Romans 5

Buiva Morowa inamaniap mila puvuvum

Are ratmat ga naganbuong ara ira Iesu ga buiva Morowa inamaniap mila puvuvum. Are ratmat ga Ila Kakani buang Iesu Karisito la bupama iat ga bunama teteiliat ga Morowa. Ga iro urio ubi la okosarong gat Iesu Karisito, unavo Morowa alang me bulam meba buobung na urio ubonuvarap titot la bunama una. Ga bume auanbula Morowa un nagan meba bulagiang ga eba bunang maset iat ga irie na pianam ula babau. Ga urio nagan la ialo tenubap. Pa talet tebuba ume urio. Karuk. Tebuba gat maime giginanimup la mime bet ira buo la mime maialo inamaniap buun. Memani, bira leba buaving giginanim, urie la ime mangangas dalap buo meba dusbuong maranit. Pa leba dusbuong maranit gare tiruo, eba puobuong gat meba dusbuong maranit na numerap. Pa leba dusbuong maranit ga okurupbuling numerap, eba puobuong meba naganbuong ira Morowa ga auanbula meba ina bulagiang. Ga leba naganbuong ira Morowa ga auanbula meba buagaalie, eva talet bume auanbula agarit. Karuk. Muana la uala ra Morowa Muranama Ila Babai buun, ga ourukong na ang Morowa na dalap buo. Miptang, na tara la tale ka bumaning ngangas meba teagabulie kan ga betbuong inamaniap mila puvuvum, na irirot tara Karisito la muo ga uvara meba ina bulagiang la bualam ibup buo ira Morowa. Migat, namarip it ba kabirana ma inamaniap la puomeng la eba aving meba agaalie non ba migana ila puvuvui. Ga namarip it ba kabirana buo la puomeng meba meving meba agamelie non migana ila muri migat. Pa na tara la man bunama ka gare teip ga magaulap la mime okosar kirinim, Karisito la uvara meba ina bulagiang. Na irio tavuk, businguala Morowa la mitara naong me bulam migat.

Migat, olabuan a la uriva ga bubabauraong ga titot la buiva Morowa inamaniap mila puvuvum. Met iriro tavuk ang, titot la bira migat maset man buagaalie Iesu kan, ga eba tale obula uniap o kirinim na ties. 10 Migat, tinan la nekarobula ga Morowa ga na irie tara la uvara Poi ang Morowa. Ga na urie ubi o nuvarap la otniamu tavuk o nekaronulap la ut kabirana a Morowa ga bubuo. Ga bukosarong ga betbuong migap am Morowa, meba bunang iat teteiliat. Obira migat, na ninimiap ang Poi ang, eba ina bulagiang Morowa ga eba buagaalie kan meba taliebuong uluo uniap ula kiro o kirinim. 11 Pa talet paga meba bulagiang Morowa. Karuk. Pa non gat paga gare Ila Kakani buang Iesu Karisito irie la bukosarong ga betbuong migap am malum ga Morowa. Met iriro tavuk ang, titot la bume tebuba aime Morowa.

Ties aime Adam ga Karisito

12 Are ratmat ga abit namurit migana la okosarong kirinim, ga ana irie tavuk, kirinim la betieng mai inamaniap na kimanam. Ga kirinim la ialo nuvarap buun. Are tie ga nuvavrap la maiop inamaniap ganam, memani inamaniap ganam la okosarmeng kirinim. 13 Migat, inamaniap la mamaio na tara ang Adam ga ila puoieng na tara ang Moses la okosarmeng kirinim gat. Pa tale upulo Morowa uniap ula kiro me maun inamaniap la orupmaiaba maimai ang. Karuk. Memani, tale ka ualo maimai maun inamaniap onim na kimanam. Karuk ka. 14 Pa nuvarap la maio na tara ang Adam ga muio puoieng na tara ang Moses ga maiop inamaniap ganam. Non inamaniap la tale orupmaiaba maimai gare Adam la orupuaba, pa maiop gat nuvarap. Adam la are iriet uniap a migana la eba betang tubiat. 15 Pa kirinim ang Adam ga kamniap ang Morowa la tale nevuoliong. Karuk migat! Kirinim ang iruo migana Adam la bukiraraieng bubuo inamaniap ga buvara. Pa ubonuvarap ang Morowa la inavo alang ang Morowa meba buevang inamaniap mila puvuvum. Migat, ubonuvarap ang iruo narit migana Iesu Karisito la ialo kamniap buun. Ga na urio ubonuvarap, kamniap la okurupin migat nuvarap ga mitara betieng papot. 16 Ga kamniap ang Morowa ga kirinim ang iruo namurit migana la tale nevuoliong. Karuk migat. Iruo namurit migana la okosarong kirinim ga uabuam Morowa inamaniap na ties ga namoma “Kiram ba ganam.” Pa kamniap ang Morowa la are ro: Na tara la makosarmeng inamaniap papot ma kirinimup ga marigimeng dalap ma ga naganmeng ira Iesu, tie mabouvara Morowa ga ivam, “Inamaniap mila puvuvum”. 17 Migat, namurit migana la oguekong ties ang Morowa, ga na kirinim ang iruo namurit migana, tavuk o nuvarap la betong ga unama gare orong maiang inamaniap ga iniam inamaniap ganam. Pa iro ubi ang non migana, irie Iesu Karisito, ubonuvarap ang Morowa la busingiala maset ga urio kamniap la ualo buun la mitara kakanu ga akurupin tavuk o nuvarap. Are ratmat ga inamaniap ganam la omela urio kamniap, eba meimung ga Karisito na tara la eba betang gare orong.

18 Are ratmat ga maset agatbuong ume urio ties: Namurit migana la orupuaba maimai, ga na urio kirinim ang, buabu Morowa na ties bubuo inamaniap ganam. Aret tie ga namurit migana la akosarong tavuk ila puvuvui, ga na irio tavuk ang, buiva Morowa inamaniap mila puvuvum ganam ga binim atatan makin ga Morowa. 19 Eva, namurit migana la oguekong ties, ga na iruo tavuk ang, papaluaip ma inamaniap la betmeng mirie inamaniap o kirinim. Aret tie, namurit migana la ouluan ties, ga na iruo tavuk ang, papaluaip ma inamaniap leba puvuvum ba. 20 Ga tubiat la omela inamaniap maimai ang Moses ga urio maimai la masingiala o kirinim la are mani. Pa makosarmeng papaluaip ma kirinimup ga orupmaiaba maimai ang Moses. Eva, inamaniap la okosarmeng papot o kirinim migat, pa ubonuvarap ang Morowa la makurupin maset kirinimup maiam ga mitara papot dakieng. 21 Are ratmat ga tavuk o kirinim la makosarieng inamaniap ga mevara tinan. Iruo tavuk la uke na ninimiap maiong inamaniap gare orong. Pa titot, ubonuvarap ang Morowa la bukosarieng gare orong ga buiva inamaniap mila puvuvum. Ga na ubi ang Ila Kakani Iesu Karisito, obula ninimiap la iot atatan makin ga Morowa.

Copyright information for `KTO