Romans 2

Ties ang Morowa la puvuvui migat

Are ratmat ga mimi inamaniap narit narit la mime mavure mirie o ties, tale puoming meba mimama tale mimaning kirinim ming. Miptang, nume mavure non inamaniap o ties. Pa nat iruo tavuk nunuo kan la inat tevurenung o ties. Memani, nunuo gat la nume akosar iriet tavuk non inamaniap la mime akosar. Pa bira ra, Morowa la ume upulo uniap ula kiro me maun inamaniap la mime akosar iruo tavuk gare tiruo. Pa iruo tavuk la akosarong Morowa la mitara puvuvui gane. Nunuo migana la nume mavure inamaniap o ties. Pa nunuo kan la nume gat okosar are tiruo, nuga mani? Nunuo kan la puonung meba okabannang ties ang Morowa ga igonang, a? Karuk. Are mani? Ume akosar Morowa tavuk ila mumuri migat ira mi, ga uanula a tara ila laklage me milam meba marigiming dalap mi, ga tale upulo uniap ula kiro kakalait me kirinim la okosarming. Karuk. Iruo tavuk ang Morowa ila mumuri atabo agatming miga iriet paga agarit, a? Migat, naong Morowa meba marigiming dalap mi. Are ratmat ga akosarong tavuk o uteteiliat ira mi. Atabo tale amit, a?

Pa mabodaknung migat dalap nuo ga tale nume marigi dalap. Eva, na iruo tavuk gare la oranganung mukmukanim ula kakanu kan me nulam. Na la lagorang, mukmuganim ang Morowa la eba betieng la uakap na ties ang ula puvuvu, ga eba onala urio uniap ula kiro. Eba ovuotang Morowa uniap me ira ma inamaniap ganam narit narit puoieng ira tavuk la akosarmeng. Mirie non teip ga magaulap la mime ameuluan maranit tavuk ila mumuri ga man ubimeng meba oisinmeng alang me nunamap maset ga Morowa ga omela bonim ula kanu ga ninimiap la iot atatan makin. Ga eba alang Morowa ninimiap la iot atatan makin maun mirio teip ga magaulap. Pa non teip ga magaulap la mimet teagat it, ga maialam ibup ma iro ties migat ga ameuluan tavuk la tale puvuvui, eba mukmugai ba Morowa maime miruo inamaniap ga eba apulang uniap ula kiro migat me maun. Morowa la eba alang giginanim ula kanu ga ngitngit la eba lialum mirier inamaniap ganam la mime akosar tavuk ila kire, Iudaiap lake ga tubiat bat mirie la tale mirie onim Iudaia. 10 Pa Morowa la eba alang nunamap ula muru na panbinim ga dalap mila maiot teteiliat maun mirier inamaniap ganam la mime akosar tavuk ila mumuri, me maun Iudaiap lake, ga me maun mirie la tale onim Iudaia gat. 11 Memani, tale ume agat Morowa aime migana la amaning bonim ula kanu o bonim ula kapio, o irie Iudaia o tale irie Iudaia. Karuk. Ume avuvuo tavuk ang migana ot urie namurit uniap.

12 Migat, inamaniap ganam la ame maimai ga okosarmeng kirinim, eba avuvuoang Morowa tavuk maiang kan iro maimai. Pa inamaniap ganam la tale memaning maimai la ualo Morowa aun Moses ga okosarmeng kirinim, eba avuvuoang Morowa tavuk maiang ila kire ga makiraraang tapmat. 13 Memani, inamaniap la mepto agarit maimai, eba tale betmeng mirie inamaniap mila puvuvum na irap a Morowa. Karuk. Inamaniap it la omeuluan maimai, miruot mi inamaniap leba evam Morowa inamaniap mila puvuvum. 14 Non inamaniap la tale mirie Iudaiap la tale memaning maimai. Pa na agat maiong kan, non ma la ameuluan tavuk ila puvuvui la meiva maimai la ameuluan teip ga magaulap. Na tara la okosarmeng gare tiruo, urio la busingiala o agat maiong la are maimai la ike na agat maiong. 15 Ana iruo tavuk la okosarmeng ubi ieng maimai la uabu Morowa na dalap ma teip ga magaulap, urie la iario parak. Are ratmat ga agat maiong la iabuam na ties ga tale tevurusmeng aime tavuk la akosarmeng. Pa non lap agat maiong la asainieng man tavuk mirie kan la akosarmeng la mumuri ga tevurusmeng. Iriro tavuk la pasinguala o maimai la iot na dalap ma. 16 Tie, eba betieng gare tiruo na la lagorang: Na uro la o ties, eba mavuvuoang Morowa tavukup ganam mila kagomeri ga tiesiap mila kagomeri maiam Iudaiap ga inamaniap la tale onim Iudaia ga eba alang Morowa urio ubi aun Iesu Karisito. Bais ula mumuru la tume bais o la ame urio ties.

Agatmeng Iudaiap la puoieng maimai meba maagailie na ties

17 Tie, are mani me nulam? La teniva nuga nunuo onim Iudaia ga nagannung migat iro maimai la puoieng meba noagailie meba betnang Poi ang Morowa. Nume ovien bonim nuo kan ga nugama, “Turuo migana ang Morowa.” 18 Ga nugama, manit ara tavukup am Morowa la naong meba manouluan. Ga nugama maimai ang Moses la misingiala ra, are ratmat ga numet na maime tavukup mila puvuvum. 19 Nume agat gare ro, “Maimai la orula ra urie muana o agat ula muru ga ties migat, are ratmat ga puorung meba masingtala mila sapsap ang o alang. Turuo lalabie maiang inamaniap la maionama na arubu. Turuo migana la tume masingtuala inamaniap la tale agatmeng maset. Turuo migana o usingnualap la maagaulie inamaniap mila tale memaning agat ula muru are tatak lop.” 21 Aret tie ga nugama nume masingnuala non inamaniap o maimai, pa memani ga tale iga kan tesingnala meba onouluo gat urio maimai, a? Nume ties maime inamaniap, “Buat pulaming.” Pa atabo nunuo kan la nume pula? 22 Nume nugama, “Buat okosarming tavuk o sadak.” Pa atabo nunuo kan la nume okosar tavuk o sadak. Tale nanung migat maime morowap o kakarabunim maiam inamaniap la tale ameit Morowa, pa atabo nume mapula pagap tapmat na luguap maiam morowap onim Rom. 23 Nunuo gat onim Iudaia la nume ovien bonim nuo kan ga nume nugama, “Tuario ra maimai ang Moses.” Pa atabo nunuo kan la nume okaban maimai ga ogueknung ties ang Morowa ga okiraranung bonim a Morowa, a? 24 Memani, Babam ula puaru la tiesieng aime tavuk la are tiruo, “Man makosarming kiribasiap, are ratmat ga non garip la tale onim Iudaia la man fugaumeng ga man meinio bonim a Morowa.”

Tavuk migat o ukasau

25 Tie, leba omiuluan maimai la ualo Morowa aun Moses, eva tavuk o kasau eba kaguma ba ila muri meba miagaalie. Pa leba oguekming maimai ga mikasaumeng, tie eba nonang gare ba la tale mikasaumeng na agat ang Morowa. 26 Are ratmat ga inamaniap la tale kasaumeng la eba mameuluan maset tavukup mila puvuvum ganam o maimai, eva, mirie inamaniap la ame bop na agat ang Morowa gare inamaniap la makasaumeng. 27 Migat, uriro maimai gano la ualo Morowa aun Moses ga mikasaumeng. Pa mime oguek maimai, ga tale omiuluan migat. Are ratmat ga teip la tale makasaumeng, leba omeuluan migat urio maimai, eba mivuremeng o ties, memani orup maiaba maimai. 28 Are ratmat ga migana la iriet Iudaia at olabuan a Abraham, tale irie Iudaia migat na irap a Morowa. Ga tavuk o kasau, talet paga ma neip. Karuk. 29 Pa migana la irie Iudaia migat na irap a Morowa: Leba naganang ira Morowa ga oauluo maimai ang Moses. Ga tavuk o kasau migat la ovuvuoieng ubi ang Muranama Ila Babai la okosarong na dalap a. Tale iro paga la umet bet ira ma neip na tara inamaniap la omeuluan maimai ang Moses. Karuk. Migana la akosarong tavuk gare tiruo, atabo tale amaning bonim ula kanu na agat maiong garip onim Iudaia. Karuk. Pa ame bonim ula kanu na agat ang Morowa.

Copyright information for `KTO