c[Dan 9:27; 12:11; Mt 24:15; Mk 13:14]
d[2 Te, 2:3-4; Ped 13:5-6]

Daniel 11

“Magi baso meni, te hasia kibu bede mu Darius, te bulu tǫ kantri Midia bidi, te aga te Babilon king bidali side, eno te Maikel tau sali.” Te bidi tiwai bidi te po enabolo tama wali.

Te Isip king dabe, me Siria king dabe, augwa hasi boi hwįbo sę yaibao wali po

Tialima, te bidigo po ma weyu, agai enaba te tiwai po wali, “Daniel, odao. Eno te nageba po wainu ebo sę dabe, te mu tama pedelaibao. Te king sela me ma pedelama, tama te bulu tǫ kantri Persia tonalueibao. Tama nosali te king me deli ma pedelaibao. Te me si me si wabo kingo te mone me doado bage hauwa elalueibao, te Persiade bidibo gasa king dabe aiyaba elalueibao. Tama agai bomo te genuai pedalubo sogo, agai doado bage hauwa elalueibao, agai te tigidali Grikba haliga dwai yabo sę ilama, tama te augwaligo agaba hwįabo homu ilaibao. Nosali te gasa bomai king me deli pedelama, te agai te bulu tǫ kantri hauwa, me te we bidi hauwa tonalueibao. Tama mena sę agai homugo yainu homu yali sę, te sę agai eyu naga yaibao,” wai. “Tiali goli, aga bomo te genuai pedalubo sogo da, teda agai tonaluali bulu tǫ kantri te peda pelama, tama te kantri bulu tǫ me si me si pedelaibao, tama aga wai te ogwa dabego digi te bulu tǫ kantri me tonalubo sę egobeo. Menio. Te gasa bidi dabego augwali tonalueibao,” wali, “tiali goli, augwaligo bomo te bomai kingo bomo tiwai si me elalusiąwaibao,” wali.

“Te sogo te saut badu bidali te bulu tǫ kantri king, te Isip tǫ da, te bomo elalueibao.
11:5-6Te Hibru pogo te kantri si nogi te tiwai, te Isip me Siria te augwaligo nogi dolo nogi ebeo. Menio. Augwaligo te tama po wai, “te not badu kantri tǫ,” me “saut badu kantri tǫ da,” te tama wali. Tiali goli, te Dąį 11, ves hauwade, te tiwai suali, “te not badu kantri,” wali, te kantri Siria dolo po walio, te kantri tǫ te Israel tǫ not pedai badu elaluali. Tama te “saut kantri” wabo, te Isip kantri po dolo wali, te kantri tǫ te Israel tǫ saut badu elaluali. Tiali goli, te Dąį 11 silagasu wali pode bidi mebago te tama homu yali, te bukude wali pogo te bulu Isip de Siria side te po ma wabe homu yalio. Menio. Agai te gasa kantri bulu po olama wali homu yalio.
Tiali goli agai polaluali ami ofisa bidi me deli te gasa bulu tǫ kantri te not badu king pedelaibao. Tama agai bomo te genuai mu elama, tama te Isip kingo bomo aiyaba elalueibao. Tama te ofisago tonalubo bulu tǫ kantri te genuai mu pedalugulaibao.
Te kibu be mebade nosali te Isip kingo te agai wegi te bulu tǫ kantri not badu bidibo kingo somainu mawaibao, te kantri te Siria dao. Te tama tiali, te bulu tǫ kantri si te bugagia bidainu yaibao. Tiali goli, te wego bomo te sesabi sogo elama bidibeo, tama aga bidigo bomo me te silaibao. Te augwaligo te we ela muyu, te aga dali pali hani me eleyu, tama aga aya me, aga bidi me elaibao.
11:6Hibru pogo te vesde wali po kuna konebe homu yai. Meba bidigo homugo te vesde wali po te wego waide po wali homu yali, tama te aga ayade te po wabe homu yalio.
Nosali dwasianu bidama gana, te we aga dali deli kaneme bidi me deli te Isip bulu tǫ kantri king pedelaibao. Tama te king pelama, te Siria tǫ kingo ami bidi dabe dali hwįgi pelama, tama te taun bomai obo banis elalubo tomoba pelama, tama te Siria dabe dali hwįnama, te augwali aiyaba elalueibao. Agai te augwaligo tibo god dabego piksa dali, te tibo god augwa wiegi yai doado bage dabe dali, tigidali saibao, te augwaligo gol me silvago nigali. Tama agai te tigidali nai doado bage te Isipba sela paibao. Te hwįsąbadi kibu be meba bidaibao, tama nosali te Siria king te Isipba pelama, te Isip dabe dali hwįaibao. Tama aga bulu tǫ kantriba ma geasa paibao,” agai te po wai.

10 Tama po ma weyu, agai te po wai, “Te Siria kingo ogwa dabego te ami hauwa umabo selama, te sisinagaselama, te augwaligo hwįabo sisi yaibao. Tama polo tama te kingo ogwa dabe me deligo te ami dabe selama, te augwali asesa polo pelama, te bulu hauwa aiyaba elalu, te wę genuai asobo tiwai yaibao. Tama augwaligo te bomai obo banis elalubo taunba hwįgi paibao, te Isip kingo tonalubo bulu tǫba pelama, hwįgi paibao. 11 Tialima, te Isip kingo te wado ebo homu sębę genuai mu elalu, te aga pelama, te Siria kingba hwįgi pelama, tama agai te genuai ami aiyaba elaluama, tama augwali kalabus yaibao,” wali. 12 “Agai te hwįanide te aga wiegi yai homu pemene yaibao. Agai te ami bidi hauwa umabo mu elaibao, tiali goli agai te yali bomo tiwai te sesabi elama gana me elalugobeo,” wali.

13 “Siria kingo te genuai ami hani mu sisinaibao, te polobadu hwįgi pali ami dabego namba te aiyaba elalueibao. Tama nosali kibu be mebade, agai te genuai bomai ami selama, te augwaligo te Isip king dali hwįgi paibao. Tama augwa te hwįgi pabo sogo, te augwa te nai hauwa dali sela paibao. 14 Te sogo te bidi hauwa te Isip king dali boi bidi yaibao. Tama te Daniel, nago hanide te hwįbo bidi mebago te nai me deligo po te nade wabo po tiwai odaibao. Tama augwaligo te Isip dabeba hwįyu, te nade wali po te mu pedalumainu yaibao. Tiali goli, augwali te hwįbo side menia saibao. 15 Tama te Siria tǫ king te aga ami dabe dali aselama, te bomai taun me deli bagulama, te augwaligo hwįnama, te taun saibao. Tama te Isip ami dabego te munu me ma hwįgobeo. Te augwa wiegi yai bomai ami dabego me te bomo meni yaibao. 16 Tama te Siria tǫ kingo te magi sę yainu, te aga homugo digi ebaso, te mena bidigo aga me paligobeo. Agai te Godigo aga we bidi dabeba te wiegi yai mani tǫ saibao, tama agai te nai dabe dolobo sę yaibao,” wali.

17 “Nosali te Siria kingo aga ami dabe tigidali umabo mu selama, te Isip bulu tǫ kantriba hwįgi pabo homu yaibao. Agai te wiegi yai sę meba yabo homu elama, tama agai te tama tiaibao. Tama me, agai te aga wegi te Isip kingba tagala palama, somainu yaibao. Agai te tama tebo sunumide te Isip kantri bulu tǫ aiyaba elaluabo usu yaibao homu yaibao. Tiali goli, agai te tama homu yali te geda mueibao, tama te nai me deli agai me sogobeo. 18 Tama nosali agai te tamu ąį sesegede elalubo bulu tǫ kantri dabeba hwįgi pelama, te agai hauwa bulu tǫ kantri aiyaba elalueibao,” wali. “Tiali goli, te gasa bulu tǫ kantri ofisa me deligo te aga hagoma kolesaga silimainu yaibao, tama te hagoma kolesagago aga digi aga mu dolaibao. 19 Tama te Siria king te aga bulu tǫ kantriba ma geasa pelama, tama te bomai obo banis elalubo taunde bidaibao. Tiali goli, aga te tulalu dolama, tama te bidi dabego aga munu ma me sugobeo. 20 Tialima, te gasa kingo agai bidali pesage selama, tama agai te takis mone sabo bidi me deli tagala palaibao, te takis mone somainogo. Magi baso meni, agai homugo te agai te king bidi bididubadi, agai te wiegi yai doado bage elalueibao homu yaibao. Tiali goli, te king te Pęwadage sogo naga tama bidama, tama te aga isaibao. Agai te hwįbode me isigobeo, tama me te mena bidigo te wado po aga dali olama, te aga me ela mugobeo. Tama te bidi dabego te magi pagede mu aga isali, te page me konegobeo,” wali.

Te king dwai mu me deli te kantri Siriade pedelaibao

21 Tama te bidi te da tǫde bidi tiwaigo te enaba po ma wali, Danielba, te tama po wali, “Nosali te gasa Siria king pedelaibao, tama aga te dwai bidi mu yaibao. Te bidi aga te king pedelabo bidi tiwai ąǫ isąwaibao, tiali goli polo tama te aga pedelama, tama te haniani homu bega sabo po me tibo po weyu yaibao, tama aga digi te Siria king bidimainu ilaibao,” wai. 22 “Te genuai ami hanigo hwįagasali te tagalao, agai te augwali aiyaba elaluama, tama augwali mu silaibao. Tama me, agai te Godigo we bidigo hetpris aiyaba elalueibao. 23 Te agai bulu tǫ kantri te dwasianu yali, tiali goli agai te bulu tǫ kantri bidi meba dali te tibo po dąų walama, te agai homugo te augwali dali bugagia bidabo homu yainu ebo tiwai yaibao. Tiali goli, te agai augwaligo hwįabo homu meni yai elalubadi, te agai polo tama augwali dali hwįaibao. Tama tebo kolesagade te aga bomai king pedelaibao. Te agai augwali dali te hwįani bulu tǫ kantri dabe, te mone doado bage me hauwa elalubo bulu tǫ kantri dali hwįaibao. Tama agai te hwįnama sali wiegi yai nai dabe te aga abagi solo dabeba dobawaibao. Te aga wąį nǫų dabego te tobage kolesaga polobadu isąwai. Agai te boi hwįabo homu elama, tama te bomai obo banis elalubo taun sainu tiaibao, tama meba saibao. Tiali goli, agai te tobage kolesaga te pęwadage sogo naga yaibao.”

25 “Te kingo te Isip kingde wi me egobeo. Tama tiyu, agai te genuai ami me deli sisinama, te Isip dabe dali hwįaibao. Tama te Isip kingo te genuai bomai ami selama, tama augwaligo me te Siria king dali hwįabo sisi elaluali. Tiali goli, Isip kingo ugwaba ela me hologobeo, magi baso meni, te bidi mebago aga geanabo po minama, tama aga tibo po mu ola mawaibao. 26 Te aga ofisa dabego digi te aga dolaibao. Tama te Siria dabego agai ami dabe mu dolama, tama te bidi sese hauwa tausen ami ela mueibao. 27 Tama nosali te king augwa si te deliba dugulama, nai tueibao. Tiali goli, te augwa si homu te dwai elalu, te augwa si po dogia pabo po te pedauwalidu weyu, te augwali siba digi tibo po waibao. Tama augwali sigo te yainu homu yali sę te me egobeo. Magi baso meni, te Godigo te sę emainu sa muani sogo bodolu te pedalisąbadi digi ebao. 28 Tama te Siria kingo te agai hwįyu sali doado bage tigidali selama, tama te aga bulu tǫ kantriba ma paibao. Agai te Godigo lotu po wabo we bidi augwali dolabo homu bomo yaibao. Tama agai yabo homu yali sę tigidali te agai eyu naga yaibao, tama nosali aga te aga bulu tǫ kantriba ma paibao,” te po wai dao.

29 “Te Godigo sa muani sogo, te Siria king te Isipba pelama, te Isip dabe dali ma hwįgi paibao, tiali goli agai te polobadu augwali aiyaba elaluali tiwai gilama me egobeo. 30 Tama te giliga degasa dulubo badu bidi dabe te Isipba gebadu aselama, tama aga dali hwįbaso, tama aga wi yaibao. Tama agai te wado po dwai mu olama, ma begasa peyu, tama agai te Godiba lotu wabo we bidi dabe dolaibao. Agai te God tudiba mubo bidi dabe dali dwagi yai sę yaibao. 31 Te agai ami bidi mebago te Godigo be te God gedude meda ilaibao. Tama te Israel dabego te Godiba tigidali sogo ofa ebo te habu selaibao, tama augwaligo te dwai nai mu te Godigo be tomode dodolai elalueibao,” te po wai. c  32 “Tama kingo te God tudiba mubo bidi dabe bega sabo po olama, tama te augwaligo aga wali paibao. Tiali goli, te God dologoba mu pelama bidali we bidi da, teda augwali te bomonama dolalu, te king bidigo po wali pogobeo. 33 Te Israel dabe augwa polalubo bidi dabego te koneani kolesaga wiegi yai elaluai, tama augwaligo tau siyu, te we bidi hauwa dodolu, tama augwaliba te wiegi yai homu kolesaga mawaibao. Tiali goli, te boi bidi dabego te polalubo bidi dabe meba te bainatgo elama, te meba siaba ulama, isaibao. Tama augwaligo te polalubo bidi dabego doado bage meba wi selama, tama te polalubo bidi meba kalabus yaibao. Tiali goli, augwaligo te tebo kolesaga te bobobage sogo sesabi gana elama me egobeo. 34 Te boi bidi dabego te Israel polalubo bidi dabe elebo sogo, te bidi mebago te polalubo bidi dabe tau saibao. Tiali goli, te augwali hauwago te augwade digi tau sabo homu elalu, te polalubo bidi dabe tau sabo sę yaibao. 35 Te boi bidi dabego te polalubo bidi meba dolaibao,” wali, “tiali goli, augwaligo te sęgęgo te gasa polalubo bidi meba dąų waliyu, te doloba pai kolesaga emainu yali, tama te augwali God gedude magi meda isąwai mu pedelaibao. Te tobage kolesaga te me siligobeo. Te tama elalua pidubadi, te Godigo te tigidali nai sia sabo bodolu muani siba usu naibao,” wali.

36 “Te kingo te mena sę dabe te aga homugo digi yaibao. Aga te hagoma eyu, te aga digi aga nogi ugwaba siyu, e tama po waibao, ‘Eno te tigidali god elalualio,’ te po waibao. Tama agai te tobage posobo po dabe te Ugwadu Bidibo Godigo nogi aiyaba elalu, tama waibao. Agai te tama tobage kolesaga ela pidubadi, te Godigo haliga sębę yaliba usu naibao, magi baso meni, Godigo agai te yaibao homu yali sę tigidali ebo dao. d  37 Te kingo te aga wąį nǫų dabego tibo god te wei elama, godolo me eyu egobeo, tama te tibo god te we dabego wei elama godolo ebo god dabe me, te godolo meni yaibao. Tama agai te tigidali god tudiba muaibao, magi baso meni, aga homugo te aga polalu, te augwali aiyaba elaluali homu yaibao. 38 Te agai te genuai nogi te tibo god me deliba naga mayu, te bomai obo banis elalubo hanu tonalubo god da homu yaibao. Te kingo wąį nǫų dabego polobadu te godiba lotu me wasiąwai. Tiali goli, te kingo te silva, me gol, me te sawi yai masigi, tama te gasa wiegi yai nai dabe te godiba te ofa tiwai elama, mawaibao. 39 Tama agai te bomai obo banis elalubo taun sigi painu hwįgi pabo sogo, agai te gasa tedali hanigo godiba hanalu, te aga tau somainu yaibao. Tama aga te bidi dabe augwaligo king bidimainu godolo ebo bidi dabeba te genuai nogi mawaibao. Tama agai augwali te polalubo bidi dabe pedalumainu elama, te tǫ dage augwaliba mawaibao, te agai augwalide te aga tau sali wei ponobo tiwai yaibao,” wali.

40 “Te tigidali dagalude me tǫde nai sia sabo sogo da, teda te saut tǫ badu te Isip kingo te Siria bulu tǫ te not badu bidali king dali hwį yagasaibao. Te polo tama te Siria tǫ kingo te hwįbo nai karis dabe, me hos, me te hwįbo sip dabe selama, tama asesa polo pelama, te Isip king dali te bomo elama, hwįgi painu yaibao. Agai te bulu tǫ kantri hauwa te ąį genuai asobo tiwai elama, aiyaba elalueibao. 41 Te ami dabe te Godigo aga we bidiba mawainu yali wiegi yai tǫba sabolaibao, tama augwaligo te genuai hani we bidi ela mueibao. Tiali goli, te amigo te bulu tǫ kantri Idom, me Moap, me te genuai bulu tǫ kantri Amon, te badu me sogobeo. 42 Te kingo te bulu tǫ kantri hauwa aiyaba elalu, me te Isip tǫ kantri bugagia sula tagalu elalumainu me egobeo. Menio. 43 Agai te gol, me silva, me te gasa wiegi yai doado bage dabe te Isip dabego genuai monego abelibo nai dabe saibao. Tama te bulu tǫ kantri Libia me Itiopia sigo te aga tau saibao. 44 Tiali goli, nosali te bidi dabego agaba te giliga pedalubo badu, me te not badu te nai dabe agaba pedelabo po obaso, tama te pogo aga wi ilaibao. Tama aga haliga dwai mu elama, te hwįbo bomo mu igi pelama, tama te we bidi hani hauwa mu silaibao,” walio. 45 “Tama agai te aga genuai ugwa be sę yaibao, te genuai tamu ąį Mediterenian edaba togoliyu, te Godigo polalubo bulu du ugwaba togoliyu elama, tomode agai te genuai wiegi yai name ugwa be dabe sę yaibao. Tiali goli, te aga dolama, tama te mena bidi me deligo aga tau me sogobeo,” te bidi te da tǫde bidi tiwaigo te po wai.

Copyright information for `MPS