a[Tpi 1:5]

Acts 11

Pitago agai ebo sę po te Jerusalemde bidibo Godigo po wali pabo hanibolo ola magasai

Te Jisasgo tagala palai bidi dabe me, te Jisasgo po wali pabo bidi dabe me, augwali tigidali Judia bulu tǫde bida bida pai. Tama augwaligo “Te Israel hani isąwai we bidi mego Godigo po odobuo,” wabo te po odali. Tama Pita te Jerusalem buluba sabolali, te Judia tǫ tomode. Tialima, Juda we bidi me badu augwaligo homugo ‘Te Israel hani isąwai bidi augwaligo Jisasgo po wali pobaso da, hasia augwa tigiwali togwao,’ olama, te po bomo yai po elaluali. Augwaligo te homu elama, Pitabolo wado po wai, “Te nage te tigiwali togosiąwai bidigo beba pelama, tama nage augwali dali hodobo nai tuyu yalio,” te po wai. Tama te po obaso, Pitago agai yali sę po page tigidali augwalibolo pusa manio. Agai te po wai, “Te ena Jopa bulude bidibadi, ena Godibolo po weyu bidibadi, na gagawai yai. Te nade eno nai me deli nami ugwa belama, dulubo suali. Te moni ugwa te dagaludu ena pageba sabolagasali. Tama eno tomoba subadi yaide, te haniani hasa, haniani hasamani me, haniani ba dabe me, te nami ugwa tomode kisu delalubo suali. Eno po me deli odalio, ‘Pita, nage hodaluama, te hasa dabe me badu nage ela tuao,’ wali. Tiali goli, eno te po wali, ‘Genuai Bidi, te nai dabe da Juda we bidigo munu ma tubo nai dabe menio. Te dago habu sai nai dao. Eno tugobeo,’ te po wai. Tama dagaludu enabolo te po ma dulali, agai enabolo te po wai, ‘Nago te nai habu sai dao po wagio. God aga digi te nai dwagi yai da obaso da, teda usu dao,’ wali. 10 Tama te sę enaba sela sogo sabolagaselama, tama nosali te nai tigidali me dagaluba kegasali. 11 Tama te nai kegasobadi, bidi sela ena pibo beba sabolali. Sisaria bulu bidi me deligo augwali tagala pelama, ena oda sagasai. 12 Godigo Dwagi Yai Mobo Bidigo enabolo te po wai, ‘Nage te bidi sela dali hodobo pao, homu si egio,’ wali. Tama ena Sisaria buluba pabo sogo, e Jopa bidi Jisasgo po wali pabo bidi me badu nogo kibisa deli olama, e bage da hodobo pali. Tama sabolama, da tigidali te bidi Kornilius agai be tomoba pali. 13 Korniliusgo da dali po pusali, agai te Godigo ensel bidi me deli aga be tomode dolalubo suali. Tama te ensel bidigo agabolo te po wai, ‘Nago bidi me Jopaba tagala palao, te bidi Saimon, aga nogi me Pita, odasa somainu yao. 14 Aga aselama, dage tigidalibolo po pusa mawaibao, naga hani tigidali Godigo ma somainu eyu yaibao,’ te ensel bidigo agabolo te po wali. 15 Tama nosali eno po pusubadi yaide, Godigo Dwagi Yai Mobo Bidi augwali tigiba dulalio, aga dago tigiba polobadu asali tiwai yai. 16 Tama eno tama homu yali, polobadu Genuai Bidigo dabolo te po wai, ‘Jon agai te we bidi ąįgo baptais mobao. Tialima, nosali Godigo agai Dwagi Yai Mobo Bidi dagebolo mawaibao,’ wali. a  17 Dago te Genuai Bidi Jisas Krais polobadu agaba dena homu mubo si, Godigo agai Dwagi Yai Mobo dabolo olo mawai. Tama eno suali, Godigo te Juda hani isąwai dabebolo me te Dwagi Yai Mobo Bidi mani. Tama agai augwalibolo manigo da, teda eno mena tama Godigo tų paligobeo,” Pitago te po wai.

18 Te Jisasgo po wali pabo Juda bidi dabe augwaligo Pitago wali po odama, tama augwaligo wado po wabo tagalali. Tama augwaligo Godigo nogi ugwaba siyu, te po wai, “E, Godigo te sunumi dawai, te Israel bidi hani isąwai bidi dabe augwali me homu begelama, bugagia bidimainu yali,” te po wali.

Antiok bulu we bidi augwaligo Godigo po odali

19 Te bidi Stiven augwaligo ela munama isali sogo, te Jisasgo po wali pabo we bidi wi pelama, me badu te Finisia tǫba pali, me badu te tamu ąį tomode elalubo tǫ nogi Saiprus, teba pali, me badu te Antiok buluba sabolali. Tiali goli, augwaligo po te gasa hani dabe augwaliba me pusubeo. Menio. Tama augwaligo Godigo po te Juda dabebolo naga pusa mani. 20 Tialima, te Saiprus bidi dabe me, te Sairini tǫ bidi dabe me badu augwali Antiok buluba sabolama, tama te Israel hani isąwai bidi dabebolo Jisas Genuai Bidigo dwagi yai po pusa mani. 21 Tama te Genuai Bidigo bomo augwali dali hodobo bidama, tama umabo we bidi augwaligo Jisasba augwa homu mu muani, kolesaga begelama, Genuai Bidigo po wali pabo gagalali.

22 Te Jerusalemde bidali Jisasgo po wali pabo we bidigo te Antiok bulude Godigo genuai sę mu ebo po augwaligo odalio. Tama tibaso, augwaligo te bidi Barnabas tagala palali, te bulu Antiokba. 23 Tama aga Antiok buluba sabolama, suali, Godigo we bidibolo dwagi yai sę yali. Barnabas agai bugai homu pemene mu yali. Agai augwalibolo te po wai, “Dagego Godigo po wali bugagia piąo. Dagego te po tagalamuo, homu si egimio,” agai te po mobo mani. 24 Tama te bidi Barnabas aga dwagi yai bidi mu. Agai Godigo po bugagia konealubo bidi mu, Godigo Dwagi Yai Mobo Bidi agai kolesagade pągąnaluali. Tama te sogo umabo we bidi mu Jisasgo po wali pabo we bidi wadolagasali.

25 Te nosali Barnabas te Tarsus buluba te bidi Sol gegegi pali. Tama agai gegelama, sulama, Antiok buluba odasa asali. 26 Tama augwali si te Jisasgo po wali pabo we bidi tomode bidama, tama kibu be deli yali. Augwali sigo umabo we bidi Godigo po ola mani. Te Antiok we bidi augwaligo te Jisasgo po wali pabo we bidibolo te ‘Kristen’ nogi pobo gagalali.

27 Te sogo me, Godigo po pusa mabo bidi te profet dabe me badu Jerusalem taga pelama, augwali Antiok buluba sabolali. 28 Tama augwali tomode bidi me deli agai nogi Agabus, te bidi doligiluama, Godigo Dwagi Yai Mobogo bomogo te po pusa obaso, te po agai wai, “Tamadi tama tigidali bulu moni genuai nasi mu yaibao,” wali. (Tama megi dago koneai dao, te bidi nogi Klodius te Rom gavman tobolu bidi bidibadi, te moni nasi yali.) 29 Tama te Jisasgo po wali pabo we bidi augwaligo te po wai, “Bidi deli deli naga masigi munalubaso da, muagasu yao,” wai, “te dago te masigi sisinama, te Judia tǫde bidibo Jisasgo po wali pabo hani dabe augwali nasi ebo, dago augwali tau sinao,” te po wai. 30 Tama augwaligo te masigi sisinama, augwaligo Sol dali Barnabas sigo nogoba munama, augwali sigo te mone sela pelama, Jisasgo po wali pabo tobolu bidi dabebolo magi pali, te Jerusalemba.

Copyright information for `MPS