bAisaia 13:10; 34:4

Matthew 24

Iesu la tiesong me luguan o lotu la eba kire ba

Urie, aulai Iesu luguan o lotu ga ula, ga mumaio lop am o usingnualap ai. Namo asingmiala ma luguap o lotu. Pa uaramo uriro ties me lop am, “Magimaming miriro luguap mila murum, a? Mirulo migat, karuk kan a noba tadas leba ot bo noba tadas. Karuk.”
24:2Memani, eba betang tara la eba mumaiong karorap buam ga maduratmeng mirier ganam ga magomeng tadasip ga mela todang lourup na kimanam ga makirarameng miriro luguap.


Iesu la tiesong me papot giginanim la eba betieng

Urie, na tara Iesu la ula bo pugama Oliva ga man unama, lop am o usingnualap la mumaio ai tigit ga amarikmeng gare ro, “Panalava, man tara leba betmeng miriro pagap? Man kaguma la eba lake betang na tara namo ina munang na uriro kimanam ga eba no ba?” Tie, upulo Iesu ties maiong gare ro. “Umialeng maset. Babun miaira migana ba meba mivananang. Memani, papot ma teip la eba mumaiong ga meivang bonim tuo ga memama, ‘Turuo Karisito.’ Ga eba mavanameng agat maiong papot ma teip ga magaulap. Eba miptang alaga o danunumiap ula kakanu, ga eba miptang ties o ifif o danunumiap. Are ratmat ga temamalienming. Baraba turupbiaba kirat. Miriro pagap leba ka lake betmeng, pa la lagorang la karuk ka. Non gar ma inamaniap la eba nemenamung ga non gar ma inamaniap. Pa kantri ang non orong leba teara ga neanamung ga kantri ang non orong. Na non napup la eba abage ba ula kakanu, ga eba betang murale. Mirier pagap ganam la are ngitngit la lake ime bet iro magabun la namo lopiaring.

“Na iriro tara eba milagimeng karorap mim ga mikirarameng, ga eba mimenamung ga miving. Ga mirier garip ma teip ga magaulap leba tale nameng me milam migat. Memani, nagan ming iro bonim tuo ga omiuluan ties tung. 10 Na iriro tara, papot ma teip ga magaulap la naganmeng ira ruo, eba oisakmeng nagan maiong. Ga eba man maiabum papap maiam na kilalap ma karorap ga mirie kan leba nekarorameng ga papap maiam. 11 Ga papot ma unulip o kakarabunim leba temaiara ga mavanameng papot teip ga magaulap. 12 Papot ma teip ga magaulap la eba akosarmeng tavuk ila kire maset kan. Are ratmat ga papot ma teip ga magaulap la naganmeng ira ruo la eba amaiolaing iriro tavuk o na me non papap ga loup la naganmeng ira ruo. 13 Pa teip ga magaulap la dusmeng maranit puoieng na la lagorang, eba ina malagiang Morowa. 14 Eba ka maiaramang uro bais ula muru o inamon onim na panbinim na mirier napup o kimanam, meba ka meptang mirier garip ma teip ga magaulap. Pa tubiat it la eba no ba kimanam.”

Paga ila kire maset la eba betang

15 Urie, Iesu la ina tiesong gare ro, “Tubiat eba agimaming iriro paga ila kire maset la makiraraong inamaniap tinan unuli Daniel la uarama. Iriro paga eba dusang ga onang tapma na luguan o lotu Ierusalem.” (Teip ga magaulap la ovasmeng uriro ties, oagatmeng maset.) 16 “Pa tara leba betang iriro paga, tie teip ga magaulap la maionama na provins Iudaia, eba igomeng ga mela na pianam bo kavinama. 17 Pa migana la unama tatuan bo luguan, eba tale teainie gat me lourup meba aram pagap am na luguan ang. 18 Pa migana la unama na ubi, eba tale gat ina terigiang me na luguan ang meba ala arang buruma ang. 19 Teivuo! Kadik me magaulap mila mukam ga magaulap mila masisimeng lop na iriro tara. 20 Marikming me ai Morowa meba tale airang iriro paga le betang na tara o susugun o na la o sabat ming gar Israel. 21 Na iriro tara eba omela giginanim ula kakanu migat. Maio na tara la okosarong Morowa kimanam ga panbinim ga muio puoieng titot, giginanim la are tiro la tale betieng tinan. Ga tubiat gat la tala kan betieng giginanim ba gare tiro. 22 Are ratmat ga leba tala kan apapoitang Morowa irio tara, eba ioumeng teip ga magaulap ganam. Pa agatong Morowa me mirie teip ga magaulap ganam la maiteong ara. Are ratmat ga eba apapoitang irie tara.

23 “Na iriro tara, non teip ga magaulap leba nomelava gare ro, ‘Agimaming, iriro migana Karisito, iro la unama to! O unama tobuma!’ Baraba onaganming ties maiong. 24 Eba mumaiong inamaniap ba ga tiesmeng o kakarabunim gare ro, ‘Turuo irie Karisito’, ga ‘Turuo irie unuli’. Ga eba makosarmeng non ara kagup mila kakanim ga pagap mila kakanim o turupnuabap meba mafufulutmeng agarip maiam inamaniap ga inamaniap la maiteong ara Morowa gat. 25 Miptang. Mirulor ma miriro pagap leba betmeng. Are ratmat ga baraba miairam noba le mivanameng o ties maiong. 26 Tie, leba mimelava, ‘Agimaming, Karisito la unama tobuma na nap la karuk ma inamaniap’, baraba mila na iriro nap meba agimaming. Leba mimelava, ‘Agimaming Karisito la unama tapma na irobu luguan’, baraba naganming iro ties maiong. 27 Omit ara, tara la ililakieng, uriro lalabie la ime bet na nap la ime bet muabari ga ula lalabie na mirier napup la ime namila muabari. Aret tie, na tara la eba ina terigiang Migana migat ang Morowa me na uriro kimanam, eba betang (okosarang) gare tiro. 28 Na pianam neip ma inamaniap mila mevara la maiot, laragamup la mime mumaio nebola.”

Tubiat Migana migat ang Morowa la eba ina muong.

29 Urie, Iesu la inagat tiesong gare ro,

“‘Tara la eba no ba uriro giginanim, tie, muabari la eba betieng ga arubu ba gano, ga ulang la tala kan ulabie, ga maralaip la eba melaming iro panbinim ga non gat pagap o kukunim la maiot na panbinim la eba omaiolaing pianam maiong.’ b 
30 “Na irie tara kaguma ang Migana migat ang Morowa la eba betang iro panbinim ga mirier kantrip ma teip ga magaulap onim na kimanam leba meliba. Ga eba agimameng Migana migat ang Morowa la unama nakap bo uvau onim na panbinim ga muo ga kukunim ang ga lalabie ila kani. 31 Ga eba aliba taurima maranit migat, ga eba maalava noba angelop am ga mela malagimeng teip ga magaulap Morowa la maiteong ara am na mirier napup o kimanam ga mumaiong nebolameng.”

Omira maset ties o uvuvuo me kuguom o fik

32 Urie, Iesu la inagat tiesong gare ro, “Kuguom a fik (man kuguom na lakuan buong) le misingiala a iriro paga leba betang. Tara la sasaravum muareip o ga betmeng babap mila neim, amit ara tara a efan la muo ra kagarat. 33 Aret tiro, tara la magimaming miriro pagap la betmeng, tie mamit ara, tara ang Migana migat ang Morowa, la namo ina muong la kagarat ara. 34 Mirulor migat, teip ga magaulap onim na iriro tara la eba ka tale meving, ga miriro pagap eba betmeng. 35 Miptang, panbinim ga kimanam leba nan ba pa ties tung leba iot atatan makin.”

Karuk kan a migana ba la ait tara ma miriro pagap leba betmeng

36 Urie, Iesu la ina tiesong gare ro, “Karuk kan a migana ba o magabun ba la ait man la o man nap o la miriro pagap leba betmeng. Angelop na panbinim mirie gat la tale ameit, ga turuo Poi ang Morowa, tale kan arit. Mamot talamet la ait. 37 Tavuk la akosarmeng na tara ang Noa, ebat akosarmeng iriet tavuk na tara ang Migana migat ang Morowa leba betang. 38 Tara la tale ka iram pirom ga kakanu, teip ga magaulap la man parakmeng ga man tapmaio, ga man nemagimeng teip ga magaulap. Man akosarmeng tavuk gare rie ila puoieng ira irie tara la uobu Noa na obinam ula kanu. 39 Eva, tale ameit iriro paga leba betang ira ma, ga man maionamat gare rie ila puoieng na tara la iram pirom ga kakanu, ga itiamuam mirier inamaniap ganam. Tie, iriet tavuk it leba betang na tara ang Migana migat ang Morowa eba ina muong. 40 Miptang! Tara leba ina murang, eba betang paga gare ro. Narain teivien leba lionang na ubi ga ubiliong, ga eba alagiang Morowa noba, pa eba aolaing irie non ga onang. 41 Narain magabie la okosarliong palaua me purun, ga eba olagiang Morowa urie pa eba oolaing urie non ga ionang. 42 Are ratmat ga umialeng maset. Tale omit man tara Ila Kakani ming leba ina muong. 43 Agatming iriro paga: Mamo ang luguan leba lake ait man tara na arubu migana o pula leba muong, tie eba ualeng abuo luguan ang maset. Are ratmat ga tala kan uaira meba adureang luguan ga muong obung. 44 Are ratmat ga mimi gat le urangaming. Turuo Migana migat ang Morowa leba murang na noba tara la tale agatming eba murang.

Ties o uvuvuo me migana ila muri o ubi ga migana o ubi ila kire

45 “Tie, man migana o ubi la amaning agat ula muru, ga maset ume omamalien ubi ang? Migana ila kani ang irio migana o ubi la apuoong meba mamalienang mirio non teip am o ubi ga meba alang parak maun na tara o parak. 46 Iriro migana o ubi leba alaminaismeng maset na tara migana ang ila kakani la ina terigiong, ga agimaong la okosarong ubi ang maset. 47 Mirulor migat. Migana ila kakani leba avuoang iriro migana o ubi meba ualeng bo mirier pagap am ganam. 48 Pa eba iriro migana o ubi la migana ila kire ga agatong na dalap a gare ro, ‘Migana ruang ila kakani la ular, ga tale kan puoong meba ina muong kakalait. Karuk.’ 49 Are ratmat ga puaro la man mavitong migap am, ga man parakong ga man tapu ga non migap am mila kiram la mime men. 50 Tie, ila kakani ang la eba muong na la ba la tale urangaong iriro migana o ubi, ga na non ba tara la tale ait. 51 Ga migana ang ila kakani leba akiraraang maset iriro migana o ubi. Ga eba abung ga onang ga teip ga magaulap o kakarabunim. Na iriro nap, eba meliba kirat ga eba mangiririkmeng logip ma.

Copyright information for `KTO