aAisaia 45:23

Romans 14

Buat ovuvuoming nagan maiong papap mim

Tie, leba noba teip la naganmeng pa nagan maiong la tale kan mamaranu, malagiming me na gar ming o tevurus. Ga buat neminam o ties ga mirie me non ara agarip maiam kan. Non inamaniap la ngangasieng nagan maiong ga mime maiom mirier non ara parakiap ganam. Pa nagan maiong non inamaniap la tale ngangasieng ga tale mime maio pupunes. Migana la ume um mirie pagap ganam, buat kirat agatong aime migana la tale ume u pupunes. Pa migana la tale ume u pupunes, buat agatong aime migana la ume um mirie parakiap ganam ga amama okosarong kiribas. Karuk. Memani, Morowa la alagiong gat iruo migana. Aga la puoong meba avuoang tavuk ang migana o ubi ang non migana? Leba aling maranit na ubi ang, o leba alaming, miruo la pagap kan am ila kakani ang. Pa eba dusang maranit. Muana, Ila Kakani kan la puoong meba angangasang ga eraling meba dusang maranit ga tale ame kiribas.

Non migana la namo namurit la la kakanu ga makurupin mirie non lap. Pa non migana la namo lap ganam la iat it nevuomeng. Tie, mirie inamaniap ganam narit narit le maset agatmeng o man agat la puvuvu na dalap ma. Non migana la ovuvuoong non la gare la ula kanu o lotu, iruo migana la ovienang bonim a Ila Kakani ga okosarong gare tiruo. Pa migana la ume um parakiap ganam, iruo migana la ume ovien bonim a Ila Kakani ga ume parak. Muana, ume ivo temaieng me aun Morowa ga ume parak. Pa migana la ume mabunak Parakiap, iruo migana le ovienang bonim a Ila Kakani, ga okosarong gare tiruo. Irie gat la ume ivo temaieng me aun Morowa me iriro. Migat, karuk a noba kabirana buo la ume unama ga inim meba teagaalie kan. Ga karuk a noba la ume uvara meba teagaalie kan. Karuk. Leba bimung, eba bimung meba avienbuong Ila Kakani. Leba buving, eba buving meba avienbuong Ila Kakani. Are ratmat ga leba bimung o buving, bubuo iat la am it. Met iriro muana, Karisito la uvara ra ga ina teuara na una ga inim, meba betang irie Ila Kakani maiang inamaniap mila mevara ra, ga inamaniap mila meinim.

10 Pa memani ga apukenung tavuk ang ekelesia papa nuang ga kikirat ties nung aime? Ga memani ga fugaunung ira ekelesia papa nuang? Buat okosarnung gare ro, muana la bubuo ganam la eba dusbuong na ties ang Morowa. 11 Gare Babam ula puaru la ilo gare ro,

“Tiesong Ila Kakani, ‘Turuo la tume tunama busit. Eva, inamaniap ganam onim na kimanam eba mumaiong toi ga eba makafmeng dadebip ma me toi. Ga mirie ganam la eba amelava gare ro, “Irie la Morowa migat”.’” a 
12 Are ratmat ga bubuo ganam narit narit eba dusbuong na ties ang Morowa ga eba abulava Morowa a muana ma tavukup ganam la makosarbuong.

Buat makosarbuong ekelesiap papap buam meba melaming ga okosarmeng kirinim

13 Are ratmat ga buat avuvuobuong tavuk maiang mirie non ekelesiap papap buam. Ga buat makosarbuong ekelesiap papap buam meba melaming ga okosarmeng kirinim. 14 Ila Kakani Iesu, irie la tosinguala ga maset orit urio: Karuk kan a paga ba ira kan la papali. Karuk. Pa leba agatnang paga ba ila papali ira migana ba, tie irie paga eba papali ba ira a. 15 Leba nong non parak ba la agatong papa nuang urie parak la papalu na irap a Morowa ga giginam dalap a, tie a na iruo tavuk la okiraranung nagan ang papa nuang. Tie, na iruo tavuk la tale nanung aime papa nuang. Karisito la uvara ra meba ina alagiang iruo papa nuang, are ratmat ga buat nuairo parak ang meba akiraraieng. 16 Are ratmat ga na tara la agatming non paga ming la mumuri, tie amamalienming tavuk ming kan ebun makosarong non inamaniap ga eba ovuremeng ties me iruo tavuk ming la kire. 17 Memani? Muana, tavuk o parak ga tapnuap, irie la tale paga ila kakani na inamon ang Morowa. Karuk. Pa tavuk ila puvuvui ga tavuk a malina ga tavuk o tevurus, mirie la ualam Muranama Ila Babai buun ga mirie la pagap mila kanim. 18 Ga miriro tavukup la pagap mila kakanim. Memani, leba migana ba la mauluan miruo tavukup ga okosarong ubi ang Karisito, tie eba naang Morowa maime tavukup am ga eba ovienmeng gat inamaniap bonim a.

19 Are ratmat ga man mabuluo mirier tavukup ganam la mime iat mionama na malina ga bume ongangasbuong nagan buong kabirana buo kan. 20 Buat it okosarnung parak nung meba okiraranang ubi ang Morowa. Migat, parakiap ganam la mumurum meba bum. Pa leba nong paga ba ga akosarnang migana ba ga alaming, eva iro tavuk nuang la kire na irap a Morowa. 21 Buat akosarnung itmat tavuk ga namama, nu pupunes o tapnu a wain o akosarnung noba paga meba akosarnang papa nuang ga alaming. Eva, buat akosarnung iruo tavuk.

22 Are ratmat ga nagan nung la ovaikieng man agat me miruo pagap la maiot kabirana nuo ga Morowa. Leba migana ba la agatong meba akosarang paga ba ila mumuri ga dalap a la tale maiabua na ties me irie paga, eba alaminaismeng. 23 Pa migana ba leba ong pupunes na tara la amaning narain agaripien me tavuk la akosarong, dalap a la maiabua ra na ties. Memani, tale oit nagan ang la mumuru aime iruo tavuk o karuk. Mirier pagap ganam la tale naganong migana maranit ira ma ga makosarong, irie la okosarong kirinim.

Copyright information for `KTO