Matthew 19

Iesu la tiesong me tavuk o ugirip o magi

Urie, Iesu la ituamuam ara miriro tiesiap ga oulai provins Galili ga ula na provins Iudaia na taralap o danuot Ioridan. Ga gar ila kakani ma teip ga magaulap la man ameuluo ga mela, ga mamumuriraong mirier teip ga magaulap ganam la tafameng. Na iriro tara, non Parasaiop la mumaio ai Iesu namo me avuvuomeng. Ga amarikmeng gare ro, “Atabo maimai buong la keila me migana le ogoang it magabun ot agat ang kan?” Pa upulo Iesu ties maiong, “Atabo tale amit muana o ties ang Morowa la omirong Moses na Babam ula puaru? Uriro ties la are ro: ‘Tiralo kan, na tara la makosarong Morowa mirier pagap ganam, akosarong gat non migana ga magabun.’ Pa ugama Morowa, ‘At iriro muana, migana le aolaing mamo ga naga ang ga parepang iro magabun ang, ga eba betliong gare ba namurit it neip.’ Are ratmat ga tala gat lionama gare narain. Karuk. Eba betliong gare ba namurit neip. Are ratmat ga paga la uburia ra Morowa, karuk kan a noba migana leba akoratang. Karuk.” Miriro Parasaiop la mepto uriro ties, ga mepulo gare ro, “Leba migat ba o uriro ties, tie me mani ga ualo Moses maimai buun ga tiesong gare ro, ‘Migana le omirang babam ba me ukirip o magi ga alang un magabun ga okalaang ga ila, a?’” Pa upulam Iesu gare ro, “Mimi inamaniap it o piringesnges. Are ratmat ga miuaira Moses ga magoming magaulap. Pa tiralo kan na tara la akosarong Morowa migana ga magabun, karuk kan a iriro tavuk. Mirulor gare ro, leba magabun ba ang non migana la tale akosarieng tavuk ba ila kire are sadak ga ogoong migana meba ina magiang un non magabun, iriro migana kan la akosarong tavuk o sadak. 10 Mepto lop am o usingnualap uriro ties ga amelo, “Leba migana la ogoong magabun at iriro narit tavuk, mumuru le tale magiang.” 11 Iesu la maulo, “Tie, uriro ties ming la migat o me non inamaniap. Pa uriro ties la tale mavuoieng mirie teip ganam. Karuk. 12 Memani, ame non ara non ara teip la tale mime magi. Pa mirie, neip ma la tale kan puomeng meba maiarim lop, memani tara la maiariam nagap maiam ga betmeng gare rie. Pa non teip la tale kan puomeng meba miarim lop, memani mapakapmeira. Pa non teip la tale iga magimeng, memani naganmeng it ira Morowa meba omeuluo agat ang ga maiairang meba ualeng mabuo. Tie, migana la puoong meba oala uriro ties, temaieng le oala.”

Iesu la tiesong meba maiairam lop mila kakapim meba mumaiong me ai

13 Urie, Iesu la ituamur uriro ties ga inamaniap la miairam lop mila kakapim maiam ga mumaio ai Iesu. Nameng meba abung kilan a mabuo ga marikang meba magiginaraang. Pa lop am o usingnualap la mabukmela miriro teip ga magaulap. 14 Pa okoratong Iesu ties maiong gare ro, “Miairam me mumaiong toi. Buat manomin. Karuk. Memani, inamon onim na panbinim la are tavuk maiong miriro tatak lop.” 15 Ga uabua Iesu kilan a nakap mabuo lop mila kakapim ga magiginaraong. Tubiat aulai iriro nap ga unum ga ula.

Non migana la amanim papot ma kakepup la muo ai Iesu ga tiesong ga irie

16 Urie, non tara non migana la muo ai Iesu ga ugama, “Migana o usingnualap, eba akosartang man tavuk ila muri meba alang Morowa ninimiap toun ula iot maset atatan makin?” 17 Tie, aulo Iesu, “Memani ga tomariknung a tavuk ila mumuri? Namurit it irie la mumuri, irie Morowa. Leba nanang me Morowa le alang ninimiap noun ula iot maset, tie manouluan mirier maimaiap ganam la ualam Morowa aun Moses.” 18 Pa iriro migana la amarikong Iesu, “Man maimai?” Pa aulo Iesu, “Miro mi maimaiap le mamiuluo. Baraba nunamuam noba inamaniap ga meving. Baraba akosarming tavuk o sadak. Baraba pulaming. Baraba mikarabim ira ma non teip ga magaulap na ties. 19 Nonang apat mamo nuang ga naga nung ga onouluo ties liong. Nanang me non migana are la nanung me nulam kan.” 20 Tie, iriro kubama la aulo Iesu, “Tume maruluan miriro maimaiap ara ganam. Pa atabo kakestung ka a man paga?” 21 Pa aulo Iesu, “Leba nama le betnang ga nopuvuvui ba maset na agat ang Morowa, tie nala ga masaganang mirier pagap nuam ganam ga kakepup la manula nalam agarit maun inamaniap mila baim ga munang tonouluo bat. Leba akosarnang gare tiro, eva eba manim pagap mila mumurum maset na panbinim.” 22 Iriro migana la upto uriro ties, ga giginam dalap a ga ula. Memani, mitara papot ma pagap am maset. Ga tale iga masagaang pagap am meba alam maun teip ga magaulap mila baim.

23 Urie, terigiong Iesu ga maulo lop am o usingnualap gare ro, “Mirulor migat, teip mila memaning papot ma kakepup, mitara mamaranu ira ma meba maiobung na inamon onim na panbinim. 24 Inagat mirulor, leba ala obung kamel na gof o tainam o usikit, tale kan mamaranu ira migana ma kakepup la namo ala obung na inamon ang Morowa.” 25 Mepto lop o usingnualap uritmat ties ga turupmaiaba kirat. Ga megama, “Tie, aga la puoong meba oala ninimiap la iot atatan makin?” 26 Pa magimaong Iesu ga ugama, “Mirulor, inamaniap la tale puomeng. Pa Morowa la puoong leba makosarang mirier pagap ganam.” 27 Tie, upulo Petro, “Pagimanang, mapolai mirier pagap ganam meba nopouluo. Are ratmat ga eba mani le apala?” 28 Pa maulo Iesu lop am o usingnualap gare ro, “Mirulor migat. Na tara la eba betmeng mirier pagap ganam ga neim ba, turuo Migana migat ang Morowa eba orala bonim ula kakanu ga eba orala kukunim meba uraleng bo mirier pagap ganam. Na iriro tara mimi gat leba amila kaguma toun, ga eba umialeng mabuo 12 ma garip onim na kantri Israel. 29 Pa mirier teip ga magaulap la naganmeng ira ruo ga amaiolai luguan o papap o loup o mamo o naga o tatak lop o ubiap meba tomeuluan, tie miptang, eba mearam 100 ma pagap la mamaiolai, ga eba omela ninimiap ula iot maset atatan makin. 30 Pa papaluaip ma mila meke la eba mela malonim, pa mirie la maionama malonim la eba ina mela meke.”

Copyright information for `KTO