Matthew 9

Iesu la amuriraong non migana la mevara kilalap a ga kibap a

Urie, tegoong Iesu bo obinam ga ina ula toma na taralap o kin, ga betong na taun Kaparenaum, pianam ang. Na uriro taun, non inamaniap la maiavia non migana ila tafaong me ai. Kilalap ga kibap a iriro migana la mevara ra ganam ga man duriong bo labun. Ga mait Iesu la naganmeng ira a migat, ga aulo iriro migana ila tafaong gare ro, “Poi ruang, baraba kadiknung. Mapuguttuara ra kirinimup nuam.” Ga non teip o agat o maimai ang Moses la mepto uriro ties la uaramo Iesu ga man tiesmeng kan kabirana ma gare ro, “Morowat la puoong meba avaiang kirinim. Iriro migana namo betang gare ba Morowa, a?” Tie, Iesu la oit ara agat maiong ga ugama, “Memani ga mimaning uriro agat ula kiro na dalap mi, a? Man ties la kakabalo leba okosartang me iriro migana? Leba tamama; ‘Mavugutuara kirinimup nuam’, atabo uriro ties la kakabalo, a? Karuk. Pa leba tamama, ‘Tenara ga narang labun nung ga namung ga nala.’ Atabo uriro ties gat la kakabalo, a? Karuk kan. Pa narung le omirat turuo Migana migat ang Morowa ga mating kaguma na uriro kimanam puorung meba maduratang kirinimup.” Are ratmat ga aulo iriro la mevara kilalap a ga kibap a, “Norulo, tenara ga narang labun nung ga nala na luguan nuang.” Iesu la tiesong ara. Tie, iriro migana ila tafaang la teuara ga uaro labun ang la duriong ubuo ga ula na luguan ang. Pa teip ga magaulap la agimameng iriro paga ga dalap ma la merau ga didirmeng kirat. Ga maiavio bonim a Morowa. Memani, ameit Morowa la uala iriro kaguma maun inamaniap.

Iesu la aiteong Mataio ga betong gare kulot o usingnialap

Urie, Iesu la oulai uriro pianam ga unum ga ula, ga agimaong non migana la man unama na luguan o unulap o takis. Bonim a Mataio. Tie, aulo Iesu gare ro, “Munang tonouluo.” Urie, teuara Mataio ga auluan Iesu. 10 Tubiat, ula Iesu na luguan ang Mataio. Ga unama ga man parakong ga lop am o usingnualap ga papot ma teip o unulap o takis ga papot ma Iudaiap mila tale maset omeuluo maimai ang Moses. 11 Tie, non gar ma Parasaiop la mumaio magimameng, ga mamarikmeng lop o usingnualap gare ro, “Memani ga ume parak migana ming o usingnualap ga teip o unulap o takis ga inamaniap mila tale maset omeuluo maimai ang Moses?” 12 Pa upto Iesu uriro ties ga upulo gare ro, “Teip ga magaulap la tale memaning tafa, tale kan mime mela ai umakmager. Karuk. Pa teip ga magaulap it mila tafameng la mime mela agima umakmager. 13 Mila ga agatming me muana o uriro ties ang Morowa, ‘Tale narung me lavang agarit la mime miala toun. Pa narung me milam le kadikming ira ma non teip ga magaulap.’ Iriro i muana ga muruo na uro kimanam. Pa tale muruo meba mamariktang inamaniap mila puvuvum la omeuluo maimai ang Moses. Karuk. Muruo meba mamariktang teip ga magaulap la okosarmeng kirinim, le tomeuluo.”

Iesu la tiesong me tavuk o fen me parak

14 Urie, Iesu ga lop am o usingnualap la man parakmeng ka, pa mumaio lop am Ioanes o usingnualap ai Iesu ga amarikmeng gare ro, “Pava am Ioanes ga Parasaiop la pame obunak parak. Pa memani ga lop nuam o usingnualap la tale mime obunak parak, a?” 15 Pa upulo Iesu ties gare ro, “Tie, atabo noba migana la namo magiang, pa mumuru me migap am leba giginam ba dalap ma na tara la unama ka ga mirie, a? Karuk kan! Pa tubiat, tara leba alagimeng iriro migana ga ala ga tale gat unama ga migap am, tie na iriro bat tara la eba obunakmeng parak ga giginanim ba dalap ma. 16 Miptang! Karuk kan a noba migana la ume uara nap ba a buruma ila nei meba asigitang na gof a buruma ila tatali. Leba akosarang gare tiro, tie tara leba agosang buruma, iriro buruma ila anoun gof eba ala kakapi ba ga ina agiritang buruma gat, ga eba ina kakani ba gof. 17 Aret tie ga karuk kan a noba migana ba la ume uvala wain ila nei na papak a meme ula tatalu. Karuk. Leba okosarang gare rie, tie iriro wain eba tingang ga ifif a leba ogiritieng papak a meme ga eba urukang wain na kimanam ga ne ba. Pa lama maiovala wain ila nei na papak a meme ila nei, tie litie iat la eba liot maset.”

Iesu la ina imua non kulot ga omumuriraong magabun la iaria buruma ang

18 Urie, Iesu la man tiesong ka ga lop o usingnualap am Ioanes, pa non migana ila uke onim Iudaia la muo ga makofong dadebip a kagarat ai kiban a Iesu. Ga ugama, “Poi rung ula magabun titot it la ivara. Pa munang nabung kilan nuo ubuo meba ina imung.” 19 Ga teuara Iesu ga auluan ga ula, ga lop am gat o usingnualap la mela ga irie. 20 Menum ga mela. Tie, non magabun la ionama tie. Urie, la ime iaria olabuan puoieng ma 12 ma karaip. Uriro magabun la muio kagarat malonim a Iesu ga agatieng gare ro, “Leba tabung it kilan tuo ira buruma ang, eba ina tomuri ba.” Are ratmat ga paieng it ira buruma ang Iesu. 22 Pa terigiong Iesu ga ogimaong ga ugama, “Baraba kadiknung, poi rung. Nagannung ira ruo ga inar nomuri.” Pa nat iriro tara la ina muru magabun ga ne ra olabuan. 23 Tubiat ga mela betmeng na luguan ang iriro migana ila uke. Ga magimaong Iesu teip la man afumeng kadi, pa inamaniap la man meliba ga okosarmeng alaga ula kakanu. 24 Pa maulo Iesu gare ro, “Kusming ga mila. Uro kulomut ula kakapio la tale kan ivara. Karuk. Man durieng it.” Pa teip ga magaulap la mepto uriro ties, ga mitara fagabuomeng kirat aime. 25 Pa Iesu la makalaong ga mela lavie. Ga uobu ga ula tapma ga uaria kilan o uriro kubebun, ga ina teiara. 26 Ties a iriro paga la akosarong Iesu, la ular tapmat na mirier napup ganam na iriro distrik.

Iesu la lemumuriraong narain teipien lila sapsapliong ga migana la tale kan ume ties

27 Urie, na tara la oulai Iesu uriro pianam ga unum, narain teipien lila sapsapliong la aliuluan ga lila ga man amarikliong gare ro, “Nunuo ea ang orong Devit, kadiknang me ilam.” 28 Iesu la ula uobu na non luguan, pa litiro lila sapsapliong la mulio ai. Ga lemarikong gare ro, “Naganmang puorung it leba akosartang iriro paga o karuk?” Pa alilo, “Eva, Ila Kakani, ii la naganing.” 29 Tie, uabua Iesu kilan a na irapien lie ga tiesong gare ro, “Naganmang ira ruo. Are ratmat ga me iriro paga leba betang ira me.” 30 Talet kagat ga ina menava irap lie. Pa ualo Iesu ties ula mamaranu liun gare ro, “Tala kan maira noba migana le aera iriro paga la betong ira me.” 31 Pa aliolai ga lila ga malilo teip ga magaulap na mirier napup na iriro distrik ma pagap la ume makosar Iesu.

32 Urie, tara la namo limung ga lila lavie, tie non inamaniap la alagimeng non migana me ai Iesu. Irie la pamuieng nanam a. Memani, ame muranama ila kire la ut ana. 33 Tie, akalaong Iesu iriro muranama ila kire, ga iriro pamuieng nanam la inar tiesong. Ga turupmaiaba kirat teip ga magaulap ga megama, “Teivuo! Tinan la karuk kan a noba paga lare tiro la betong na kantri Israel. Pa titot la agimapang bat!” 34 Pa megama Parasaiop, “Eva, ume makala muranap mila kiram. Memani, migana ila uke maiang muranap mila kiram la ualo kukunim aun meba akosarang.”

Iesu la kadikong me teip ga magaulap

35 Urie, tubiat ula Iesu na mirier taunup ga tatak pialap. Ga man masinguala teip ga magaulap ga uobu na luguap o usingnualap, ga man uaramo bais ula muru me inamon ang Morowa ga man mamumuriraong mirier teip ga magaulap ganam la memanim non ara tafaiap la maiot na neip ma. 36 Eva, agimaong Iesu gar ila kakani ma teip ga magaulap la nebolameng, ga mitara mabouvara. Memani, agat maiong la mitara fufulutieng tapmat ga maionama kirat maset, are gar ma sipsipup la tale memaning migana o unuleap mabuo. 37 Are ratmat ga maulo Iesu lop am o usingnualap, “Magimaming! Papot ma parakiap la piram ara na ubi, pa karuk kan ma papot ma teip o ubi la maionama meba okakavameng. 38 Are ratmat ga marikming me ai Mamo iang ubi, meba masagaang teip o ubi meba mela mepamung parak ang.”

Copyright information for `KTO