a[1 Kin 8:27; Ais 42:5; Tpi 7:48]

Acts 17

Te Tesalonaika be nani bidi augwaligo Pol dali Sailas dali elai hagede yali

Te Pol dali, Sailas dali si pelama, te Amfipolis be naniba sabolali. Te bulu taga pelama, Apolonia be naniba sabolali. Te be nanidu pelama, moni Tesalonaika be naniba sabolali. Tede te Juda dabe augwaligo bomo yai po ola mabo be elaluai. Tigidali bulude bilu, Pol agai te Juda dabego bomo yai po ola mabo beba pabo koneai dao. Tama tibaso, Tesalonaikade me aga bilu, te beba pali. Tama agai Godigo bukude elalubo po nedama, aga Juda dabe dali po miani. Agai te sę Sabat sogode ela bilibadi, Sarere sela silali. Te sogo agai augwalibolo te po hania wali, te Godigo sa muani bidi, te we bidi tau somainu sa muai bidi Kraisde po agai ola mani. “Suao,” wali. “Godigo po elalubo bukude e po elalubo, te bidi Godigo dabolo tagala palaibao,” wali. “Agai moni dene tolama, isaibao. Tama nosali aga gų pagede ma hodalueibao. Tama megi eno dagebolo Jisas aga digi te Godigo sa muani bidi Krais dao obao,” Pol agai te po wai. Tama bidi me badu augwaligo te po odama, augwa homu te poba mu muani. Tama augwaligo Pol dali Sailas dali side wadolagasali. Tama me badu umabo bidi Grik po wabo bidi hani da, augwaligo Godibolo lotu po wabo, augwali me augwa homu te poba mu muani. Tama te nogi elaluai we dabe hauwa, augwali me augwa homu tigidali te Polgo wali poba muani.

Tiali goli, bidi me badu te Juda bidi hani da, te augwaligo umabo we bidi Pol dali Sailas dali si wali pabo sulama, augwaligo sębę mu yali. Tama tibaso, te Juda hanigo te dwai bidi dabe tigidali sogo augwali te sisinabo pesagede olo bilalubo suali. Tialima, augwaligo te dwai bidi hani deliba sisinani. Tama augwali udulama, bilu, moni po dagą wali, umabo we bidi hodalu, Pol dali Sailas side wado yali. Tama te Juda dabe me, te dwai bidi dabe me, augwali tigidali sisinama, peyu, te bidi nogi Jesongo be bologobea sali, be tų aluama togo sąnama, Pol dali Sailas dali si kekasa painu, te augwali si po tų egi painu tama yali. Tiali goli, augwaligo tega si gegali munu me sube. Tama tibaso, augwaligo Jeson badi, me badu Jisasgo po wali pabo bidi dabe badi, augwaligo te bidi dabe nogo tulama, te bulu page bidi kaunsil bidi pageba odasa pali. Augwaligo moni dagą bomai mu weyu, te po wali, “E bidi dabe augwaligo gasa kolesaga eyu, tigidali bulude bidibo we bidi dolobo dao,” wali. “Megi augwali dago moni be naniba sabolali, e bidi Jesongo agai beba bidagasao wali. Dagego suao,” wali, “augwaligo te dago Rom genuai gavman bidi Sisargo po dolobo. Tama augwaligo te po wali, ‘Dago gasa bidi wali pinao’ wali, ‘te bidi nogi Jisas da,’” te po wai. Augwaligo tama po wali, tialima tigidali we bidi me, te kaunsil bidi dabe me, tigidaligo moni po dagą olama, augwaligo te yali sęde dwai homu eyu sębę yali. Tialima, te kaunsil bidi dabe augwaligo Jeson dali aga hani dali side te mone ge sai, tama augwalibolo tama po ola mani, “Nosali te yali sę ma ebaso da, te dagego te mone ge ma sogobeo,” wali. Te po olama, augwaligo augwali tagala palali.

Pol dali Sailas augwali si Beriade sę yali

10 Te sogo be huli asobo si, te Jisasgo po wali pabo hani augwaligo Pol dali, Sailas dali si te Beria be naniba tagala palai. Tama augwali si pelama, te buluba sabolali. Tama sabolama, te Juda dabego bomo yai po ola mabo be tomoba pai. 11 Te Beria bidi dabe te Tesalonaika be nani bidi hani tiwai meni. Te polobadu te Tesalonaika bagego tega sigo po polo sela sąwai dao. Tiali goli, te Beria bidi hani augwaligo da bugai homu elama, te po odali. Tama tigidali sogode Godigo po asęai bukude nedali, Polgo wali po usu niba pabo wenama suali. 12 Tama te Juda we bidi hauwago augwaligo homu te Jisasba muani. Te umabo Grik po wabo nogi elalubo we dabe me, augwa homu Jisasba muani, te Grik po wabo bidi dabe me. (Te augwali Jisasgo po wali pabo hani tomoba asali.) 13 Tiali goli, te Tesalonaika be nanide bidali Juda bidi dabe augwaligo te Polgo Godigo po Beria be nanide me ola mani po odobo si, augwali te Tesalonaika taga solama, Beriaba sabolai. Tede te Tesalonaika Juda dabego te we bidi dabe sisinama, dwai sębę yabo homu hodolali. Te homu hodolobo po obaso, augwaligo Pol dali, Sailas dali side dwai sębę yai. 14 Tama polo te Jisasgo po wali pabo bidi hani augwaligo Pol dali bidi me badu dali te nabisba tagala palali. Tiali goli, Sailas dali, Timoti dali te Beria be nanide bidaluali. 15 Tama Pol dali pali bidi dabe augwaligo Pol te Atens buluba tagaligi pali. Tama augwali Beriaba ma aselama, Polgo Sailas dali Timoti dali sibolo wali po pusagasali, “‘Dage si Pol bidibo buluba polo asao,’ wali. Tama agai te po dabolo tama walio,” augwaligo te po wai.

Pol agai te Atensde bidibo we bidibolo po pusa mani

16 Te bidi Pol te moni hanu nogi Atensde te Sailas dali Timoti dali si asobo tonaluali. Tama tonalubadi, agai suali, te bulude bidibo we bidi dabego tibo god wali pabo kolesaga umabo yali. Tama tibaso, Pol agai te tibo sulama, moni homu mu yali. 17 Tama tibaso, Juda dabego bomo yai po ola mabo po mibo be tomode agai te Juda dabebolo umabo po ola mani, te Juda hani isąwai bidi dabebolo me, augwaligo Godibolo lotu po wabo da. Te maketde Pol agai te maketba asobo we bidibolo sesemane sogo po ola mani. Agai homugo augwaligo Jisasgo po wali pomai hagede, te po bomo eyu ola mani. 18 Tama te Epikuria hani po ola mabo bidi dabe me, te Stoik hani po ola mabo bidi dabe me, augwaligo Polgo po aiyaba elaluai hagede, pogo wąbi hwįai ąǫ yali. Te bidi me badugo te po wai, “Te bidi aga da, te mu konesiąwai bidi da. Agai dabolo magi po obawe?” Me badu bidigo te po wali, “Agai te po wabo gasa habuba bidibo Godigowe?” te po wai. Pol agai te Jisasde po ola mobadi yaide, isai bidi te gų pagede ma hodaloabo po ola mobadi yaide, augwaligo te tobage po tama wali. 19 Tama tibaso, augwaligo Pol odasa pelama, te Areopagus bulu duba tagaligi pali. Te bulu dude te kaunsil tobolu bidi dabe deliba sisinagasobo dao. Augwaligo Polba hanalubo po weyu, te po wai, “Dago homugo nagebolo hanalubo da, nago te gesi po nago koneama, tigidali we bidibolo ola mabo po, nago dabolo me ola mao. 20 Nago te wabo po me badu dali da noma sobao. Magi basowe? Polobadu dago te tiwai po odai menio. Tama tibaso, te po page dago bugagia odaio,” augwaligo te po wai. (Tama te sogo te Atens bulu page bidi dabe me, te gasa buludu e buluba asali bidi dabe me, augwali tigidali sogo, giligade me, pio me bidu, augwaligo te gesi sę yabo po mibo dao. 21 Tama te tiwai po augwaligo polobadu me odisąwai po odaio. Tama tibaso, augwaligo u po Polbolo hanalu wali.)

22 Te bidi Pol aga te Areopagus bulu dude sisinagasai kaunsil bidi dabe tomode doligulama, te po wai, “Dage Atens bidi dabe. Dagego ebo kolesaga eno sualio. Tama eno homugo dagego umabo gasagi yai godibolo lotu po weyu, bomo mu ebo dao. 23 Tama ena e be nani tomode bilibadi, eno te dagego umabo godibolo lotu wabo pesage dabe suali. Tama eno dagego te god me delibolo hasa dabe ula mabo pesage me deli sualio. Dagego te hasa dabe ula mabo pesage masigide te po asęani, ‘Te nai dago konesiąwai godigo nai dao.’ Tialima, dagego konesiąwai god, dagego te godibolo lotu po wabo da. Tiali goli, te god de dawe te dagego konebeo. Te god eno megi dagebolo e po pusa mabogo aga dagebolo waselaibao,” wali.

24 “God agai tǫ me, tǫde bidibo nai tigidali me nigai dao. Te God agai tigidali nai dagalude elalubo nai me, te tǫde elalubo nai me, tigidali aga naga tonalubo dao. Tama tibaso, bidigo nogogo sę yai lotu be tomode aga bidibo menio. 25 Me ma, agai dago nogode agai nai tubo mu menio. God aga digi tigidali tǫde bidibo we bidibolo noma mabo dao. Tigidali nai dabe dago gegelama sabo, te Godigo naga mabo dao. a  26 Godigo hasia mu bidi me deli nigai (te bidi nogi Adam). Tama nosali te bidi deligo te tigidali haniani bidi dabe dalali. Tama Godigo tigidali bidi dabe tigidali buluba dobayali, augwa te bulude bidimainu yai. Tama God aga digi polobadu mu augwali te bulu dabede bidabo sogo bodolu munama, dąį ilai dao. 27 God agai te sę ilai da, augwaligo ena gegemainu homu yali, tama augwaligo homugo gogone pelama, ena pageba asomainu homu yali. Tiali goli, suao, God digibulu bidibeo, da pagede deli deli we bidi pagede bidibo. 28 God agai sę ebaso da, da bidibo me, da bilibo me. Tama te page aga naga da. Te yali, duga me badu bidi dabe buku asębo koneai bidigo asęai po tiwai dao, ‘Da bidibo me aga wai naga bidibao,’ te po asęai. 29 Tama da bidibo Godigo wai dabe bidibao. Tama tibaso, dago te homu egio, te God masigi tiwai dao, te bunuwaligo nigai piksa tiwai God da, olamuo. Dago te homu ilamuo, ‘God da dago nogogo nigai dao,’ te homu egio. 30 Tama polobadu te bidi dabe augwaligo te sę ebaso, tama Godigo po me wabe, moni homu me ebe. Magi basowe? Te augwaligo agade kuna konesiąbaso. Tiali goli, megi te sogo God agai bomai po mu tagala palali, tigidali bulude bidibo bidi dabego me odomainu yali. Agai tama wali, ‘Dagego dwai kolesaga ebo tagalama, tama dage ena pageba asao,’ wabo dao. 31 Tama agai deli sogo me bodolu mawai. Nosali te sogo agai tigidali tǫde bidibo we bidi po tų ela mawaibao. Augwali po tų yabo bidi Godigo sa muai dao, te bidi agai dwagi yai doloba pai po tų mu yaibao. Tama Godigo te sa muai bidi agai dabolo hania ola mani. Mena sę elama, da tigidaligo sualiwe? Agai te bidi isąma, gų pagede ma hodaluama, ma gesi bida bida paibao,” Pol agai te po wai.

32 Te sogo Pol agai bidi me deli gų pagede ma hodaluali po pusubo da, bidi me badu augwaligo te po gisugu mani. Tiali goli bidi me badu augwaligo agabolo te po wali, “Dago homugo nago te po dabolo ma pusa mao,” wali. 33 Tialima, Pol aga te po mibo tagalali. 34 Tama bidi me badu augwali augwa homu Jisasba mu muani, tama augwali Pol dali pali. Te bidi me deli aga te Areopagusde bidibo kaunsil bidi, agai nogi Dionisius da, te we me deli agai nogi Damaris, augwali si me, gasa bidi dabe me badu me, augwali tigidali augwa homu Jisasba muani.

Copyright information for `MPS