Mark 2

Non migana la kire kilan a ga kiban a la amumuriraong Iesu

Urie, aipmeng ara non lap, ga tubiat inara terigiong Iesu me na pianam Kaparenaum. Pa teip ga magaulap onim na uriro pianam la mepto ties a Iesu la muo unama na luguan. Papot ma teip ga magaulap la mumaio nebolameng ga dakmeng na iriro luguan. Are ratmat ga karuk kan a nap ba la ut agarit. Ga kagarat gat ai tabuna karuk kan a nap ba la uakap ana. Ga man baisong Iesu mai. Ga non teip la mumaio na iro luguan la maiavia non migana bo labun ga mumaio ai Iesu. Kilan a ga kiban a irio migana are la uvara ra, ga tale kan puoong meba amung. Ga papaluaip ma teip ga magaulap la onomein alang, pa miriro nagala ma teip la tale kan puomeng meba maiaving migana ila tafaang ga mela ai Iesu. Are ratmat ga maiavia ga mela nakap bo luguan ga meinia na iriro nap la unama Iesu. Ga avugutmaiara nap a kalinama ga akosarmeng gof. Ga maiaro iagur ga ovismeng uriro labun ga meinio labun me lourup ai Iesu. Magimaong Iesu are la naganmeng migat, ga aulo iriro migana ila tafaong gare ro, “Kulot, tuvaiam ara kirinimup nuam. Pa non inamaniap o usignualap la mime masingmaiala teip ga magaulap o ties na Babam ula puaru la maionama gat ana iriro luguan la mepto uriro ties ang Iesu. Pa na dalap ma la man agatmeng gare ro, Me man paga iriro migana la tiesong gare tiro? Aga la puoong meba oduratang kirinim ba ang migana? Morowa namurit it la puoong!” Man maionama ga man agatmeng gare tiro, pa na dalap a Iesu la oit ara uriro agat maiong. Ga maulo, ugama, “Are mani ga mimaning uriro agat na dalap mi? Man ties la tale gigino leba okosartang ira iruo migana? Arulo iriro migana ila tafaang gare ro, ‘Kirinim nung la nora.’ Atabo uriro ties la tale kan gigino? Pa leba aralava noba gare ro, ‘Tenara ga narang labun nung ga namung ga nala’ Tie atabo uriro ties la puoieng ira migana le okosarang? 10 Pa narung le omira gare ro, ‘Migana migat ang Morowa la unamar na kimanam ga amaning ngangas puoong meba odureang kirinim ang migana.’” Iesu la tiesong gare tiro ga agimaong iriro migana la kire kilan a ga kiban a, ga aulo, ugama, 11 “Norulo! Tenara ga dusnang ga narang labun nung, ga nala na luguan nuang!” 12 Iesu la tiesong gare ro, pa na irap ma mirier teip ga magaulap ganam iriro migana la teuara, ga kakalait uaro labun ang ga ula lavie. Are ratmat ga mirier teip ga magaulap ganam la turupmaiaba kirat. Ga maiavio bonim a Morowa ga megama, “Tinan la tale kan agimapang tavuk ba lare tiro!”

Iesu la marikong me Livai meba auluan

13 Urie, tubiat, oulai Iesu pianam Kaparenaum ga ula todang lourup labinim u kin Galili. Pa gar ila kakani ma teip ga magaulap la mumaio ai ga baisong o ties ang Morowa me mai. 14 Baisong ara pa tubiat namo ina terigiang me na pianam. Man unum ga ula pa agimaong non migana la unama na tabuna a luguan o takis ga man uaro takis. Bonim a iriro migana Livai, pa irie poi ang Alifas. Urie, ula Iesu ai ga aulo, ugama, “Munang ga tonouluan.” Tiesong gare tapmat, ga teuara Livai ga ula unum ga irie. 15 Pa tubiat okosarong Livai parak ula kakanu ga amarikong Iesu ga lop am o usingnualap, miriro inamaniap la mime menum ga irie. Ga mumaio na luguan ang Livai. Ga mamarikong gat non inamaniap mila mime makosar non ara tavukup mila kiram. Mirie gat la mumaio maionama ga parakmeng ga Iesu ga lop am o usingnualap. Non gat inamaniap la maionama, la mime ameuluan Iesu ga mime mepto ties ang. 16 Man parakmeng ka, pa non gar ma Parasaiop la mime masingmaiala teip ga magaulap o ties na Babam ula puaru la mumaio dusmeng kagarat ai iriro luguan ang Livai. Ga agimameng Iesu la parakong ga inamaniap la ume uaro takis ga non gat inamaniap la mime makosar non ara non ara tavukup mila kiram. Pa miriro teip o usingnualap o ties na Babam ula puaru la mamelo lop o usingnualap gare ro, “Memani ga iriro migana ming o usingnualap la parakong ga inamaniap la mime maiaro takis ga non gat teip mila kiram?” 17 Tiesmeng gare tiro, ga uptam Iesu ga maulo, gare ro, “Inamaniap la tale memaning tafa, tale kan mime mela ai migana o umakmager. Karuk. Inamaniap it mila tafameng la mime mela ai migana o umakmager. Aret tie, inamaniap la mime agat maime kan la namo mumurum maset. Pa inamaniap la temait kan mirie inamaniap mila kiram, miriro inamaniap la mime mumaio toi. Pa muruo meba maagaralie inamaniap mila kiram.” Tiesong Iesu gare tiro.

Iesu la tiesong me tavuk o ubunak o parak

18 Urie, a non tara lop o usingnualap am Ioanes, iriro migana la ume uavariam teip ga magaulap, la obunakmeng parak ga man maionama. Ga Parasaiop gat la obunakmeng parak ga man maionama. Akosarmeng iriro tavuk, meba ovomeng agat a tavuk ang Morowa. Pa non inamaniap la mumaio amelo Iesu gare ro, “Lop am Ioanes o usingnualap la mime obunak parak, ga lop maiam Parasaiop o usingnualap la mime gat okosar gare rie. Tie are mani ga lop nuam o usingnualap la tale kan mime obunak parak?” 19 Amarikmeng gare tiro, ga okosarong Iesu ties o uvuvuo ga maulo, ugama, “Lama okosarong migana ba parak ula kakanu, pa garip am la mumaio nebolameng ga na iriro tara atabo eba ka man obunakmeng parak? Karuk! Eba temeba maset ga tala kan puomeng meba obunakmeng parak. Okosarong Iesu ties o uvuvuo me usingnualap ula nou. 20 Turuo la are iriro migana la okosarong parak, pa lop tuam o usingnualap la eba temeba ga man maionama. Pa tubiat noba inamaniap leba tovugutmiara, ga eba gat tale togimameng lop tuam o usingnualap. Na iriro tara tubiat eba giginam ba dalap ma, are ratmat ga eba bat o bunakmeng parak ga man maionang. 21 Iriro tavuk o unuabuap ma lap ga miabu maimai o ubunak o parak na uriro la, la irie tavuk onim tinan. Tale kan puoong meba bupamung ga iriro tavuk ila nei la muruo meba misingtala a. Miptang. Leba buruma ba ang noba ila tatali la ame gof, tie tala kan uara nap ba a buruma ila nei ga abung nakap bo iriro gof ga asigitnang. Karuk. Leba akosarnang gare tiro, tie iriro gof a buruma ila nei la eba aranang ila tatali ga gof la eba kakani ba. 22 Ga karuk kan a migana ba la ume uvala wain ila nei na papak ula tatalu a meme. Leba okosarang gare tie, urie eba ogiritang wain papak a meme ga wain ga papak a meme la eba iat pikliong. Karuk. Mime miovala wain ila nei mana papakip mila neim a meme.” Tiesong Iesu gare tiro.

Tavuk o ubunak o ubi na la o sabat

23 Urie, o non la maiong Iudaiap o lotu, Iesu ga lop am o usingnualap la menum ga mela. Pa uriro alang la omeuluan, la ila kabirana ma non ubaip a wit. Man menum ga mela, pa akofmeng lop am o usingnualap ut namurit kutkut a wit ga maiaram ga maiom. Omeuluan non maimai ang Moses, la tiesieng gare ro, “Migana la ouluan alang ga ula na taralap o ubi, pa leba tafaang me parak, tie abung kilan a ga arang tatak paga ba a ga ong ga ala.” Maimai la tiesieng gare tiro. 24 Pa Parasaiop la amelo Iesu, megama. “Magimanang. Lop nuam o usingnualap la okosarmeng ubi meba maiarang parak! Tale kan puvuvu. Maimai la tiesieng tala kan okosarbuong ubi na la o sabat!” 25 Tiesmeng gare tiro, pa maulo Iesu, ugama, “Miptang. Tinan kan, na tara ang migana o bais Abiata, Devit ga non migap am la kagesmeng o parak ga mitara tafameng me parak. Ga mani la akosarong? Atabo tale kan ovasming uriro ties na babam ula puaru? Devit la ula uobu na luguan o lotu ang Morowa ga tiesong namo tafameng me parak. Pa uriro purun inamaniap wit o bais la mime kamkamai o me ai Morowa, uriet la iot. Pa migana o bais la uaro ga ualo aun Devit. Uriro purun la maiong it inamaniap o bais leba maiong, pa obunakmeng me non migana. Pa uaro Devit ga u. Ga ualo maun migap am, ga mirie gat la maio. Tafameng me parak ga orupmaiaba uriro maimai ang Morowa pa tale kan memaning kirinim. Pa lop tuam o usingnualap la tale kan orupmaiaba maimai ang Morowa. Karuk. Orupmaiaba maimai ming it inamaniap.” 27 Iesu la tiesong gare tiro ga maulo ga ugama, “Morowa la ovuoong la me lotu, pa tale kan ovuoong meba anoiling migana. Karuk. Ovuoong meba maagailie inamaniap. 28 Tie omira gare ratmat: Migana migat ang Morowa la tale kan ume uale bo noba pagap. Karuk. Tavuk migat meba tegimaieng la me lotu, uriro gat la ime ubi me uvaik.” Iesu la tiesong gare tiro. Are ratmat ga Poi ang gat migana la uke me la o sabat.

Copyright information for `KTO