aagaalie. Ugama, “Leba nanang, tie puonung it leba maset makosarnang neip tuo.” 41 Ties ong gare tiro, ga mitara abouara Iesu ga uabua kilan a abuo ga ugama aime, “Tuga okosartang gare tie. Titot it le betmeng maset neip nuo.” 42 Tiesong Iesu gare tiro, ga kakalait it no tapak ira, ga inar maset betmeng neip a iriro migana. 43 Pa namo kakalait asagaang Iesu ga ala, are ratmat ga aulo iriro migana, ugama, 44 “Naptang! Iriro paga titot la akosartung ira nuo, irie la baraba anulo migana ba a. Karuk. Nala puvut ai Ila Kakani a luguan o lotu la unama na pianam Ierusalem, ga masingnala neip nuo ai migana o ubi la ume uale bo kamniap, meba magimaang neip nuo la mumurum ara. Pa maimai ang Moses la tiesieng aime migana la tafaong o tapak la mumurira la eba aram noba nganeip ga ala okosarang kamniap me ai Morowa. Tie narang uriro gane ga okosarnang uriro kamniap, meba nomeira teip ga magaulap la nora tapak nung.” Tiesong Iesu gare tiro. 45 Pa iriro, migana la ula ga maulo teip ga magaulap ma mirie pagap la betmeng ira a. Ga uaramo uriro ties na mirier napup. Are ratmat ga tale gat puoong Iesu meba ala obung na noba pianam na irap ma teip ga magaulap. Karuk. Man umet unama lavie, na nap la karuk ma inamaniap. Pa teip ga magaulap onim na mirier napup la mime mela ai.

Copyright information for `KTO