a[2 Ko 11:32-33]

Acts 9

Te bidi Sol aga homu begelama, Godigo po wali pabo po

Te bidi Filip te be nani tigidali bilibadi, tama te bidi Sol agai moni po dagą weyu, te po wai, “Jisasgo hani eno ela silaibao,” wai. Tama aga te pris hani tuni bidi pageba pelama, te po hanalu wali, “Nago enabolo pas asęna mao. Te pas selama, ena Damaskus be naniba pelama, tede Juda dabego bomo yai po ola mabo be genuai bidi dabebolo te pas mawaibao. Eno te Jisas wali pabo we bidi subaso da, nogo dųlama, tama te genuai bidi dabego ‘Usu da’ waibao. Te we bidi eno Jerusalemba ma odasa aselama, kalabusiba muaibao,” te po wai.

Te pas selama, Sol te Damaskus pabo tųdu pobadi yaide, pąba sabaligi pobadi, te dagaludu ula polo dulama, te Sol bologobea sali. Tama Sol aga tǫba tulaluali. Tama agai bidi me deligo pedauwalidu po weyu, te tama po wabo odali, “Sol, Sol, nago ena magi baso dolobo sę ebawe?” te po wai. Solgo te po hanalu wali, “Genuai Bidi, nage de dawe?” “Ena da Jisas da, nago ena dolobo sę ebo bidi da,” agai te po wai. “Megi nage hogodama, Damaskus hanu tomoba pao. Tama bidi me deligo agai te nago sę yabo po ola mawaibao,” te po wai.

Te bidi Sol dali pali bidi dabe augwali dwai midigi selama, augwali te tųde po me wasiąma sagiasa dodolaluali. Augwaligo te bidigo pedauwalidu po wabo odali, tiali goli, augwaligo bidi me sube. Tama te bidi Sol agai sągągo doligiluali. Agai gedu si pedama, suali, agai gedu tigidali hulia sai elaluali. Tama tibaso, augwaligo nogo tulasa pelama, Damaskus be nani tomoba pali.

Te sela sogo agai gedu me hulia sai elaluali. Tama te sela sogo agai nai me ąį me tube.

10 Te Damaskus bulude bidi me deli Jisas wali pabo bidi bidali, agai nogi Ananaias. Aga bidibadi, na gagawai yali. Tama te na ebadi, Genuai Bidi aga aselama, aga nogi wai. Tama Ananaiasgo te po wei ponoyu te po wai, “Genuai Bidi, ena da ede bidibao.” 11 Genuai Bidigo agabolo te po wai, “Nage hogodama, pelama, te augwaligo doloba pai nogi wabo tųba pao, Judasgo beba sugi pao. Nago tede hanalu wao, ‘Tarsus bulu bidi Sol tede bidibowe?’ wao. 12 Te bidi agai enabolo gedu haluasa po weyu, te bidibao. Tama Sol agai me na gagawai mu yali. Tama agai nage suali, te nage agai pageba asobo suali. Nago nogogo agai toboluba muani, agai gedu ma wiegi yai ilimainu ebo, te suali,” Genuai Bidigo te po wai, Ananaiasbolo.

13 Tama Ananaiasgo te po wai, “Genuai Bidi, hauwa we bidigo enabolo te bidigo Jerusalemde nago po wali pabo hani we bidi dwai sę mu ebo bidi dao po enabolo pusai dao. 14 Tama te pris tobolu bidi dabe augwaligo agabolo pas asęna manio, te aga Damaskus aselama, te agai nago nogi wabo we bidi da kalabusiba muainu,” te po wai. 15 Tama Genuai Bidigo agabolo te po wai, “Nage pao, eno aga dąį ilibaso, agai eno sę yaibao. Sol agai eno nogi te gasa hani dabe we bidibolo ola mawaibao, te genuai gavman bidi dabebolo me, te Israel we bidibolo me eno nogi pusa maiabo bidi dao. 16 Tama ena digi aga ola mawaibao, agai ena nogi selasa pelama, tigidali we bidibolo pusa mawaibao, te me me sęgę, me me sęgę aga pageba asaibao,” Genuai Bidigo te po wai. 17 Tama te po obaso, Ananaias pelama, te beba sabolali. Tomoba pelama, agai nogo te Sol toboluba muani. Agai te po wai, “Sol, nage da eno ama dao. Tama Genuai Bidi Jisas aga digi ena nage pageba tagala palai dao. Nage te pabo tųdu edaba asobadi, Jisas aga digi nagebolo sabolali. Agai ena tagala palali, nago gedu ma dwagi yai ilimainu yai. Tama agai homugo Godigo Dwagi Yai Mobo nage tomode bidimai hagede, te sę yai,” Ananaiasgo te po wai. 18 Tama polo te Solgo gedude abolo tiwai elaluali nai polo tulaluali. Tulalubaso, te agai gedugo tigidali nai ma bugagia suali. Tama aga dolaluama, Ananaiasgo aga baptais mani. 19 Tama nosali Sol agai nai tulama, aga bomo ma sali.

Sol agai Godigo po Damaskus bulude pusali

Sol agai te Jisas wali pabo we bidi dali agai sela sogo bidali, te Damaskus be nanide.
20 Agai te Juda dabego bomo yai po ola mabo be dabeba polo pali. Tede agai Jisasgo po pusa mabo gagalali. Agai te po wai, “Jisas da, te Godigo Ogwa dao,” wali. 21 Tigidali we bidigo agai wabo po odama, augwali noma mu sai. “Te bidi Jerusalem bulude Jisasgo po wali pabo we bidi agai elebo po wali bidi, te dawe?” augwa hasi hanalu wali. “Tama te bidi agai eba asali, te Jisasgo po wali pabo we bidi agai nogo dunama, Jerusalemba odasa peyu, tama te pris hani genuai bidi dabebolo magi pai hagede aga eba asali,” te po wai. 22 Tama Solgo po bomo yai po mu pusali. Agai te po wai, “Te bidi Jisas da, te Godigo we bidi tau somainu sa muai bidi Krais dao.” Tama agai po bomo elalubaso, te Damaskusde bidibo Juda dabe augwaligo po wei ponogobeo. Agai pogo tigidali we bidigo po aiyaba elalualio.

23 Te tama hauwa sogo silama, tama te Juda genuai bidi dabe sisinagaselama, Sol elabo sunumi gegali. 24 Tialima, augwaligo aga elaibao wabo po bidi me deligo agabolo pusali. Tama Damaskus tomoba iliama, u badu moni masigi obo elaluali. Sol wi dią pidali weyu, tama pio me, kigamu me, hulide me, te tųba Sol elai hagede, nǫ muagasai. 25 Tiali goli, me sogo hulide te Jisasgo po wali pabo bidi dabego Sol te moni bono wa tomoba bulama, bono kęnama, te obo dwasianu windo tųdu te buluba dilani, tama bono wa aiyaba tagalalulali, tǫba sabolama, Sol wi dią pali. a 

Sol Jerusalemba pali

26 Te Sol Jerusalemba sabolali. Tama tede agai homugo Jisasgo po wali pabo hani dali sisinai hagede yali. Tiali goli augwaligo agade wi mu yali. Augwaligo te homu yali, ‘Te bidi agai Jisas wali pabo bidi mu menio,’ te homu yali. 27 Tama te bidi Barnabas agai Sol tau sali. Agai aga odasa pelama, Jisasgo tagala palai bidi pageba tagaligi pali. “Tama agai tųdu pobadi, Genuai Bidi sabolagasali, te Solgo aga suali. Genuai Bidigo agabolo po wali.” Barnabasgo te po me wai, “Te Damaskusde Sol agai Jisasgo nogide po pusali, te aga wi me ebeo,” te po wai. 28 Tama tibaso, Sol agai Jisasgo tagala palai bidi dabe dali bidama, tama agai te Jerusalem be nani tomode agai Jisasgo nogi pusubo po te we bidibolo pususu bilali, wi ebe. Agai te Grik po wabo Juda dabe dali sisinama, po miani. 29 Tiali goli, augwaligo aga elabo sunumi gegali. 30 Tama te aga elabo sunumi gegebo po te Jisas wali pabo bidi me badugo odama, tama augwaligo Sol te Sisaria be naniba odasa pali. Tedu augwaligo aga agai page bulu mu Tarsus buluba tagala palali.

31 Te side Jisasgo po wali pabo we bidi te Judia tǫde me, Galili tǫde me, te Samaria tǫ me, te bulu we bidi augwali bugagia bidali, wi ebe. Godigo Dwagi Yai Mobogo augwali tau selama, te umabo we bidi Jisasgo poba augwa homu tigidali munama, bomo yali. Augwaligo Genuai Bidigo nogi ugwaba mu sali, te augwaligo Genuai Bidigo po wali pali.

Pita agai te bidi Ainias dwagi yai ma ilali

32 Te Pita tigidali buluba bilali. Me sogo aga te be nani nogi Lida, teba pai, Godigo po wali pabo we bidi sueinogo yai. 33 Tama te bulude agai bidi me deli suali, te bidi nogi Ainias. Tama te bidi sągą isa silai, aga bede naga bididubadi, kibu be nogo a olama, me badu nogo sela olama silali. 34 Pitago agabolo te po wai, “Ainias, Jisas Krais agai nage dwagi yai ma ilibao. Nage ma hodaluao, naga somo belama, teba muao.” Tama Ainias polo hodaluali. 35 Tama te Lida bulu we bidi me, te Saron tǫ we bidi me, augwali tigidaligo Ainias bilibo sulama, augwali tigidaligo homu begelama, Genuai Bidi wali pali.

Pita agai te we nogi Tabita ma hodolali

36 Te be nani Jopade te we me deli bidali, agai nogi Tabita. Agai Jisasgo po wali pali. Te Grik pode augwaligo aga nogi tama nogi wabo Dorkas. Tama tigidali sogo agai tigidali nai meni yai we bidi me, gasi ebo we bidi me, te agai tau sai dao. 37 Tama te sogo aga gasi deli sali, te isali. Augwaligo agai tigi wę pauluama, te be ugwa badu habuba muai. 38 Tama te be nani Jopa te Lida be nani digibulu meni, pąde mu. Te Jopade bidali Jisasgo po wali pabo we bidigo Pita te Lidade bidibo po odama, augwaligo bidi si Pita pageba tagala palali. Augwali si teba sabolama, Pitabolo te po wai, “Nage polo asao.” 39 Tama te po obaso, Pita sisi elama, aga tega si dali pali. Tama Jopa buluba sabolama, augwaligo aga te ugwa badu be habuba odasa pali. Tede te bidi isai we dabe sibi augwaligo gela wabo suali. Tama Dorkas agai bidibo sogo te bulubuo ugwa dabe me, te kedau baso bulubuo ugwa dabe me nigilama, te bidi isai we dabebolo mawai. Augwaligo te ugwa dabe selama, Pitabolo ola mawai. 40 Tama Pitago augwali “Buluba piąo,” wali. Tama agai kidu sugunama, Godibolo po wali. Nosali agai isai we tigiba suali, te po wai, “Tabita, nage hodaluao,” wali. Tama te we agai gedu peda sanama, tonono bilali, tama agai Pita sulama, hodasa holama, duagulali. 41 Pitago agai nogo tola selama, dodolali. Pitago te Jisasgo po wali pabo we bidi me i olama, augwali aselama, agai te we augwalibolo ola mawai, “Dorkas te bidibao,” wali. 42 Pitago te sę yali po tigidali Jopade bidibo we bidi polo oda pela silali. Tama umabo we bidi augwaligo homu te Genuai Bidiba muani. 43 Pita te hauwa sogo Jopa be nanide piali, te bidi me deligo bede, te bidi agai nogi Saimon. Agai ebo sę te isai kibu kau wali nagamea dwagi yai pomai hagede sę ebo bidi da.

Copyright information for `MPS