aAisaia 29:13

Mark 7

Maimai ang Morowa la okurupin ties maiong tatimup

Urie, gar ma parasaiop ga non gat Iudaiap la mitara mamaranim meba mameuluo non ara non ara tavukup la maiaram maun non teip o usingnualap mila kakanim onim tinan. Non tavuk maiang la are ro: Mime magat tavuk maiang teip la tale ameit Morowa are tafa ula kiro. Ga kikismeng me palinim o uriro tafa le bun parepieng irama, ebun makalaong Morowa. Tie la namo parakmeng, lake ka magosmeng kilalap ma atiriro tavuk teip o usingnualap la masingmaiala a. Magosmeng ara ga parakmeng bat. Pa agatmeng palinim a tavuk maiang teip ga magaulap la tale ameit Morowa la tale uobu na dalap ma. Na nap o sune ame non teip la tale ameit Morowa la man menum. Pa leba mela Iudaiap na sune ga ina mumaio, lake ka mime meviet ga parakmeng bat. Pa non gat tavuk teip o usingnualap onim tinan la masingmaiala a, ga mime mameuluan. Irie tavuk o ugos ma falaup ga iouna ga koi ga labun. Tie, papot ma Parasaiop ga non teip o usingnualap o maimai la omaiolai pianam Ierusalem ga mumaio nebolameng ai Iesu. Man maionama pa non lop am Iesu o usingnualap la namo maiom tatak pagap. Pa tale omeuluan maimai maiong Parasaiop, lake ka magosmeng kilalap ma a iriro tavuk. Okosarmeng lop am Iesu o usingnualap la maiarot parak ga maio. Pa Parasaiop ga teip o usingnualap la magimameng ga magatmeng kilalap ma lop o usingnualap am Iesu la tale babaim ga parakmeng. Pa amarikmeng Iesu, megama. “Aremani lop nuam o usingnualap la mime orupmaiaba uriro maimai teip o usingnualap mila kakanim la maialo bun? Tale kan magosmeng kilalap ma ga parakmeng.” Pa maulo Iesu gare ro, “Unuli Aisaia la mivuvuoong migat mimi inamaniap o kakarabunim. Omirong ties gare ro,

‘Iriro gar ma teip ga magaulap la mime maiavio bonim tuo mat nanamup ma, pa dalap ma ga agat maiong la iot kakaliat touluo.
Mimet miaramo maimai maiong inamaniap ga megama, “Uriro ties la ang Morowa.” Are ratmat ga lotumeng it agarit me toi.’” a 
“Omiolai ra maimai ang Morowa, pa maiaria maranit tavuk maiang inamaniap.” Pa inagat maulo Iesu gare ro, “Mitara omit maset o uguek o maimai ang Morowa ga amiuluan kan tavuk ming. 10 Moses la ugama, ‘Nonang apat mamo ga naga nung ga onouluo ties liong,’ pa ‘Migana la okosarong ties ula kiro me mamo o naga ang, eba aving.’ 11 Pa mime ties gare ro, ‘Leba noba migana la amanim kakepup o pagap meba aagaalie mamo o naga ang, ga leulo, “Miriro kakepup la mavuorung ara meba talam aun Morowa.” 12 Tie, iriro migana la tale kan makosarong pagap meba aagaalie mamo ga naga ang.’ 13 Are ratmat ga amiuluan ara tavuk la miara maun tatimup, ga mainior ties ang Morowa. Ga mitara mime makosar papot ma tavukup gare tiro.

Pagap la mime maialo palinim na dalap ma inamaniap

14 Urie, mamarikong Iesu teip ga magaulap ga mumaio ai. Ga maulo gare ro, “Mimir ganam le miptang ties tung ga oagatming maset muana o! 15 Paga la ut tap ma lavie na neip a migana ga ula ana, iriro la tale kan puoong meba mapalirang dalap a migana na irap a Morowa. Karuk. Non ara non ara pagap la maiot tapma na dalap a migana ga mumaio lavie, miriot mi la mime akosar migana ga ume papali na irap a Morowa.” 17 Ga maulai Iesu teip ga magaulap, pa iriet ga lop am o usingnualap la mela na luguan. Ga amarikmeng lop o usingnualap muana o uriro ties o uvuvuo. 18 Ga maulo gare ro. “Mimi gat la tale agatming maset, a? Paga la mime mio, ga ula na karip mi, miriro la tale kan mime akosar migana ga papali. Karuk kan. 19 Ties tung gare ro, memani, pagap lare miriro la tala kan miobu tapma na dalap a migana. Karuk. Melat na alang ma parip, ga tubiat mela na luguan ila kapi.” 20 Are ratmat ga tiesong Iesu gare tiro: “Paga la ume bet tapma na dalap a migana ga muo lavie, irirot la ume akosar migana ga amaning kirinim na irap a Morowa. 21 Eva, non ara non ara agat ula kiro la ime bet tapma na dalap a migana, irirot la ume avaik tavuk gare ro, Mime akosar tavuk o kirinim lavie o magi, ga pula, ga menamua migana ga uvara. 22 Ga mime okirara magi, ga tavuk meba maiarim papot pagap, ga ukosar ma non ara tavukup mila kiram. Ga mime mavana inamaniap, ga mime mameuluan non ara non ara agarip ma neip, ga tebuk me pagap am non migana. Ga mime tigit ties, ga pringesnges, ga ukosar ma non ara tavukup mila kiram. 23 Miriro pagap mila kiram la mime bet lavie. Pa muana ma miriro la maiot tap ma na agat ang migana. Pa uriro agat la ime akosar migana ga amaning kirinim na irap a Morowa.”

Magabun onim Fenisia la naganieng migat ira Iesu

24 Urie, Iesu ga lop am o usingnualap la amaiolai iriro nap ga mela betmeng na non nap kagarat u pianam Taia. Ga maionama na non luguan. Pa Iesu la tale naong me noba migana le aera la muo ga unama tie. Pa ameit ara teip ga magaulap, are ratmat ga tale gat puoong meba kogoaring. Karuk. 25 Kakalait ipto non magabun ties a Iesu la unama na uriro pianam. Pa tatak kulamut ula magabun la ame muranama ila kire la ut una. Uriro naga ieng tatak kulamut la muio betieng ai Iesu ga kumuieng me lourup na kimanam kagarat ai kiban a. 26 Uriro magabun la tale kan urie a gar Iudaia. Karuk. Urie, a gar Finisia onim na provins Siria. Ga marikieng me ai Iesu ga igama: “Non muranam ila kire la ut na poi rung ula magabun. Toaganalie ga akalanang iriro muranama ila kire.” 27 Pa naong Iesu me uriro magabun le aira la tale muo meba okosarang ubi kabirana ma non garip ma teip ga magaulap. Karuk. Muo meba okosarang ubi kabirana ma garip ma inamaniap onim Israel. Are ratmat ga okosarong Iesu ties o uvuvuo ga ugama, “Babun buaro parak maiong lop ga bualang maun kavunap. Karuk. Lake ka parakmeng lop ga puomeng.” 28 Pa igama magabun, “Ila Kakani, ties nung la migat. Pa lop la mime parak, ga munap o parak la mime melum ga mime maiom kavunap.” 29 Pa ugama Iesu, “Uriro ties nung la mumuru, ga noagarulie. Iriro muranama ila kire la oulai ra poi nung ga ular. Nalar ga ogimanang.” 30 Tiesong Iesu gare tiro, ga inar ila magabun na luguan iang ga ogimaieng poi ieng la man durieng maset bo labun. Are ratmat ga ait ara, muranama ila kire la ular.

Iesu la omuriraong kiginam ga nanam a non migana

31 Urie, tubiat Iesu ga lop am o usingnualap la amaiolai iriro nap kagarat u pianam Taia ga mela betmeng na Pianam Saidon. Pa omaiolai uriro pianam ga terigimeng ga mela na uriro kimanam la mime meivo distrik ang 10 ma pialap. Menum kabirana o uriro distrik ga ina mela u kin Galili. 32 Ga inamaniap onim na iriro nap la mumaio maiala non migana aun Iesu. Kiginam a iriro migana la libon ieng maset, ga ties ang la tale kan ime maset bet. Ga marikmeng aime Iesu meba abung kilan a abuo iriro migana, meba muri ba. 33 Tie, alagiong Iesu migana ga ula, ga maulai teip ga magaulap. Ga uabu Iesu kanevunam a na kikipien a iriro migana. Pa tubiat okasupong Iesu kanevuluvien a, ga uabu kanevunam a iro malobiem a iriro migana. 34 Ga ui Iesu me nakap na panbinim, pa ogasangenong gare la namo aliba ga urano ifif maranit. Ga aulo iriro migana gare ro, “Efata.” Muana o uriro ties la are ties buong, “Nanavang.” 35 Ga kakalait inava kikinam a iriro migana, ga paga la onoun malobiem a la karuk aime ga puoong bat meba maset ties ang. 36 Ga maranit mabunakong Iesu teip ga magaulap meba tale amelava noba migana a iriro paga la agimameng. Mabunakong migat, pa karuk, mitara inanaim ga maiaramo uriro ties. 37 Turupmaiaba kirat inamaniap ga mime ties gare ro, “Kulakuoi! Mirier pagap ga makosarong, miriro la ume maset makosar. Eva, ume makosar kigip mila libon ang ga mime mepto ties, ga nanamup la pamumeng mirie la mime ties.”

Copyright information for `KTO