Acts 21

Pol Jerusalemba pali

Te dago te Efesus bidi dabebolo tobalobo po olama, taga soali. Tama da pabo te moni geba te wali asiyu da te gebadu Kos buluba solama, dolo mu pali. Tama do kigamu dago te Kos bulu taga pelama, te Rodes buluba sabolali, tede piai. Pilama, tama dago te Rodes bulu tagalama, te Patara buluba pigi pali. Tama te Patara be nanide dago te gasa moni geba selama, te Fonisia tǫba pabo geba da. Tama tibaso, da me te gebadu pali. Tama pobadi, tomode dago te tamu ąį tomode dwasianu bulu suali, te tǫ nogi Saiprus. Tama te Saiprus tǫ ela solama, te Siria tǫba sabolali. Tama te geba te Tair be naniba sabolama, te bulude augwaligo walu dabe sela muani, tede dago te geba tagalama, te be nani tomoba pali. Tama pelama, Jisasgo po wali pabo hani gegelama, augwali dali bidibadi, Sabat deli bidali. Tama te sogo Godigo Dwagi Yai Mobo Bidigo augwalibolo po me deli wali. Augwaligo Polbolo te po tama wali, “Te nage Jerusalemba pelamuo,” wali. “Augwaligo nage elabuo,” wali. Tiali goli, da tede bidali sogo sia selama, da te bulu tagalama, moni gebaba ma pali. Te Jisasgo po wali pabo we bidi, wai puluba me, augwali da hodobo pelama, tamu ąį sesegeba sabolali. Te kemi tǫde da sisinama, kidu sugunama, Godibolo gedu haluasa po wali. Po olama, nosali da tigidaligo “Dage tao,” olama, da te moni geba tomoba pelama, te Jisasgo po wali pabo we bidi augwa beba geasa pali.

Te bidi Agabusgo nosali yabo sę po Polbolo ola mayu konelai dao

Te da te moni gebadu Tair be nani tagalama, pelama, te nabis be nani nogi Tolemesba sabolali. Tede dago te Jisasgo po wali pabo we bidi dali deli sogo pilama, da ma peyu, “Dage tao,” olama pali,. Tama do kigamu da pelama, be nani Sisariaba sabolali. Tama da pelama, Filipgo beba sabolali. Agai tigidali sogo Jisasgo dwagi yai po we bidibolo pusa mabo dao. Aga polobadu nai dobabo sę emai hagede, nogo a olama me badu nogo si tama dąį ilali bidi da, aga te sę yai bidi da. Tama Filip agai wegi me si me si nama wegi bidali. Tama augwali genuai yai wegi goli, bidigo sabe. Tama te wegi dabebolo Godigo dwagi yai bomo menama, tama augwaligo Godigo po pusa mabo sę yai.

10 Da tede hauwa sogonu Filip dali bidama, te bidi nogi Agabus aga Judia tǫdu asai bidi da, te Filipgo beba sabolali. Tama te bidi agai me Godigo pedauwalide po selama, we bidibolo bomo elama, Godigo po pusa mabo bidi da. 11 Tama aga da pageba aselama, agai Polgo kugulu selama, tama Agabus aga digi nogo dabe sągą dabe kęnama, agai dabolo te po ola mani, “Dagego odao, e po Godigo Dwagi Yai Mobo Bidigo enabolo mawai po eno dagebolo obao,” wali. “E kugulu page bidi te Jerusalemde te Juda bidi dabego e ebo tiwai nogo sągą kęnama, kalabus yaibao,” wali. “Tama augwaligo aga tama tilama, te Juda hani isąwai bidibolo mawaibao, aga tigide augwaligo dwai kolesaga emainu yaibao,” Agabus agai homugo koneama, te po dabolo wali.

12 Te dago Agabusgo wali po odobo si, da tigidaligo homu dene elama, Polbolo te po bomonama wai, “Nage Jerusalemba pigio,” wali, Sisaria we bidi me dago tigidaligo te po wai. 13 Tama tiali goli, Polgo te po wei ponoyu te po wali, “Magi baso dage gela obawe? Dagego gela wagio. Tama dagego te homu sęgę ena magio. Suao, ena Jerusalemba pobao. Tama augwaligo ena kalabuside mubaso da, eno wi menio. Eno Genuai Bidi Jisasgo po pusa mobadi, augwaligo homugo ena elabo homu ebaso me, elemainao,” te po wai. 14 Dago Polbolo te po wai, “Dago naga homugo pai hagede ebadi, dago togologobeo. Dago te po tama silali. Tilama, dago Godibolo po wainao, ‘Genuai Bidi, naga homugo naga tigidali sę pedalomainao, da wali paibao, dago te aga pelamuo po ma wagobeo,’” dago te po wali.

Pol kalabus ilama te Judia tǫde bidibadi augwaligo agai po tų odali

(Dąį 21:15-26:32)

Pol agai te Jerusalemde bidibo tobolu bidi dabebolo aga bilu ela bilali sę po pusa mani

15 Te da hauwa sogonu Sisariade bidama, me sogo dago Jerusalemba pai hagede, dago walu dabe sisi elama, pali. 16 Te Sisaria bidi me badu Jisasgo po wali pabo bidi hani augwali da dali pali. Tama da augwaligo te bidi me deligo beba tagaligi pali, tede bidimainu yali. Te bidi nogi Nason, aga Saiprus buludu polobadu asai bidi da. Te bidi agai homu polobadu mu Jisasba muai bidi da.

17 Tialima, te sogo da Jerusalemba sabolama, te Jisasgo po wali pabo we bidi hanigo augwaligo bugai homu elama, da suagasali. 18 Tama do kigamu Pol dali da pelama, Jems dali po wagi pali. Tama te Jisasgo po wali pabo hani monu dabe tobolu bidi augwali me da dali sisinagasali. 19 Pol dali dago te bage dabe nogo menama, bugai homu yali. Tama tilama, nosali Pol agai te aga te Israel hani isąwai bidi dabego tǫde bilu ela bilali sę po augwalibolo pusali. Agai te po wai, “Godigo ena dąų olama, eno te sę tigidali yali.”

20 Tama Polgo te po ola silama, augwaligo Godigo nogi ugwaba sali. Bidi me deli hodaluama, Polbolo agai te po wai, “Dago ama, nage bugagia koneao. Umabo Juda hani we bidi augwaligo homu Jisasba mu muai elalubao. Tama augwaligo bomo elama, Mosesgo bomo yai po tigidali wali pabo da. 21 Tiali goli, gasa bidi dabe me badu augwaligo te hani we bidibolo nago nogi dolobo po wali. Augwaligo te geda mubo po tiwai wabo da, ‘Pol aga tigidali buluba pelama, tama agai Juda hani gegebo da. Tama agai koneama, te po augwalibolo ola mabo da, “Dagego Mosesgo dago wąįbolo mani bomo yai po wali pigio. Dagego ogwa ame nabode, tigiwali togogimio. Dago wąįgo yali kolesaga tudiba tagalao,” Polgo te tobage po ola mabo dao,’ augwaligo te po wabo dao, nago nogi dolomainogo. 22 Tama te tobage po wabo bidi dabe augwaligo nage eba asali po polo odaibao. Tama dago magi egowe? 23 Te usu dao. Pol, nage dago po wali pao. Da tomode bidi me si me si nama augwaligo deli bomai po bodolu God dali sai. Augwa bidibode me badu sę habu sai dao. 24 Naga dali te bidi me si me si nama bidi me nage hodobo te Moni Lotu Be tempel teba pao. Tama dagego te Juda dabego lotu po wabode te kolesaga ebode God gedude dwagi yai yaibao. Godibolo nai mabode nago te bidi me si me sibolo nago masigi mao. Tama augwa tobolu nisi poala sąyagameo, te augwaligo bomai po bodolu God dali sai tiwai. Nago te tibo si te Juda hanigo subo si, nage Juda dabego bomo yai po wali pobao waibao. Augwaligo nage te sę ebo sulama, augwaligo nage dago bomo yai po dabe bolobo menio koneaibao. 25 Me ma, te Jisasgo po wali pabo hani, te Juda hani isąwai we bidi, te dago augwalibolo te po pas asęnama, tolai dao. Dago augwalibolo te po tama wai dao, ‘Dagego te augwaligo te tibo godibolo ula mabo nai dage tugimio, dagego kibu me agai kaneme gelisąwai kibu tugimio, kaneme me tugimio. Te we sabo bomo yai po bolama, penani sę egimio,’ dago augwalibolo te po wai,” te bidi me deligo te po Polbolo wali.

26 Tama te po obaso, do kigamu Pol agai te bidi me si me si nama bidi oda selama, Moni Lotu Be tempelba pali. Tama augwaligo te Juda hanigo God gedude dwagi yai kolesaga ilabo lotu wali. Tama nosali augwali te Moni Lotu tempel Be tomoba pelama, tama Pol agai te lotu po wabo tobolu bidibolo te po walali, “Te Sabat deli silibo si, nosali da te Godigo gedude dwagi yai ilabo lotu silaibao. Silama, te da deli deligo te Godibolo ula mabo nai dabe magasaibao,” te po wai.

Juda dabego Pol te Moni Lotu Bede nogo tuai po

27 Te Sabat deli silabo maga ebode, te Juda hani bidi me badu augwali Esia buludu aselama, Jerusalemba sabolama, tama augwaligo Pol te Moni Lotu Be tempel tomode bidibo suali. Tama sulama, augwaligo te umabo Juda hani bidi hodolama, Pol nogo tuali. 28 Tama augwaligo Pol te Jerusalem be nani tomode Efesus bidi deli dali bilibo polobadu suali, te bidi agai nogi Trofimus, te Israel hani isąwai bidi. Tama augwaligo homugo Polgo te odasa asali bidi Israel hani meni homu yali, aga te Moni Lotu Be tomoba asali, tama te be dolali, augwaligo te geda mubo homu yali. Tama sulama, augwaligo i tama wali, “Hai, dage Israel bidi dabe, asiąo, da tau sagasiąo. Dago koneani. Bidi me deli agai tigidali bulude bidibo we bidi dabebolo po ola mabo, te dago hani nogi me, dago bomo yai po me, dago Moni Lotu Be tempel me agai aiyaba elalubo da. Nogo tuyu, te tibo bidi e dao. Suiąo. Megi dagego aga suao. Agai dwai kolesaga mu yali, Israel hani isąwai bidi dago dwagi yai Moni Lotu Be tomoba odasa asalio. Te dwali. Tama tibaso, megi Pol agai dago Moni Lotu Be tempel dolalio, te be megi da te Godigo gedude dwagi yai mu menio,” augwaligo te po wali.

30 Tama te tobage po tigidali Jerusalemde bidibo we bidigo odobo si, augwali te Moni Lotu Beba sisinagasali. Augwaligo Moni Lotu Be tomode Pol tulama, buluba kega sąyani. Tama augwaligo te Moni Lotu Be tempel tų polo paliali. 31 Tama augwaligo Pol ela mubo sę yali. Tama ebadi, bidi me deli pelama, te Rom gavman enesigi bidi tonalubo tobolu bidi pageba aselama, te po wai, “Te Jerusalem we bidi tigidali augwaligo moni po dagą obao, augwali pąde hwįabo maga yali.” 32 Tama te po obaso, te ami tobolu bidigo enesigi bidi hauwa mu me, augwali tonalubo bidi dabe me selama, te Moni Lotu Be tempel gobeba polo udulama pali. Tede augwaligo te we bidigo Pol elebo suali. Tama te we bidi augwaligo te ami tobolu bidi me, te enesigi bidi hauwa asobo sulama, augwaligo Pol ma elebe, tagalali. 33 Tama te ami tobolu bidi aga Pol pageba aselama, Pol nogo tuali. Tama enesigi bidi me badubolo te po wali, “Te bidi dagego aligabo bono si selama, te bidi nogode kęao.” Tama agai te Juda bidi hanibolo te po hanalu wali, “E bidi dewe? Agai dwai magi sę yaliwe?” wali. 34 Tialima, umabo bidi augwaligo bomonama po dagą weyu, augwaligo me me po, me me po wali. Te enesigi bidi tobolu bidi agai Polgo te yali sę po page agai konebo usube. Tama tibaso, te tobolu bidigo enesigi bidi me badubolo te po wai, “Dagego Pol selama, dagego bomai beba tagaligi pao,” wali. 35 Tama te enesigi bidi dabe augwaligo Pol togobilidu odasa holainu homu yai, tama te Juda dabego Pol ma sai hagede bomo yali. Tama tibaso, te ami bidi dabego Pol nogogo tobolude tolasa pali. 36 Te Juda dabe augwali wali asobadi, augwaligo “Pol ela muao,” po bomonama wali.

Pol aga digi tau sabo po page te Juda hani dali pusa mani

37 Te ami bidi dabe augwaligo Pol odasa aselama, augwa bomai be tomoba pai hagede, tų pobasede, Pol agai te tobolu bidi hanalu wali, “Eno nagebolo po me deli hanalubo usu egowe?” Tama te ami tobolu bidigo hanalu wali, “Nage Grik po wabo dawe?” wali. 38 “Eno homugo nage Isip bidi dao, te homu yali. Te bidi agai polobadu umabo we bidi homu hodolama, dago gavman bidigo po sela sąwai dao. Tama augwaligo te gavman bidigo po wali pabo we bidi me elai hagede yai. Te bidi agai umabo 4,000 we bidi selama, te bidi meni yai wa pai buluba pai dao. Eno homugo nage te bidi yaliwe homu yai dao,” te po wai. 39 Tama Polgo te po wei ponani, “Ena da Juda bidi hani dao. Ena ame nani bulu da Tarsus da, te Silisia tǫ tomode. Tama tibaso, eno Grik po wabo dao. Tama eno nogi da te Tarsus bulude bukude asęnama elalubo dao, te moni be nani. Tiali megi eno homugo nagebolo hanalu obao. Eno homugo tigidali we bidibolo po waio,” te po wai. 40 Tama te ami tobolu bidigo “Augwali dali nago po wao,” olama, tama Pol aga te be togobilide dolalu, agai nogo tų yali, te we bidi augwaligo po wabo tagalomainogo. Tama augwali pedauwali pania selama, tama agai Juda pogo po pusubo gagalali.

Copyright information for `MPS