aAisaia 42:1-4

Matthew 12

Iesu, iriet la Ila Kakani me la o sabat

Urie, tubiat it kirat, na non la o sabat, Iesu ga lop am o usingnualap la man menum kabirana ma ubiap a wit. Ga tafameng lop o usingnualap me parak ga man maiaram non kabop a wit ga maiom. Gar ma Parasaiop la magimameng miriro ga abukmela Iesu gare ro, “Ai, naptang! Iriro tavuk la akosarmeng lop nuam o usingnualap la tale mumuri na la o sabat.” (Non maimai maiong Iudaiap la mabunakmeng teip ga magaulap meba tale mepamung kabo ula piro na la na sade. Are ratmat ga agatmeng namo orupmaiaba lop o usingnualap uriro maimai.) Pa upulo Iesu ties maiong gare ro, “Memani ga tobukmila ga lop tuam o usingnualap? Atabo tale kan onagiming maset iriro gas me paga tinan la akosarong orong Devit, a? Iriro tara irie ga garip am la tafameng me parak. Ga Devit la ula uobu na luguan ang Morowa ga uaro purun la iot bo luaga ila aitemeng ang Morowa. Urie, purun la puaru kan maset, are ratmat ga miridaip it la puomeng meba maiong. Pa Devit la parakong o ga ualo gat maun mirie la maionama ga irie. Pa Morowa la tale kan tiesong ga amama okosarong Devit kirinim a irie paga. Mimi kan le maset oagatming irie gas. Ga atabo tale kan oagatming maset uriro ties la ovasming la iot na babam o maimai la tiesieng gare ro, Miridaip la mime okosar ubi na luguan o lotu na la o sabat? Mime orupmaiaba maimai me la o sabat, pa Morowa la tale kan tiesong la okosarmeng kirinim. Tie, mirulor, ubi na luguan o lotu la okurupin maimai na la o sabat, pa non migana la unama to la akurupin lugan o lotu ga maimai na la o sabat gat. Ties ang Morowa na babam ang Hosia la igama,

‘Tale narung me lavang agarit la mime akosar. Narung maset le kadikming maime non teip ga magaulap.’ Pa leba amira maset muana o uriro ties ang Morowa, tie tale kan puoming meba bukbukming ga tiesming kikirat me non inamaniap la tale kan memaning kirinim. Pa tale maset omit.
Tie, miptang, Migana migat ang Morowa iriet la Ila Kakani me la o sabat.”

Na la o sabat la amumuriraong Iesu migana la kire kilan a

Iesu la tiesong ara, tie oulai uriro pianam ga ula uobu na non luguan o usingnualap. 10 Pa na iriro luguan o usingnualap, ame non migana la uvara kilan a. Pa non teip la namo maiabung Iesu na ties, are ratmat ga amarikmeng namo avuvuomeng. Amarikmeng gare ro, “Temaieng le mamurirabuong teip mila tafaang na la o sabat, o karuk?” 11 Ga maulo Iesu, “Leba noba migana la amaning non sipsip pa iriro sipsip la ulum na non lu na la o sabat, tie amit iriro migana eba aring sipsip ga aranang me nakap. Eva, eba okosarang ubi gare tiro na la o sabat, pa babun uvara sipsip, a? 12 Miptang! Teip ga magaulap la akurupmain sipsip. Are ratmat ga mumuru le akosarbuong tavuk ila mumuri ga maagabulie teip mila tafameng na la o aganuliap.” 13 Ga aulo iriro migana la kire kilan a, “Avuvutnaling kilan nuo.” Ga kakalait avuvutun migana kilan a, ga inar mumuri kilan a are non kilan. 14 Iesu la okosarong gare ro, pa gar ma Parasaiop la temaiara ga amaiolai luguan o usingnualap ga mela nebolameng ga man tiesmeng meba omaioping alang ba meba menamung Iesu ga aving.

Iesu irie Migana migat ang Morowa o ubi

15 Urie, tara la ait Iesu paga la namo akosarmeng Parasaiop ira a, oulai uriro taun ga unum ga ula. Ga papot ma teip ga magaulap la ameuluo ga mamumuriraong mirier teip ga magaulap ganam la memaning tafa. 16 Ga maulo Iesu ga mabunakong meba tale ovaikmeng bonim a mai non teip ga magaulap tapmat, ga meba tale maiaramam ubiap la makosarong meba maagaalie. 17 Okosarong uriro ubi meba oauluo non ties Morowa la ualo aun unuli Aisaia la betieng migat. La omirong ties gare ro,

18 “Agimaming iriro migana la avuorung meba betang migana ruang o ubi. Mitara narung aime. Ga mitara temeba dalap
tuo aime. Eba tabung Muranama ruo ana meba baisang o ties tung mai mirier garip ma inamaniap la tale onim Israel meba ina malagirang.
19 Tala kan tiesong o bukbuk ga mamarangenong maranit. Ga teip ga magaulap la tala kan mepta leba aramang non ara non ara ties na alangip. 20 Tala kan akofong gane pitpit la namo kofang, ga tale kan avuoong lalabie la tale maset ulabie, puoieng meba makosarang teip ga magaulap meba omeira maset ubi la okosartung meba ina malagirang. 21 Pa teip ga magaulap la tale onim Israel leba naganmeng
ira a ga auanmela meba ina malagiang.” a 

Parasaiop la megama ubiong Iesu ga Belesebul

22 Urie, na iriro tara, non inamaniap la alagimeng non migana la amaning muranama ila kire la ut ana. Maiavia ga muo ai Iesu. Iriro migana la sapsapong ga pamuieng gat nanam a. Tie, amumuriraong Iesu, ga ina ui iriro migana ga ina tiesong. 23 Are ratmat ga mirier teip ga magaulap ganam la turupmaiaba kirat ga megama, “Atabo iriro i migana la irie ea ang orong Devit, man auanbula meba muong o karuk, a?” 24 Pa gar ma Parasaiop la mepto uro ties ga megama, “Iriro migana la ume makala muranap mila kiram o kukunim ang Belesebul, migana ila uke maiang muranap mila kiram.” 25 Pa oit Iesu agat maiong na dalap ma ga maulo gare ro, “Leba non teip onim na noba kantri la nevuotmeng me na narain garipien ga nemenamung, tie uriro kantri la eba kiro ba. Pa leba teip ba onim na noba taun o noba luguan la nevuotmeng ga narain garipien ga nemenamung, uriro taun o luguan la tala kan puomeng meba dusmeng maranit. 26 Aret tiro, Satan leba akalaang Satan ga narain ba garipien la nelinamung iat, tie eba iling inamon ang maranit gare ba mani? Tale puoieng. 27 Pa leba migat ba Belesebul la ume toagaulie ga tume makala muranap mila kiram, tie aga leba maagaalie lop mim ga eba makalameng muranap mila kiram? Are ratmat ga lop mim kan la eba misingmaiala o ties ming la bangutieng kan gano. 28 Pa miptang! Leba Muranama ba ang Morowa la toagaulie ga makalarung muranap mila kiram, eva inamon ang Morowa la muo ra uadan mi. 29 Leba noba migana la namo ala obung na luguan ang noba migana ila mamarani meba aram pagap am, eba lake akosarang mani, a? Eba ka lake avisang iriro migana la mamarani o iagur. Na tara la okosarong gare tiro, tie eba bat puoang meba aram pagap la maiot na luguan ang iriro migana. 30 Migana la tale migan tuang, ume nekaroula ga turuo. Pa migana la tale toagaulie meba ipamum teip ga magaulap meba ameuluo Morowa, irie la makalaong tapmat ga maionama kakaliat aluo Morowa. 31 Are ratmat ga miptang, Morowa la eba avaiam mirier kirinimup ganam ga mirier tiesiap o upuke la mime makosar teip ga magaulap. Pa migana la tiesong kirat ira Muranama Ila Babai, tala kan puoong Morowa meba avaiang kirinim ang. 32 Leba migana ba la tiesong kirat me ira Migana migat ang Morowa, Morowa kan la eba avaiang kirinim ang. Pa migana la tiesong kirat me Muranama Ila Babai, Morowa la tala kan puoong meba avaiang uriro kirinim ang titot ga na tara leba betang tubiat. 33 Pa leba kuguom ba ula muru, tie parak gat o leba betieng ga muru ba. Pa leba kuguom ba ula kiro, tie parak gat o leba betieng ga kiro ba. Teip ga magaulap la lake ka mime ogima mulinim, meba omeira kuguom la muru o karuk. 34 Mimi gare lop iam kagok, mimi teip mila kiram. Are mani ga puoming meba miaramang ties ula muru na nanamup mi? Tale puoming it. Memani, nanamup ma teip la mime mavaik non agarip la dakmeng na dalap ma. 35 Migana ila muri la ume mavaik agariap mila murum la maiot na dalap a ga ume akosar tavuk ila muri gat. Pa migana ila kire la ume mavaik agarip mila kiram la maiot na dalap a, ga ume akosar tavuk ila kire gat. 36 Pa mirulo, tubiat na tara Morowa la avuoong meba abum teip ga magaulap na ties ga mavuvuoang, eba managiang mirier tiesiap mila kiram ganam teip ga magaulap la mime miaramam ga eba mavuvuoang ut narit narit. 37 Morowa la eba mivuvuo ang o ties la mime miaramo. Pa met iriro tavuk, leba mievang Morowa a gar ila puvuvui o a gar ila kire la amaning kirinim.”

Non teip la amarikmeng Iesu meba akosarang paga ba o turupnuabap

38 Urie, non teip o agat o maimai ang Moses ga non gar ma Parasaiop la tiesmeng aime Iesu gare ro, “Migana o usingnualap napang le pasingnala noba kaguma onim na panbinim.” 39 Pa upulo Iesu ties maiong, “Mirie inamaniap onim na iriro tara la kiram maset ga tale ameuluo Morowa. Pa miga tomarikming meba misingtala noba kaguma onim na panbinim, a? Mirulor, tale kan puorung meba misingtala a noba kaguma onim na panbinim la miga agimaming. Pa namurit it kaguma leba misingtala a irie kaguma ang unuli Iona. 40 Eva, Iona la ut ma naien ma ilengiap ga naien ma arubuap tatang na karima a abuluma ila kakani. Aret tie ga turuo Migana migat ang Morowa gat la eba tonang ma naien ma ilengiap ga naien ma arubuap tatang na kimanam. 41 Miptang, na tara Morowa la avuoong meba abum teip ga magaulap onim na kimanam na ties, teip ga magaulap onim Ninive la eba dusmeng na ties ga mivuremeng o ties me tavuk ila kire maiang teip ga magaulap onim na iriro tara la mime akosar. Memani, gar onim Ninive la mepto ties la baisong Iona o, ga marigimeng dalap ma. Pa non migana la unama kabirana mi la akurupin Iona la mipto ties ang pa tale kan marigiming dalap mi. Karuk! 42 Ga na iriro tara Morowa leba abum teip ga magaulap na ties onim na kimanam, orong ula magabun onim na kantri Siba la eba dusieng na ties ga mivureieng o ties me tavuk ming ila kire maiang teip ga magaulap onim na iriro tara la akosarming. Memani, uriro orong ula magabun la ionama kakaliat maset o Israel, pa muio meba iptang agat ula mumuru ang Solomon. Pa ame non migana la unama kabirana mi la akurupin maset Solomon. Pa tale mipto ties ang ga marigiming dalap mi. Karuk.”

Muranama ila kire la inat muo

43 Urie, Iesu la inagat tiesong gare ro, “Tie, noba migana la akalaong muranama ila kire la ut ana. Tie, iriro muranama la ume ula tapmat na pialap mila balakmeng meba onang mana. Pa tale kan aup nap ba ila muri. 44 Are ratmat ga ugama, ‘Eba ina terigirang me na inan luguan la tunama ana.’ Ga inagat ula ga agimaong luguan la tale unama noba ga arumeng ga asasameng ara. 45 Urie, ina ula ga malagiong 7 ma non muranap mila akurupmain o ukosar a tavuk ila kire. Ga mela maiobu na iriro luguan ga maionama ana. Lake ka unama iriro migana kirat, pa titot nunamap ang la kiro bat maset. Mirulor, iriet tavuk la eba betang ira mi, teip ga magaulap mila kiram la maionama na uro kimanam na iriro tara.”

Aga la naga ga papa ang Iesu migat

46 Urie, na tara Iesu la man maulo teip ga magaulap, naga ang ga papap am la betmeng ga dusmeng lavie. Namo tiesmeng ga irie. 47 Pa non migana la aulo, “Naptang, naga nung ga papap nuam mipma la dusmeng lavie, ga namo tiesmeng ga nunuo.” 48 Pa Iesu la terigiong ga upulo ties ang iriro migana, “Aga urie naga rung, a? Ga aga mirie papap tuam, a?” 49 Ga masinguala Iesu lop am o usingnualap a kilan a ga tiesong gare ro, “Miptang, iriro gar la naga rung ga papap tuam. 50 Memani, teip ga magaulap la mime omeuluan agat ang Mamo ruang la unama na panbinim, mirie mi papap tuam ga loup tuam ga nagap tuam.”

Copyright information for `KTO