aAisaia 53:4

Matthew 8

Iesu la amumuriraong non migana la tafaong o tapak

Urie, tara la aulai Iesu iriro tatak pugama, papot teip ga magaulap la ameuluan ga mela. Pa non migana la tafaong o tapak la unum ga muo ai Iesu ga makofong dadebip a me ai ga ugama, “Ila Kakani, leba nanang, puonung it meba obabauranang uro tapak ira ruo meba tomumuri ba na irap a Morowa.” Iesu la upto uriro ties, tie uabua kilan a bo iriro migana ga ugama, “Narung le betnang ga nobabai ba.” Ga talet kagat ga opugutuara urio tafa ang ga amuriraong. Ga Iesu kan la aulo, “Naptang! Baraba anulo migana ba o magabun ba a iriro paga la betong ira nuo. Karuk. Nala masingnala neip nuo mai miridaip ga akosarnang lavang are maimai ang Moses la tiesieng, meba omeira inamaniap la no ra tafa nung.”

Iesu la amumuriraong migana o ubi ang migana ila uke me teip o danunumiap

Urie, Iesu la aulai iriro nap ga ula uobu na taun Kaparenaum. Pa non migana ila uke me 100 ma teip o danunumiap onim Rom, la muo ga amarikong Iesu maranit gare ro, “Ila Kakani, migana ruang o ubi la tafaong ga man duriong tapma na luguan. Kilalap ga kibap a la mevara ra ganam ga mitara ngitmeng.” Pa aulo Iesu, “Eba tala ga amumurirarang.” Pa iriro migana ila uke me 100 ma teip o danunumiap la upulo ties ang Iesu gare ro, “Karuk. Ila Kakani, tale kan turuo migana ila muri meba puonang le munang nobung na luguan tuang. Tiesnang it meba ina muri ba migana ruang o ubi. Memani, turuo gat la tunama mapat teip la memaning kaguma ila kakani meba umaialeng tobuo ga matim teip o danunumiap topat gat. Pa leba aralava irie, ‘Nala’, tie ume ula. Pa leba aralava noba, ‘Munang’, tie ume muo. Pa na tara la arulo migana ruang o ubi, ‘Okosarnang urio ubi’, tie ume okosar. 10 Urie, Iesu la upto uriro ties, tie teuba maset ga turupuaba kirat. Are ratmat ga maulo teip ga magaulap la ameuluan gare ro. Mirulor migat, tale kan agimarung noba migana ba kabirana ma garip onim Israel la amaning nagan ula mamaranu gare iriro migana. 11 Miptang, tubiat na tara Morowa leba itamum ubiap am, papot ma teip ga magaulap leba mumaiong ga betmeng na nap la betieng muabari ga na nap la namila muabari. Ga eba maionang ga parakmeng ga Abraham, Aisak ga Iakobo tapma na inamon o panbinim. 12 Pa teip ga magaulap mila lake maiteong Morowa la eba maionang tapma na inamon ang, eba mapugutara ga mela na pianam ula arubu. Ga na iriro nap eba meliba kirat ga mangararekmeng logip ma. 13 Tie, aulo Iesu iriro migana ila uke me 100 ma teip o danunumiap gare ro, “Nala ra. Pagap leba betmeng ira nuo garet tie la nagannung ara.” Ga na iriro kan tara, migana o ubi ang iriro migana ila uke me 100 ma teip o danunumiap la inar muri. (Iesu la tiesong me gar ma teip ga magaulap onim Israel la maialam ibup ma ira a, pa tubiat papot teip ga magaulap la tale onim Iudaia la eba naganmeng iro ties o bais ula muru ga ameuluan Iesu.)

Iesu la omumuriraong kogale ang Petro

14 Urie, tubiat ula Iesu ga uobu na luguan ang Petro, ga ogimaong kogale ang Petro la durieng bo labun o tafa o papamnam neip o. 15 Are ratmat ga uaria Iesu kilan o ga oiolai tafa ga teiara ga orangaieng parak ang Iesu.

Iesu la mamumuriraong papot ma teip ga magaulap

16 Urie, nabit ara, teip ga magaulap la malagimeng papot ma inamaniap la ame muranap mila kiram la maiot mana, ga mumaio ai Iesu. Ga maulo muranap mila kiram mana miriro teip ga magaulap ga makalaong ga mamumuriraong mirier teip mila tafameng. 17 Ga na iriro tavuk, okosarong non ties Morowa la ualo aun unuli Aisaia la iario parak. Tiesong gare ro,

“Irie kan la uaram non ara tafaiap buam ga mapugutuara.” a 

Migana la namo auluan Iesu

18 Urie, Iesu la magimaong papot inamaniap la man dusmeng ga akalimeng. Ga maulo lop am o usingnualap, “Bula toma na taralap o uriro kin o burunam.” 19 Pa namo mela, tie non migana o agat o maimai ang Moses la muo ga aulo Iesu gare ro, “Migana o usingnualap, mirier pialap la nula mana, eba norouluo ga tala ga nunuo.” 20 Iesu la upulo ties ang gare ro, “Kavunap onim na panap la memaning lu na kimanam, pa kobengip la memaning luguan nakap bo kuop. Pa turuo Migana migat ang Morowa tale kan mating pianam me duri ga aagarulie? Karuk kan!” 21 Pa non gat migana kabirana ma lop am o usingnualap la aulo gat Iesu, “Migana ila kakani, tonairang ka meba tala tamung mamo ruang.” 22 Pa ugama Iesu aime, “Inamaniap la tale mime omeuluan ties tung, la tale kan memaning ninimiap migat, nairam meba okosarmeng uriro ubi. Pa nunuo munang tonouluo.”

Iesu la tiesong ga ivara ifif ula kakanu

23 Urie, tegoong Iesu bo non obinam, ga ameuluan lop am o usingnualap. 24 Mela kabirana o kin ga teara ifif ula kakanu ga tegomeng boulup una obinam, ga namo namila obinam. Na iriro tara man duriong Iesu. 25 Are ratmat ga mela meimua Iesu. Ga megama, “Ila Kakani, paaganalie. Ebar naminbula ga buving.” 26 Tie, maulo Iesu, “Nagan ming la mitara kakapio. Memani ga mitara mirau, a?” Tiesong gare tiro, tie teuara ga obukula ifif ga uriro pirom (boulup). Ga ivara ifif ga maganieng pirom. 27 Lop o usingnualap la mitara turupmaiaba ga man nemarikmeng kan, “Teivuo! Iriro irie man migana, a? Tiesong ume pirom ga ifif, ga oliuluan ties ang!”

Iesu la makalaong muranap mila kiram ira lie narain teipien

28 Urie, Iesu la ula betong toma na taralap o uriro kin Galili na kimanam maiong Gadara. Pa narain teipien la maiot muranap mila kiram lina, man lionama na una ga mulio. Mitara suvaliong maset. Are ratmat ga tale kan puomeng teip ga magaulap meba memung na urio alang. 29 Mulio ga marikliong maranit gare ro, “Nunuo Poi ang Morowa, nuga namaning me palam mani? Tale ka betong tara nuang, pa munuo to meba pakiraranang, a?” 30 Pa kakaliat kan na iriro nap, non gar ila kakani ma kumep la man parakmeng. 31 Are ratmat ga marikmeng muranap mila kiram maranit aime Iesu, “Leba pakalanang, panairang meba pala pobung na irobu gar ma kumep.” 32 Pa maulo Iesu gare ro, “Mila.” Ga muranap mila kiram la lemaiolai ga mela na gar ma kumep. Are ratmat ga temaiara gar ila kani ma kumep ga ibirmeng maranit ga mela todang na non malo. Ga melum na kin ga kongameng ga mevara. 33 Pa teip la mime umaiale bo kumep la agimameng iriro paga la betong ga ibirmeng ga mela betmeng na taun ga mamelo teip ga magaulap a iriro paga la betong. Ga gasmeng gat ma man pagap la betmeng ira lie teipien la maiot muranap mila kiram lina. 34 Are ratmat ga mirier teip ga magaulap onim na uriro taun la mumaio agimameng Iesu. Pa na tara la agimameng, amarikmeng maranit meba olaing lakuan maiong ga ala na noba nap.

Copyright information for `KTO