bSam 2:9

Revelation of John 2

Ties la ila mai ekelesiap la maionama onim na lotu Efeso

Tie, toulo gare ro, “Omirnang uro ties me ai angelo la uale mabuo ekelesiap na lotu la iot na taun Efeso gare ro: Miriro tiesiap la tiesiap am iriro migana la ume uariam gamura ma maralaip na kilan a ila lamige, ga ume unum kabirana ma gamura ma lamup a gol. Tiesong me milam gare ro, Marit ara mirier tavukup ganam mim ekelesiap onim Efeso la makosarming ga mirie ubiap mim ganam la makosarming maranit. Ga mirit la dusming maranit me giginanim la betieng ira mi. Ga marit ara mirie tavukup mim gat: Tale kan naming meba alagiming iriro gar ma teip mila kiram ga mumaiong mi. Karuk. Ga mavuvuoming non teip la megama ‘pava gat Apostolop’ ga mavaikming mirie teip o kakarabunim it. Pa mime omiuluan ties tung ga mime miavio giginanim na bonim tuo. Ga mime dus maranit ga miavio uriro giginanim ga tale kan palalaming ira iruo tavuk. Marit ara mirie tavukup mim.

“Pa mating ties ula mamaranu me non tavuk ming ila kire la akosarming gare ro: Tinan na tara la naganming namara ira ruo ga mitara naming me rulam. Pa titot la amiolai ra iruo tavuk. Are ratmat ga onagiming maset la la naming namara me rulam ga milum ara lagum ira irio tavuk o na. Ga marigiming dalap mi ga akosarming tavuk ila mumuri la akosarming lake na tara la naganming namara ira ruo. Miptang, leba tale marigiming dalap mi gare tie la mirulo, tie eba ovugutara urie lam ming ira nap la dusieng. Pa ame non tavuk ila mumuri la mime akosar. Mime nekaromila me tavuk maiang gar ang Nikolas. Turuo gat tume nekarorula me tavuk la mime akosar. Miptang! Migana la amanim kigip, maset aptang uriro ties ang Muranama Ila Babai la uaramo me maun luguap o lotu. Migana la ume dus maranit ga okurupin giginanim, eba tairang meba arang parak iro kuguom la ime ialo ninimiap. Urio kuguom la iot na ubi ang Morowa na panbinim.”

Ties la ila mai ekelesiap la maionama na lotu Samena

Tie, iruo migana la inagat ulo gare ro, “Umirnang me aun angelo la uale mabuo ekelesiap onim na lotu la iot na taun Samena. Miriro tiesiap la tiesiap am iriro migana la unama atatan makin, unama lake migat ga puoieng iro la lagorang migat. Uvara pa inagat teuara. Irie la miulo gare ro, Orit giginanim ming ga ngitngit ming ga kagesming ma pagap migat. Pa irie pagat agarit. Memani, mimanim it papaluaip ma pagap la maiot toun. Ga marit gare ro: Non teip la megama ‘pava Iudaiap’, pa tale migat. Karuk. Miriet gar ang it Satan ga opukemeng ties ming ga minio kirat. 10 Tubiat it kirat ga eba miaving ngitngit, pa baraba mirau me iriro paga. Miptang! Satan la eba maala noba teip kabirana mi ga eba maionang na luguan o arubu meba mimerang nagan ming. Ga eba miaving non ara ngitngit ga giginanim puoieng ma manaburuan ma lap. Pa baraba omiolai nagan ming ira a. Karuk. Pa miaring maranit nagan ming ga ila puoieng na tara la eba mimenamung ga miving. Leba are ba rie, eva, eba talang uro uniap ula mumuru, ninimiap miun la iot atatan makin. 11 Are ratmat ga migana la amanim kigip, maset aptang uriro ties ang Muranama Ila Babai la uaramo me maun luguap o lotu. Migana la dusong maranit ga okurupin giginanim, tale kan puoong meba ala na uriro kit o lama narain nuvarap ga akiraraieng. Karuk kan migat.”

Ties la ila mai ekelesiap la maionama na lotu Pegamam

12 Tie, iro migana la inagat tiesong gare ro, “Umirnang me aun angelo la uale mabuo ekelesiap onim na lotu la iot na taun Pegamam. Uriro ties la igamaro, tuaro apos la laklago ula mitara ororu ga ame narain napupien o lila ororin. Irie la miulo gare ro, 13 Orit man pianam la mionama una. Eva, na uriro pianam, Satan la uale migat mabuo teip ga magaulap gare orong. Pa miario maranit bonim tuo ga tale kan omiolai nagan ira ruo. Anagirung Antipas, irie migana la ume ouluan migat ties tung ga ume bais migat o. Pa na tara la menamua teip onim na iriro nap Antipas ga uvara, na uriro pianam la unama Satan una, na iriro tara la tale kan mime omiolai nagan ming ira ruo. Karuk. Pa mime tomiuluan maranit maset. 14 Pa matim non tiesiap mila mamaranim me milam. Memani, mimanim non teip ga magaulap kabirana mi la mime mameuluan tiesiap tinan Balam la misinguala. Tavuk ang Balam la are ro: Tinan la asinguala Balak
2:14Irie orong onim kantri Midian
o alang meba aranam dalap ma non inamaniap onim Israel meba akosarmeng tavuk ila kire ga melaming. Are ratmat ga marourouong Balak non teip ga magaulap onim Israel meba miong ngane la maialo lavang maun morowap o kakarabunim meba akosarmeng tavuk o sadak.
15 Aret tie, non gat teip ga magaulap mila kiram gare tiro la maionama kabirana mi. Mirie la mime omeuluan maranit uriro ties ula kiro la ume masinguala gar ang Nikolas. 16 Are ratmat ga mialam ibup mi iro uriro ties la uaramo gar ang Nikolas. Leba karuk ba, tie tatak it tara ga eba betang mi, ga eba neranamung ga teip ga magaulap la omeuluan uriro ties. Pa uriro apos ula laklago la iot na nanam tuo la eba makiraraieng. 17 Are ratmat ga migana ba la amanim kigip, maset aptang uriro ties ang Muranama Ila Babai la uaramo me maun luguap o lotu. Migana la akurupin tavuk ila kire, eba talang uriro parak a Mana la kogoiri la iot na pianam tung. Ga eba talang gat non tadas ila pasokong aun. Ga ira iriro tadas eba omirtang bonim ula nou, ga karuk kan a noba migana la oit uriro bonim. Pa miganat la uara iriro tadas, iriet talamet la eba oera uriro bonim.”

Ties la ila mai ekelesiap la maionama na lotu Taiataira

18 Tie, iruo migana la inagat ulo gare ro, “Umirnang me aun angelo la uale mabuo ekelesiap onim na lotu la iot na taun Taiataira. Miriro tiesiap la tiesiap am irie Poi ang Morowa. Irapien a la lilabie gare kit ga ume magima mirier pagap ganam la maiot na dalap ma inamaniap. Ga kibapien a la mitara lilabie are baras ain ila nei. Irie la miulo gare ro, 19 Marit ara mirier tavukup ganam la makosarming. Mirit gat la mitara naming me non teip ga magaulap. Ga naganming maranit ira ruo. Ga ubiming maranit meba maagamilie teip ga magaulap. Ga na tara la ime bet giginanim ga mime dus maranit ga miavio urio. Migat, marit ara tavukup mila mumurum la mime makosar titot mirie la makurupmein tavukup mila mumurum la mime makosar tinan na tara la naganming namara ira ruo.

20 “Pa mating ties ula mamaranu me non tavuk ming ila kire la akosarming gare ro: Mimi la tale obunakming uriro magabun Iesebel la ionama kabirana mi la igama ‘turuo unuli.’ Ga man masingiala teip tuam o ubi ma non ara tavukup ga mavanaieng meba akosarmeng tavuk ila kire ga tavuk o sadak. Ga man masingiala meba maiong lavang la maiala maun morowap o kakarabunim. 21 Tuairo ka ma non taraiap ga ouantula meba marigiieng dalap o ga aiolaing iriro tavuk o sadak la ime akosar. Pa karuk. Kikisieng meba marigiieng dalap o. 22 Are ratmat ga miptang! Eba talang ngitngit ula kakanu un uriro magabun. Ga mirie teip la akosarmeng irie tavuk o sadak ga urie, leba tale marigimeng dalap ma ga maialam ibup ma ira ma miriro tavukup mila kiram, tie, eba talang ngitngit ga giginanim ula kakanu maun gat. 23 Ga eba tanamum lop iam uriro magabun ga meving. Me iriro tavuk tuang, mirier teip ga magaulap ganam na mirier lotup ganam meba omeira gare ro: Tume magima maset ga mavuvuorung pagap la maiot na agarip maiam ga na dalap ma teip ga magaulap. Eba tapulang uniap miun ut narit narit ira ma man tavukup la makosarming. 24 Pa titot tuga miralava mimi non ekelesiap onim Taiataira la tale kan omiuluan uriro ties ieng Isebel, ga tale kan omira uriro agat la meivo ‘Tapma kan na agat ula kagoiri ang Satan’. Tuga miralava gare ro: Mirier pagap ganam la mime agat ira ma ga mamiuluan, miarim maranit maset, puoieng na tara la eba ina terigirang me na urogo kimanam. Pa tale mating noba paga meba tabung ira mi meba amiuluan. Karuk. Irirot narit paga. 26 Tie, migana la makurupin tavukup mila kiram ga man ouluan ties tung, puoieng na tara la eba ina terigirang, eba talang kaguma aun garet tie la uala Mamo ruang toun tinan.

“‘Ga eba ake me mirier garip ma teip ga magaulap na uro kimanam ga ualeng mabuo. Ga eba ualeng maranit mabuo ga eba makiraraang o pas a ain ga maparangenang, gare migana la aparangenong sospen o kimanam.’ b 
28 Ga non gat paga, eba talang urio marala la ime betieng parabira namur aun migana meba asingtala irie la okurupin ara danunumiap. 29 Are ratmat ga migana la amanim kigip, maset aptang uriro ties ang Muranama Ila Babai la uaramo me maun luguap o lotu.”

Copyright information for `KTO