Philippians 2

Mimi le amiuluan tavuk ang Iesu Karisito

Tie, atabo dalap mi la mime omela ngangas ira Karisito? Atabo dalap mi la maiot teteiliat me na ang Ila Kakani me milam? Atabo mionama ga nemiganming ga Muranama Ila Babai? O atabo mime kadik maset maime ekelesiap papap ga mime mabomivara, a? Tie, leba are ba rie, okosarming tenubap tung meba betieng ga kakanu ba migat me miriro tavukup. La are ro: Mionang un narit it dalap, ga miaring namurit na aime Morowa ga miaring narit it agat ga narit it tavuk kabirana kan mi. Ga na tara la okosarming ubi ang Ila Kani, tie buat agatming me milam kan meba mavienmeng non ekelesiap bop mi. Karuk. Pa tekapirming ga mionang mapat non ekelesiap ga buat agatming lake me milam. Ga mimi narit narit le umialeng bo ubiap kan mim, ga buat mialam ibup mi ira ma ubiap maiam non teip ga magaulap. Karuk. Umialeng gat bo ubiap maiam non ekelesiap. Tie, me miriro tavukup, okosarming tenubap tung meba betieng ga kakanu ba migat.

Karisito la tekapirong kan ga ovienong Morowa bonim a Karisito tubiat

Eva, miaring it narit agat na dalap mi gare Iesu Karisito la ume agat na dalap a. Unama gare Morowa migat, pa tale agatong gare ro, “Turuo la karuna gare Morowa. Are ratmat ga eba akosartang tavuk ang Morowa meba orala bonim ula kanu.” Karuk. Pa aulai luaga a orong ga betong gare migana la tale amaning bonim ga auluan tavuk la mime akosar inamaniap. Ga agimameng inamaniap la unama gare migana migat. Ga tekapirong ga ouluan ties ang Morowa, ila puoieng la uvara. Met iriro muana, Morowa la maset kan ovienong bonim a Iesu ga ualo non bonim ula kanu aun la makurupin mirier bop ganam. 10 Tie, akosarong Morowa ira a gare ro, ga mirier angelop ganam na panbinim, ga inamaniap o pagap onim na kimanam ga pagap la maionama upat kimanam la eba makofmeng dadebip ma na irap a Iesu ga maionang apat. 11 Ga mirie ganam la eba ovienmeng bonim a ga eba ovaikmeng ties gare ro: “Iesu Karisito irie Ila Kakani buang.” Ga me iriro tavuk, inamaniap ganam la eba maialang bonim ula kanu aun Morowa Mamo.

Mimi le makosarming tavukup mila mumurum ga mionang gare lalabie kabirana ma inamaniap

12 Are ratmat ga ekelesiap papap tuam migat, mimi le omiuluan ties ang Morowa. Tinan la tume tunama ga mimi ga mime mipto ties tung ga omiuluan. Pa titot la tale gat tunama ga mimi. Karuk. Tunama ra kakaliat. Pa mirulo gare ro, Omiuluan urio ties migat la omirtung me miun titot. Tie, titot le didirming ga miraung ga omiuluan ties ang ga mimamaranim ba iro ubi ang meba omila urio kamniap agarit la opuoong Morowa meba alang miun. Urio kamniap la ualo agarit, urie ninimiap la eba ina milagiang Morowa. 13 Tie, mimi le mimung gare ro, memani, iriro migana la ubiong na dalap mi ga imuam dalap mi, irie Morowa. Eva, ubiong na dalap mi meba naming maset meba mamiuluan tavukup am o agat kan ang.

14 Eva, mirie pagap ganam la mime makosar, buat nemukatming ga buat nebukmila o daminam o ties kabirana mi. Karuk. 15 Memani, mimi la lop am Morowa ga buat okosarming kiribas ba, pa mibabaum ba migat na irap a Morowa. Are ratmat ga narung meba betming maset gare lalabie na tara la mime mionama kabirana ma teip ga magaulap onim na kimanam la mime makosar tavukup mila kiram ga mime oguek ties ang Morowa. 16 Ga mimi le ovaikming bais ula mumuru ang Morowa la ime maagailie teip ga magaulap meba omela ninimiap la iot maset atatan makin. Tie, leba okosarming gare tiruo, eba tevurustang me milam tubiat na tara la eba ina terigiang Iesu me na urio kimanam. Muana la tira gare ro, Ubiap la tume makosar kabirana mi, mirie la tale ubiap agarit. Karuk. Pa betmeng ga kakanim migat.

17 Pa leba betmeng giginanimup mila kanim ira mi, eva eba teraba maset. Nagan ming ga ubi ming la are kamniap ming me aun Morowa. Are ratmat ga leba tomenamung ga taving ga iura olabuan tuo ga urukang ubuo nagan ming gare tinan la aurukmeng miridaip wain abuo luaga o lavang meba itmaiamung uriro lavang na luguan ila kani o lotu, tie eba terabat maset ga mimi. 18 Are ratmat ga mimi le temiba ga inagat temiba maset ga turuo.

Tiesong Paulo namo eba asagaang Timoti me Filipai

19 Tie, leba naang Ila Kakani Iesu, eva tale kagat ga eba asagarang Timoti ga ala mi. Ga tubiat na tara leba ina terigiang ga toalava mi gare mani, tie eba mumurum ba dalap tuo me urie ties. 20 Eba asagarang Timoti me mi, memani tale mating noba migana gare Timoti la amaning namurit dalap ga turuo, ga man agatong papot meba miagaalie. 21 Non inamaniap la mimet agat maime pagap maiam kan. Tale kan mime agat migat meba umaialeng bo ubi ang Iesu Karisito. Karuk. 22 Pa amit Timoti, misingtuala ra a irie migana ila muri. Irie la toagaulie na ubi o bais ula mumuru, are kulot la ume agaulie ira ang. 23 Are ratmat ga tuga ka marera man pagap ganam o nunamap na luguan o arubu la eba betmeng gare mani ira ruo. Ga tubiat a iriro, eba kakalait asagarang Timoti ga ala mi. 24 Ga nagantung gat ira Ila Kakani la eba orangaang alang tung, ga tubiat eba kakalait tala mi ga migimarang.

Ties me un Epafrodaitas

25 Pa na tara la man agattung, tuga mumuru meba ina asagarang gat Epafrodaitas ga ala mi. Iriro migana, irie la ekelesia papa ruang ga ubiong iat ga turuo ga irie migan tuang una urio danunumiap me bais o ties ula mumuru ang Karisito. Anagirung tinan la asagaming ga muo toi ga toagaulie ma pagap la kagestung ma. 26 Titot la tuga ina asagarang meba ina ala mi. Memani, mitara naong meba migimaang narit narit ga giginam dalap a me milam, muana la mipto gas a la aiop tafa ula kanu ga kadikming aime. Are ratmat ga namo ina terigiang me mi. 27 Migat, tinan la tafaong migat, ga kagarat meba aving. Pa Morowa la kadikong aime ga amuriraong iruo migana. Na tara la amuriraong Morowa, eva irie gat la kadikong me rulam. Memani, leba ama aving Epafrodaitas, eba taving giginanim ula kanu to na luguan o arubu. Pa Morowa la amuriraong Epafrodaitas ga ovugutuara giginanim tung. 28 Are tiruo ga narung maset meba kakalait asagarang ga ala mi, meba ina agimaming ga iat tevurusming ga irie ga dalap tuo la eba maiot teteiliat. 29 Are ratmat ga tubiat na tara la eba ala migimaang Epafrodaitas, alagiming ga maset tevurusming aime gare non ekelesia papa ming. Eva, mialang bonim ula muru aun migana la are tiruo. 30 Memani, tale kan agatong ume ninimiap ang kan meba okosarang ubi ang Karisito. Karuk. Na tara la tale puoming meba toagamilie, tie naong meba opuoang urio ubi la tale puoming meba toagamilie. Are ratmat ga kagarat meba aving na urio ubi ang Karisito la man okosarong.

Copyright information for `KTO