Mark 15

Maiala Iesu aun Pilato

Urie, parabira namur miridaip mila kakanim ga teip mila uke ga teip o usingnualap o maimai la kakalait mumaio nebolameng. Ga mirier teip ganam mila kakanim la mime umaiale bo Iudaiap. Nebolameng ga namo maset tiesmeng a man tavuk la eba akosarmeng ira Iesu. Ga teip la uario kier la avismeng Iesu, ga maiala na kilalap a Pilato. Ga amarikong Pilato Iesu gare ro, “Nunuo orong maiang Iudaiap, a?” Pa upulo Iesu ties gare ro, “Migat, nunuo kan la tiesnung gare rie.” Ga miridaip mila kakanim la avuremeng Iesu ma papot ma tiesiap. Ga inagat amarikong Pilato ga ugama, “Atabo tale iga naramang ties ba meba napulam nanamup ma la okosarmeng uriro ties? Naptang, mime novuremeng ma papaluaip ma tiesiap.” Pa tale kan upulo Iesu ties ba are tiro ga mitara agatong Pilato papot.

Tiesong Pilato ga asakmeng tainam ira Iesu iro maiogun

Urie, mar mirie karaip na uriro la o parak ula kakanu, Pilato la ume avik non migana la unama na luguan o arubu. Teip ga magaulap kan la mime meivo bonim a irie migana la unama na luguan o arubu ga ume avik Pilato irie migana ga ula mai. Na irie tara la maiabuam non teip na luguan o arubu la pumaiaro danunumiap ira gavaman ga menamuam non teip ga mevara. Non migana a iriro gar la meiva a Barabas. Teip ga magaulap la betmeng ga amarikmeng Pilato meba okosarang gare tinan la ume okosar irama. Ga upulo Pilato ties maiong gare ro, “Atabo naming le aviktang iriro orong maiang Iudaiap ga ala miun?” 10 Tiesong Pilato gare tiro, memani, mait miridaip mila kakanim la kiram dalap ma me Iesu ga maiabua na ties. 11 Pa miridaip la mararaimeng dalap ma teip ga magaulap, ga kukupmeng aime Pilato meba tale avikang Iesu pa eba avikang Barabas ga ala mai. 12 Inagat mamarikong Pilato gare ro, “Pa miga eba tamaning a iriro migana, la mime miva orong maiang Iudaiap?” 13 Pa inagat kukupmeng gare ro, “Tesapang iro maiogun.” 14 Urie, inagat mamarikong Pilato, “Me man paga? Okosarong man kiribas?” Pa kukupmeng maranit, “Tesapang iro maiogun.” 15 Pa namo makosarang Pilato teip ga magaulap meba temeba. Are ratmat ga avikong Barabas ga ula mai. Ga tiesong ga aisikmeng teip o danunumiap Iesu. Tubiat ga uala Iesu na kilalap ma teip o danunumiap, meba osapmeng iro maiogun.

Teip o danunumiap la fugaumeng ira Iesu

16 Urie, teip o danunumiap la maiala Iesu ga ula tapma na luguan ang Gavaman, ga mamarikmeng mirier teip ganam o danunumiap ga mumaio. 17 Ga maiara buruma ila taktogi ga mena iriro ira Iesu. Iriro buruma la ovomeng sasa ang orong. Ga maiaro iagur ula sisiru ga okosarmeng begat gare ang orong. Ga maiabu bo bugam a Iesu. 18 Ga man tiesmeng gare ro aime ‘la ula muru’: “Orong maiang Iudaiap, la ula muru.” 19 Ga maiario non pas a pitpit ga ovitmeng bugam a. Ga man akasupmeng tapmat. Ga man makofmeng dadebip ma ga karabut man mainiam bopma na irap a gare orong ila kakani. A iriro non ara tavuk la man fagabuomeng aime Iesu ga man mainio bonim a. 20 Makosarmeng ara miriro tavukup ganam o fugau ira a, tie avugatmaiara buruma ila taktogi ira a. Ga inagat mena sasa ang ira. Ga alagimeng ga mela ga irie meba asapmeng iro maiogun.

Asapmeng Iesu iro maiogun

21 Urie, non migana, bonim a Simon onim na pianam Sairini, muo ga namo ala obung na pianam. Simon irie mamo ang Aleksanda irie ga Rufas. Alagimeng teip o danunumiap meba aving maiogun ang Iesu. 22 Alagimeng Iesu ga ula na non pianam, bonim o Golgata. Muana o uriro bonim la are ro, pianam ma mualap o bugam. 23 Namo maialang wain aun Iesu la arikimeng ga kuop meba oraliemeng ngitngit ira ma neip a. Pa tale tapu. 24 Tie asapmeng teip o danunumiap Iesu iro maiogun. Ga mavotmeng burap am me irama kan. Ga sagumeng o satu meba aga le arang ut namurit paga. 25 O gamiala o muabari parabira namur, asapmeng Iesu iro maiogun. 26 Na nap la mime omir ties, urie la mime merilia migana na ties ume. Omirmeng ties gare ro, “Orong maiang Iudaiap.” 27 Kagarat ai Iesu sapliong narain teipien irie o danunumiap pa irie o pula. Asapmeng irie iro maiogun na kilan ila lamige, pa irie iro maiogun na kilan ila kaiarong. 29 Ga teip ga magaulap la mumaio ga mela la mime fugau ira a. Mime marutugus bugabip ma ga tiesmeng, “Tie, nunuo migana la nugama eba adurenang luguan o lotu ga ebat ina akosarnang ma naien ma lap. 30 Titot le teaganalie kan. Onolaing maiogun ga munang lourup.” 31 Miridaip mila kakanim ga teip o usingnualap o maimai, mirie gat la fugaumeng ira Iesu. Tiesmeng kan kabirana ma gare ro, “Maaganulie non teip, pa tale kan puoong meba teaganulie. 32 Iriro Karisito la aiteong Morowa meba ina malagiang teip ga magaulap am, Iriro orong onim Isarael, irie le oolaing maiogun ga muong togo lourup, meba agimabuong ga naganbuong ira a.” Narain teipien la lesapmeng iro maiogun kagarat ai Iesu, litie gat la okosarliong ties o fugau aime.

Iesu la uvara ra

33 Urie, iro 12 o muabari, arubu la ialu kimanam gano, ila puoieng iro naien o muabari nabit. 34 Iro naien o muabari kukupong Iesu maranit gare ro, “Eloi, Eloi, lama sabaktani?” Muana o uriro ties o ties onim lakuan buong, “Morowa ruang, memani ga tonulai?” 35 Kukupong Iesu gare ro, ga non teip la dusmeng tapmat la mepta la kupong, pa mirie la megama, “Miptang. Amarikong Elia.” 36 Ga non migana la ibirong ga ula uabua non sipanas na wain ga na tara la dakong wain, avisong iro non pas ga ualo aun Iesu meba tapo. Ga iriro migana la ugama, “Buairang ka ga eba agimabuong: Atabo eba muong Elia ainiang me lourup, o karuk?” 37 Pa kukupong Iesu maranit ga uvara. 38 Tapma na luguan ila kakani o lotu, kabirana lie litiro narain kabilipien, ame tabuna ila kakani, ga non buruma ila kakani maset la sapong ga ulua iriro tabuna. Pa na tara la uvara ra Iesu, iriro buruma, na taralap a la puaro nakap ga giritong ga muo lourup are ratmat ga betong gare narain napupien. 39 Pa migana ila uke me miriro teip o danunumiap onim Rom la dusong kagarat ai Iesu ga man ui. Ga na iriro tara non ara pagap la betmeng, at iriro tavuk la akosarong Iesu ga uvara, ga agimaong iriro migana o danunumiap. Are ratmat ga ugama, “Migat ara, iriro migana, irie Poi ang Morowa.” 40 Non magaulap la man dusmeng kakaliat ga mirie gat la man magimameng miriro tavukup la man betmeng. Kabirana ma miriro magaulap, urie non Maria onim na pianam Makdala. Ga urie gat u non Maria, urie naga ang lama narain Iemes ga Ioses. Pa urie u la bonim o Salomi. 41 Tinan la unama ka Iesu na provins Galili, na irie tara miriro magaulap onim Galili la mime ameuluan Iesu ga menum ga irie, ga mime makosar ubiap ga mime aagamelie. Miriro naien ma magaulap ga non gat papot ma magaulap la mela Ierusalem ga Iesu. Mirier ganam la mumaio dusmeng kagarat u Golgata ga man umai.

Maiabua tongan Iesu na lu a tadas

42 Urie, nabit o la o uranga, Iosep onim na pianam Arimatia la muo. Irie non migana ila muri kabirana ma miriro garip mila kakanim ma teip mila uke la mime umaiale bo Iudaiap. Amaning bonim ula kakanu. Pa naganong gare ro: Kagarat ara leba malagiang Morowa teip ga magaulap am ga ualeng maset mabuo. Ga ume busit agat Iosep me uriro ga man auanula irie tara la eba betang. Urie, betong Iosep Golgata, pa kagarat ara meba naminila muabari. Ga na arubu la me lotu. Ga mapasemeng meba tale okosarmeng ubi ba na la o aganuliap. Are ratmat ga na uriro nabit memaning it tara ila popoi me ubi. Tie uario Iosep nuraiap ga man mangangasong dalap a ga ula ai Pilato ga aulo meba avim neip a Iesu ga ala abung na lu a tadas. 44 Upto Pilato uriro ties ga mitara agatong papot ga ugama, “Migat uvara ra, a?” Urie, amarikong Pilato iriro migana la uke me danunumiap. Ga muo, ga amarikong Pilato gare ro, “Uvara ra Iesu o karuk?” 45 Pa migana ila uke me danunumiap la ugama, “Eva, uvara ra.” Urie, aulo Pilato Iosep meba aving neip a Iesu. 46 Urie, ula Iosep asauong non buruma ila laklage la pasokong. Ga uaviam neip a Iesu me lourup. Ga ualua na buruma ila pasokong, ga uavia tongan ga ula uabua na lu a tadas. Iriro una irie non lu a tadas la akosarmeng teip. Ga apulaiong Iosep non tadas ila kani ga ulua nanam a lu. 47 Maria onim Makdala ga Maria, naga ang Ioses, la man dusliong ga man uli, ga agimaliong nap la maiabua Iesu ana.

Copyright information for `KTO